HRVOJE BALEN: ‘Propust Ministarstva financija odmaže razvoju novih ‘jednoroga”

Sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija postao je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj. ICT firme, poput Infobipa i drugih, postale su bitan hrvatski brend na međunarodnoj sceni s kojim dolaze i strana ulaganja. Iako ICT sektor bilježi značajan rast, i dalje postoje određeni problemi s kojom se susreću firme poput loše razvijene porezne politike. Prošli mjesec za predsjednika HUP-ove Udruge ICT-ja izabran je Hrvoje Balen, jedan od osnivača i suvlasnik Visokog učilišta Algebra, koji za Business & Banking govori o ciljevima koje želi ostvariti u svom mandatu, rastu ICT sektora u Hrvatskoj, poticanju mladih poduzetnika u sektoru i načinima podizanja konkurentnosti hrvatskih ICT firmi.

B&B: Što vas je potaklo da se kandidirate za predsjednika HUP-ove Udruge ICT-ja?

Dugi niz godina sam aktivan u HUP-u jer prepoznajem da kroz udruživanje hrvatskih tvrtki možemo puno postići, prvenstveno u artikulaciji i zagovaranju zajedničkih potreba industrije tj. sektora, kako prema izvršnoj, tako i zakonodavnoj vlasti. Istovremeno, ujedinjeni možemo bolje komunicirati s akademskom zajednicom i lokalnom samoupravom.

Čestim dijalogom puno lakše se mogu prepoznavati prilike za suradnju velikih i malih poduzeća, klasičnih ICT tvrtki i start-up kompanija, državnih tijela zaduženih za informatizaciju javnog sektora te privatnih kompanija, domaćih tvrtki i budućih stranih poslovnih partnera ili investitora.

No, ono što me najviše potaknulo da se upravo sada kandidiram za mjesto predsjednika HUP ICT-ja jest činjenica da je pred nama razdoblje u kojem će dominirati teme iz mojeg djelokruga iskustava: nedostatak kvalificiranih ljudi, privlačenje i zadržavanje talenata, uvjeti zapošljavanja, oporezivanje rada kao alat konkurentnosti, internacionalizacija, istraživanje i razvoj, obrazovanje i prekvalifikacije, međusektorska suradnja i iskorištavanje razvojnih fondova.

B&B: Koji su prioritetni ciljevi u vašem mandatu?

Dva su šira cilja na kojima ćemo raditi. Kao prvo, neophodno je stvoriti poticajno okruženje koje će omogućiti godišnje stope rasta hrvatske ICT industrije veće od prosjeka ostalih EU zemalja. S druge strane želja nam je poduprijeti digitalizaciju nacionalne ekonomije i drugih gospodarskih grana tj. potruditi se da dosegnemo ciljeve Nacionalne razvojne strategije „Hrvatska 2030“ u segmentu „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva“. Kao indikator, željeli bismo do 2030. godine doseći prosjek EU-a po DESI indeksu.

Da bismo to uspjeli, do ljeta ove godine moramo donijeti novu Strategiju pametne specijalizacije (S3) koja će uvrstiti digitalne proizvode kao vertikalnu specijalizaciju Republike Hrvatske. Zajedno s drugim tehnološkim udruženjima HUP ICT radi u tišini već par mjeseci na lobiranju i pripremi potrebne dokumentacije te ćemo uvrštenjem ove vertikale pozicionirati ICT industriju kao jednu od sedam strateških grana gospodarstva i time otvoriti pristup značajnim sredstvima za istraživanje, razvoj i inovacije, ali i omogućiti transformaciju ICT sektora prema većoj dodanoj vrijednosti. Hrvatske ICT tvrtke su prilično oslonjene na pružanje ICT usluga, koje iznimno ovise o vrlo ograničenom broju zaposlenih ljudi koje se može namijeniti nekoj firmi ili projektu. S druge strane, vlastiti digitalni proizvodi, kao što su softverska rješenja u oblaku ili internetske platforme, puno su skalabilniji i kroz njih se lakše ostvaruju investicije i postižu veća dodana vrijednost.

