Objavljeno u Nacionalu br. 414, 2003-10-21

Pripadnici bojne za specijalna djelovanja Glavnog stožera HV-a do kraja studenog bit će spremni za polazak u Irak

Pripadnici hrvatske bojne za specijalna djelovanja Glavnog stožera Hrvatske vojske, koji se posljednja dva tjedna na poligonu Cerovac u blizini Karlovca pripremaju za sudjelovanje u iračkoj mirovnoj operaciji, a ovih se dana uvježbavaju za ratovanje u uvjetima postojanja gradske gerile, sudjelovat će zajedno s američkim specijalcima stacioniranim u Bagdadu u najznačajnijim antiterorističkim operacijama protiv preostalih pristaša Saddama Husseina, doznaje Nacional.

Osim spomenutih zadaća, hrvatski su vojnici izabrani da čuvaju i važne osobe u sklopu međunarodnih humanitarnih i vojnih misija u Iraku, pretražuju bagdadske četvrti, te prate i osiguravaju vojne konvoje od mogućih zasjeda Saddamovih pristaša, što su sve do sada radili isključivo američki marinci i rendžeri. Hrvatskim specijalcima Pentagon je namijenio najsloženije i vrlo riskantne zadaće u iračkoj vojnoj misiji stoga što SAD smatra kako su hrvatski vojnici sposobni odgovoriti najtežim uvjetima ratovanja na isti način kao i njihovi vojnici, doznaje Nacional iz diplomatskih izvora.

Ako zatreba, Amerikanci bi eventualno mogli zajedno s hrvatskim specijalcima krenuti u potragu i za Saddamom Husseinom i njegovim još uvijek odbjeglim suradnicima. Diplomatski izvori tvrde kako je najnovija Rezolucija UN-a 1511 od 16. listopada o stvaranju međunarodnih snaga pod UN-ovim mandatom trebala konačno otkloniti prepreke za upućivanje hrvatskih vojnika u Irak.

Hrvatski vojnici iz sastava bojne za specijalna djelovanja Glavnog stožera bit će spremni za odlazak u mirovnu misiju pod okriljem UN-a u Irak 28. studenog ove godine, a dolazak najavljene američke pomoći u opremanju hrvatske postrojbe sofisticiranom opremom za noćno izviđanje i komunikacijskom opremom počet će za nešto manje od dva tjedna, doznaje Nacional iz MORH-a. Koliko SAD na pitanju Iraka želi poboljšati odnose s Hrvatskom pokazuje i to što su Hrvatskoj ponudili svu pomoć osim plaća hrvatskih vojnika i njihova osiguranja. Kada dođe u Hrvatsku, američka komunikacijska oprema i oprema za noćno izviđanje bit će poslana u Slunj, gdje će je vod hrvatskih specijalaca ispitati kroz zadnju fazu obuke, te pritom provesti bojno gađanje iz sveg naoružanja kojim postrojba raspolaže. Sve do sada hrvatski državni vrh procjenjivao je kako upućivanje hrvatskih vojnika u Irak nije moguće bez donošenja Rezolucije UN-a o stvaranju međunarodnih mirovnih snaga pod UN-ovim mandatom. Američki veleposlanik u Hrvatskoj Ralph Frank vrlo je suzdržano komentirao tadašnju odluku hrvatskoga državnog vrha da se odgodi slanje pripadnika HV-a u Irak. On je izjavio da je SAD “sa zadovoljstvom” prihvatio odluku Vlade od 12. lipnja da mali kontingent vojnika rasporedi u sastavu međunarodnih snaga u Iraku. Hrvatski vojni kontingent time bi se pridružio snagama 29 zemalja koje uključuju i zemlje članice EU, kao i zemlje kandidatkinje. Riječ je o ukupno 22 tisuće vojnika angažiranih na uspostavi stabilnosti i mira u Iraku. Hrvatska bi tim potezom konkretizirala “odlučno opredjeljenje prema globalnom ratu protiv terorizma”. Osim toga, hrvatsko vojno sudjelovanje u jednom takvom zadatku, unatoč riziku i troškovima, pokazalo bi da je “Hrvatska voljna i sposobna pridonijeti međunarodnim naporima u uvođenju mira i stabilnosti”, izjavio je prije nepunih mjesec dana američki veleposlanik.