‘Tvrtke izvana angažiraju hrvatske profesionalce uz opterećenje 8 posto, a hrvatskima je opterećenje 44 posto’

S obzirom na to da se u proteklih par godina iznimno zaoštrila borba za digitalne talente, a oni su neophodni za daljnji razvoj ICT industrije i tvrtki, vrijeme je da osim isključivog fokusa na odgajanje novih generacija studenata koji izlaze s hrvatskih sveučilišta, pokrenemo i dodatne, vrlo ciljane aktivnosti zadržavanja tih ljudi u Hrvatskoj i privlačenja stranaca. Nama bi najprihvatljivije bilo da se na osnovu dokumenta koji smo prezentirali Vladi na Gospodarsko-socijalnom vijeću u veljači, pripremi akcijski plan ili strategija privlačenja talenata.

Goruća tema nam je zadržavanje visokoobrazovanih profesionalaca i stručnjaka te ćemo inzistirati da se opterećenje plaća viših razreda dinamički usklađuje s EU10 trendovima kako bismo ostali konkurentni i omogućili ljudima bolja primanja. U tom svjetlu ćemo se zalagati i da se ispravi velika nepravda u poreznom sustavu, kojom su domaće tvrtke diskriminirane prilikom zapošljavanja ili angažiranja profesionalaca, u odnosu na tvrtke koje uopće nisu registrirane u Republici Hrvatskoj. U doba kada cijeli svijet traži programere ili softverske inženjere, a naši stručnjaci imaju potpuno otvorene granice EU-a, kakvog smisla ima opterećenje rada takvih ljudi od 44 posto, dok su nama konkurentne zemlje srednje Europe na 37 posto, a najpropulzivnije zemlje, poput Švicarske i Velike Britanije, još niže? Iz tog razloga moramo inzistirati na reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava u srednjem roku, ali i provesti hitnu kratkoročnu reformu poreznih i drugih opterećenja rada kako bismo u doba slobodnog protoka ljudi i rada na daljinu, uopće ikako zadržali potencijal razvoja jakih razvojnih tvrtki. Uz ovako velika porezna opterećenja rada i veliki propust u obračunu socijalnih davanja koji se dogodio prilikom povećavanja praga za paušalne obrtnike, potpuno je logično da je rasla porezna evazija. Međutim, poslodavci su ukazali da se takvom kombinacijom dogodio i puno opasniji fenomen, a to je diskriminacija domaćih tvrtki. Iako u ovom slučaju postoji više razloga za preispitivanje ustavnosti ovakvog stanja, vjerujem da će se uravnoteženja ipak dogoditi kroz dijalog HUP-a i Ministarstva financija u sljedećih par mjeseci.

Jedan od ciljeva koji podupire naš krovni cilj jest i donošenje poboljšanog Zakona o strancima i cijeli niz podzakonskih akata koje ćemo ovih dana prezentirati i predložiti da se uvrsti u Nacionalni plan reformi. Uz to, krajnje je vrijeme da se digitaliziraju procesi prijave za vizu i izdavanja dozvole za rad jer su tu mnoge zemlje napravile ogromne korake i time su direktno atraktivnije od nas za dolazak stranaca.

Očekujem da će u narednom razdoblju jedna od iznimno aktivnih radnih skupina HUP ICT-ja biti ona za telekomunikacije koja intenzivno radi na promjeni regulative iz područja gradnje širokopojasne infrastrukture, legalizaciji dijelova postojeće infrastrukture te korištenju bespovratnih sredstava za gradnju mreže u područjima gdje ne postoji komercijalni interes. Nastojat ćemo adresirati i potrebu za smanjenjem naknada koje opterećuju investicije, ali i nastaviti dijalog oko donošenja novog Zakona o elektroničkim komunikacijama.

U proteklom periodu su članice HUP ICT-ja iz redova telekomunikacijskih tvrtki radile vrlo koordinirano na projektima od zajedničkog interesa njih samih, ali i građana te sam siguran da će nastaviti i dalje. Mogu istaknuti da je njihova koordinacija i zajednička komunikacija s državnim agencijama u proteklom periodu dovela do toga da je Hrvatska jako brzo napredovala u pokrivenosti 5G mrežom. No, to još uvijek nije dovoljno što se tiče ostatka gigabitne infrastrukture i tu će se morati iznimno marljivo i dalje raditi kako bismo dostigli prosjek EU-a.

‘Hrvatski ICT sektor je i za vrijeme pandemije rastao po dvoznamenkastim stopama’, kaže Balen. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: Planirate li, kao HUP, neke ICT projekte u suradnji s državom?

Pred nama je potpisivanje sporazuma o suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva kroz koji bismo htjeli napraviti sljedeći korak u suradnji ICT sektora i države kao regulatora, “enablera”, ali i kupca usluga i rješenja.

Započeli smo suradnju kroz sudjelovanje u izradi europskog “Akta o podacima” tj. “Data Act”, a imenovali smo i naše predstavnike u radnu skupinu za izradu Strategije Digitalne Hrvatske te ćemo vrlo aktivno sudjelovati i u pripremi Nacionalne strategije za primjenu umjetne inteligencije.

Ako govorimo o mogućim poboljšanjima u komunikaciji privatnog sektora i države, u suradnju sa SDURD-om i državnim agencijama, nastojat ćemo uspostaviti svojevrsni “Government Digital Services Forum” na kojem bismo redovno komunicirali o razvoju novih digitalnih servisa neophodnih privatnom sektoru, godišnjem planiranju nabava i objave natječaja, ubrzanju projekta otvaranja NIAS-a prema privatnom sektoru i tehnološkoj zajednici.

Nedavno smo raspravljali i o uspostavi “Government Tech Lab” infrastrukture koja bi mogla pomoći u testiranju naprednih funkcionalnosti u kontroliranom okruženju te stvaranju inovacija za državni sektor, a za što bi HUP ICT svakako bio zainteresiran. Pogotovo podržavamo ovakav pristup zato što vidimo prostor za značajna poboljšanja u otvaranju državne infrastrukture za što veći broj akreditiranih ili certificiranih tehnoloških rješenja koja nudi privatni sektor.

Nastojat ćemo i nadalje surađivati s Ministarstvom obrazovanja na poboljšanjima u sustavu školovanja i stipendiranja budućih stručnjaka, poboljšanju i usklađivanju kurikuluma s budućim potrebama, a s Ministarstvom rada na procesima poticanja što većeg broja ljudi na usavršavanje u digitalnom i zelenom sektoru, korištenjem EU sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i ostalih EU sredstava.

B&B: Što bi država trebala napraviti da zadrži informatičke firme u Hrvatskoj i hrvatskom vlasništvu?

Kao što sam naveo, država koja želi ojačati realni sektor, iskoristiti sav potencijal informatičkih tvrtki i činjenicu da zaista imaju potencijal preskočiti i turizam u sljedećih desetak godina, ima na raspolaganju mnogobrojne inicijative koje smo kao HUP pripremili za ubrzani razvoj konkurentnosti ICT sektora i zadržavanje firmi u Hrvatskoj.

Svima zajedno nam je cilj poduprijeti stvaranje što više jakih tvrtki i izbjeći zamku pretvaranja Hrvatske u svojevrsni „Bangladeš“ jugoistočne Europe tj. izvor kvalitetne najamne radne snage.

Moram naglasiti da su zbog nesmotrenih poreznih izmjena samostalnog rada Hrvatske tvrtke dovedene u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na tvrtke koje nisu uopće registrirane kod nas, a putem rada na daljinu angažiraju hrvatske profesionalce. S obzirom na to da takve firme, smiju legitimno angažirati stručnjake na puno radno vrijeme, uz ukupno opterećenje od svega 8 posto, nasuprot hrvatskih kojima je to opterećenje i više od 44 posto, mnogi osnivači razmišljaju upravo o tome da svoje operacije i matične firme prebace izvan granica. Na ovaj propust Ministarstva financija ukazujemo već nekih godinu dana i čekamo da se riješi jer on jako odmaže razvoju jakih tvrtki i novih „jednoroga“, negativno djeluje na punjenje proračuna za zdravstvo, obrazovanje i mirovine, a procjena je da i sadrži elemente ustavne nejednakosti.

‘Nemojmo samo uživati na lovorikama Infobipa i Rimca. Koliko bismo mogli imati ‘jednoroga’ da se krene u reforme koje zagovaramo’

Ovaj propust najviše koriste tvrtke iz bogatih zemalja EU-a i SAD, koje raspolažu ogromnim budžetima i koje su u doba pandemije prilagodile svoje poslovanje tako da temeljno poslovanje, istraživanje i razvoj zadržavaju u matičnim zemljama, dok manje zahtjevne poslove nadomještaju radom na daljinu i angažmanom vanjskih suradnika. To je, naravno, dio tržišnog natjecanja međutim nemojmo zaboraviti da nismo u jednakom položaju jer te tvrtke mogu izdvojiti bitno veća sredstva za suradnike od domaćih tvrtki kad ih praktički oslobodite poreza, doprinosa i drugih davanja.

B&B: Koliki udio tržišta zauzima ICT sektor i koliki rast predviđate u narednim godinama?

Hrvatski ICT sektor je čak i za vrijeme pandemije i usporavanja ostatka gospodarstva rastao po dvoznamenkastim stopama. Kako je završila 2021. godina saznat ćemo uskoro kad se objave financijska izvješća tvrtki, no za očekivati je da je po prihodima bila rekordna i da je premašeno 6 milijardi eura.

Usporedbe radi, turizam je u najboljoj godini prije pandemije generirao otprilike 11 milijardi eura, pri čemu valja voditi računa da je tu riječ o zbroju osobne potrošnje gostiju u dućanima, smještaja u hotelima i apartmanima, cestarina, turističkih izleta i drugih stvari. Pojavom pandemije koronavirusa taj prihod se spustio na 5 milijardi eura. S druge strane ICT, kao puno kompaktnija i otpornija gospodarska grana, sama napravi prihod koji sam spomenuo, i to bez sektorskih poticaja, a također s jakim udjelom izvoza.

Uslijed ubrzane digitalne transformacije svih industrija, ali i uloge digitalizacije u procesima uštede energije i prelaska na zeleno gospodarstvo, možemo i u sljedećim godinama očekivati nastavak dvoznamenkastog rasta potencijala i prilika, a takvim bi se tempom zaista moglo dogoditi da u par godina ICT sustigne turizam.

Nažalost, isto neće biti moguće ostvariti ako se brzo ne krene sa sveobuhvatnim promjenama koje predlažemo jer je evidentno da živimo u nepredvidljivim vremenima i da nam je nužno potreban portfelj jakih i izdržljivih gospodarskih grana s potencijalom izvoza.

B&B: Koliko mogu ostale grane gospodarstva profitirati od rasta ICT sektora i na koji način?

Podsjetimo se da je studija tvrtke McKinsey prije par godina definirala da digitalizacija javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj može donijeti 8,3 milijarde eura BDP-a do 2025. Dakle, dodatni projekti, koje članovi HUP ICT-ja mogu poduprijeti, mogu donijeti vrlo opipljive rezultate u relativno kratkom roku.

Prije par godina je HUP ICT pokrenuo projekt i konferenciju „Digitalna (R)evolucija“ u kojem smo počeli dijeliti svoja znanja i iskustva naših korisnika s predstavnicima drugih gospodarskih grana, a pogotovo malih i srednjih poduzetnika. Kolege koji su vodili prva tri izdanja konferencije i savjetovanja, koja su naglo prekinuta pandemijom, pripremaju za kraj ove godine novo i prošireno izdanje, a nadam se da ćemo pronaći snage da iznesemo još i tematske radionice tj. susrete s drugim HUP-ovim granskim udrugama, na temu digitalizacije.

Upravo zbog potencijala digitalizacije, jako smo se angažirali na programiranju sredstava za male i srednje tvrtke iz EU fondova i Plana oporavka, a sudjelujemo i u pripremi novog Zakona o poticanju ulaganja kojim bi se trebalo omogućiti tvrtkama i pojedincima da ostvaruju porezne olakšice ili znatno brže periode amortizacije za ulaganja u digitalizaciju i industriju 4.0, po uzoru na neke druge EU članice.

‘ICT sektor bi mogao premašiti 6 milijardi eura prihoda u 2021., a moglo bi se dogoditi i da u par godina ICT sustigne turizam’

B&B: Izdvaja li dovoljno Hrvatska novca iz EU fondova za ICT sektor? Mnoge ICT firme završe u stranom vlasništvu nakon što ostvare određen uspjeh.

Hrvatska je predvidjela velika sredstva za digitalizaciju javnog sektora u Nacionalnom planu oporavka te Višegodišnjem financijskom okviru 2021. do 2027. Štoviše, mi kao Udruga koja okuplja najpotentnije ICT tvrtke za provedbu ovakvih projekata dosta promišljamo kako posložiti procese planiranja i provedbe svih projekata da se sva sredstva iskoriste. S druge strane, za razvoj konkurentnosti ICT sektora i poticanje privatnih investicija rezervirano je relativno malo sredstava što smo i isticali prilikom programiranja istih.

Što se tiče vlasništva, smatram da svaka tvrtka koja zapošljava hrvatske građane pošteno sudjeluje u zajedničkim troškovima društva kao što su zdravstvo, školstvo i ulaže u daljnji razvoj uistinu hrvatskih tvrtki, neovisno o državljanstvu osnivača. Privatne investicije su iznimno poželjna pojava jer se dokapitalizacijom ili prodajom udjela u firmama zapravo pokreće puno veći zamašnjak nego onaj koji se stvara državnim ili EU investicijama.

Dakle, EU sredstva za podizanje konkurentnosti hrvatskih tvrtki treba gledati kao poticaj koji će potaknuti višestruko veće privatne investicije i time stvoriti bolja i kvalitetnija radna mjesta te zadržati najbolje ljude u domovini.

B&B: Neki poduzetnici, poput Alberta Gajšaka iz CircuitMessa, pregovaraju s investitorima iz Amerike. Kolika je uloga američkog kapitala u financiranju domaćih informatičkih firmi i koliko je bitna američka investicija za ove prostore?

U stvaranju novih kompanija koje se baziraju na skalabilnim i globalnim rješenjima, a trebaju novac za financiranje dovršetka razvoja te izlazak na nova tržišta, investicije su presudne. Svaki kapital koji transparentno dolazi u start-up kompanije je dobrodošao pa tako i američki. Vrlo često zemlja iz koje dolazi kapital može biti katalizator da će se lakše otvoriti i pristup njenom tržištu pa tvrtke u nekoj fazi rasta i razvoja otvaraju svoje podružnice izvan Hrvatske.

Na to ne treba gledati nipošto loše već treba učiti od najboljih i prilagođavati naše zakonodavstvo i brzine provedbe procedura kako bismo zadržali u Hrvatskoj ono najvrjednije, a to su istraživanje i razvoj digitalnih proizvoda, privlačenje najboljih talenata i intelektualno vlasništvo. Sve inicijative koje HUP ICT predlaže upravo i adresiraju sve navedeno.

‘U Nacionalnom planu oporavka te Višegodišnjem financijskom okviru od 2021. do 2027. predviđena su velika sredstva za digitalizaciju javnog sektora, ali relativno malo sredstava za razvoj konkurentnosti ICT sektora i poticanje privatnih investicija’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

B&B: Hrvatska se često opisuje kao tržišno nepovoljna zemlja za poduzetnike. Kako onda komentirate uspjehe informatičkih firmi?

Vjerojatno je puno lakše uspjeti na globalnom tržištu iz Amerike ili Velike Britanije i često neke tvrtke uspiju samo “na mišiće” i entuzijazam osnivača, menadžera ili profesionalaca. Iako se u javnosti i dalje percipira da ICT sektor odlično stoji te da mu nije potrebna nikakva pomoć, jednostavnom usporedbom s ICT sektorima drugih zemalja, jasno se vidi da trenutno u cjelini i prosjeku ne uspijevamo držati korak s nama konkurentnim ekonomijama. U daljnjem razvoju hrvatskog ICT sektora i stvaranju bitno veće dodane vrijednosti ključne točke će biti osigurati konkurentniju poreznu politiku od ostalih EU članica, značajno rasterećenje rada, privlačenje i stvaranje novih talenata, dostup do javnih i privatnih istraživačko-razvojnih sredstava kojima bi se mogla ojačati transformacija ICT sektora od servisne prema produktnoj industriji te naglasak na lakšem pristupu novim izvoznim tržištima.

Nemojmo samo uživati na lovorikama Infobipa, Rimca, Spana ili Ericsson Nikola Tesla, već razmišljajmo koliko bismo mogli imati “jednoroga” ili ozbiljnih razvojnih centara da se krene u reforme koje zagovaraju i otvoreno komuniciraju tvrtke članice HUP ICT.

B&B: Koliko se prepoznaju u inozemstvu hrvatske ICT firme poput Infobipa? Postaju li one svojevrstan hrvatski brend i kako bi Hrvatska to mogla iskoristiti?

Hrvatska ima višestoljetnu tradiciju inovatora i inovacija te bih rekao da smo zadnjih pedesetak godina samo malo usporili u brendiranju tog segmenta te se prepustili blagodatima turizma, prirodnih ljepota i sporta. Ali, rekao bih da je sad sazrio trenutak da se u sve nacionalne kampanje uključi i nova paradigma a to je „Croatia – Your Live and Learn Destination“. Sigurno da iskustva s digitalnim nomadima mogu pomoći jer smo tu naučili da je Hrvatska vrlo poželjna destinacija za život. No, već sad se vidi da tu inicijativu treba pod hitno nadopuniti komplementarnom strategijom privlačenja zaposlenika i studenata, jer nomadi mogu ovdje ostati tek 12 mjeseci i zatim idu dalje.

Tu očekujemo i daljnje uključenje Ministarstva obrazovanja na nastavku projekta internacionalizacije visokog obrazovanja i stvaranja dodatnih studija na engleskom, Ministarstva turizma koje raspolaže zaista lijepim budžetima za promociju te Ureda predsjednika Vlade koji bi morao na sebe preuzeti koordinaciju svih ministarstava uključenih u procedure izdavanja viza, dozvola boravka, poreznih regulacija i regulacija rada.

‘Cilj nam je poduprijeti stvaranje što više jakih tvrtki i izbjeći zamku pretvaranja Hrvatske u ‘Bangladeš’ jugoistočne Europe’

B&B: Kako mislite pomoći mladim poduzetnicima s vaše nove pozicije?

Prije par mjeseci smo razgovarali kako poboljšati upravo njihov ulazak u Udrugu pa smo razgovarali da bismo unutar HUP ICT-ja pokrenuli mentorski program za mlade tvrtke i poduzetnike, a svakako se zalažemo i za što jednostavniji sustav osnivanja pravnih subjekata te što pošteniji porezni tretman malih poduzetnika.

Također, kroz participativne radionice smo odlučili da ćemo puno aktivnije raditi na privlačenju članstva iz redova mladih poduzetnika, start-upova i malih firmi jer smatramo da imamo jako puno prostora za sinergijske učinke, a HUP može pružiti odličnu infrastrukturu za rast takvih firmi.

B&B: Na koji način mislite ojačati suradnju informatičkog sektora sa znanstvenom zajednicom? Kakva je dosad bila suradnja?

Ideja nam je početi redovno i intenzivnije komunicirati sa znanstvenom zajednicom i pokrenuti redovne susrete radi svojevrsnog matchmakinga za projekte koji se generiraju na razini Bruxellesa kao što su IPCEI projekti Horizon i Interreg, ali i istraživačko razvojne projekte iz nacionalnih alokacija te IRI programa.

Dosadašnja suradnja je bila vrlo dobra i tu prvenstveno mislim na odnose s institucijama kao što su FER, FOI, FESB, IRB i drugi, a vjerujem i da iz svojeg iskustva u matičnoj organizaciji, koja će do kraja godine postati Sveučilište Algebra, sigurno mogu puno pomoći u spajanju znanstvene i poslovne zajednice.

Komentiraj