Međutim, Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je 16. listopada 2003. Rezoluciju br. 1511 kojom se traži uspostavljanje međunarodnih vojnih mirovnih snaga pod mandatom UN-a u Iraku, te od zemalja članica, među ostalim i Hrvatske, zahtijeva aktivan doprinos u stvaranju tih snaga.

Posljednja dva tjedna vod za specijalne namjene sa zapovjedništvom na čelu kojeg je pukovnik Nikola Županić nalazi se u blizini Karlovca gdje se kroz šestu fazu obuke uvježbava za ofenzivno ratovanje u gradskim četvrtima, a prije svega uvježbavaju se pretraživanje objekata, rukovanje i postupanje s vatrenim oružjem, te načini odvođenja sumnjivih osoba. Već idući tjedan hrvatski specijalci otići će na vojni poligon “Eugen Kvaternik” u Slunju gdje će ostati do kraja obuke predviđene za studeni.

Misija hrvatskih vojnika u Iraku bit će mnogo složenija nego je u Afganistanu, a što je očito iz konkretnih zadaća postavljenih pred hrvatsku postrojbu od trenutka kada su sredinom godine započeli američko-hrvatski pregovori o angažmanu hrvatskih vojnika. Pratnja vojnih i humanitarnih konvoja, zaštita najviših međunarodnih civilnih i vojnih predstavnika i pretraživanje bagdadskih četvrti u traganju za terorističkim gnijezdima trenutačno su najopasniji poslovi mirovnih snaga u Iraku, a svi su u opisu poslova koji čekaju hrvatske specijalce.

Takvi su zadaci uvjetovali i strukturu hrvatskog voda specijalnih namjena iz sastava bojne za specijalna djelovanja. Naime, bojna za SpD u svom sastavu ima četiri satnije, i to: 1. padobransku satniju, 2. satniju za brdsko-planinsko ratovanje, 3. amfibijsku satniju i 4. satniju vatrene potpore, pa se i odabir ljudi u sastav voda za Irak provodio tako da se udovolji potrebama misije.

Premda se u javnosti često spominju materijalni razlozi kao važan motiv za odlazak hrvatskih vojnika u Irak, većina vojnika smatra da su misije afganistanskog i iračkog tipa najbolji način za dokazivanje, odnosno pokazivanje uvježbanosti i sposobnosti hrvatskih specijalaca koju su godinama stjecali kroz ratno iskustvo i kasniju obuku, jer u sadašnjim mirnodopskim uvjetima takva obuka nije previše cijenjena i za mnoge nema preveliko značenje.

Četrdesetak hrvatskih vojnika u dobi između 28 i 35 godina, većinom pripadnika nekadašnjih specijalnih postrojbi Hrvatske vojske, odnosno Hrvatskog gardijskog zdruga, Središta za specijalnu obuku u Šepurinama i diverzantskih odreda u Bagdadu prvi će put od osamostaljenja Hrvatske zajedno s američkim vojnicima sudjelovati u borbenim operacijama na terenu.

Najveći dio hrvatskih specijalaca ima ratno iskustvo, zapovjedni kadar postrojbe školovan je u inozemstvu, na što američka strana gleda s posebnim respektom. Očekuje se uskoro i posjet američkih časnika postrojbi kako bi ocijenili spremnost hrvatskih vojnika za odlazak u Irak.

Američka je strana ponudila Hrvatskoj svu logističku pomoć u naoružanju i opremi osim plaća vojnika i osiguranja, što je i razumljivo. Naime, obitelj poginulog američkog vojnika na ime odštete zbog smrti svojeg člana dobiva do 10 milijuna američkih dolara od osiguranja a primjerice hrvatski vojnik u Afganistanu osiguran je na nekih 50 tisuća dolara, i to samo zbog toga jer osiguravajuća društva u Hrvatskoj smatraju prerizičnim osiguravati takve osobe. Dnevnice i statusna pitanja hrvatskih specijalaca koji odlaze u Irak bit će vjerojatno riješeni do kraja godine, nakon parlamentarnih izbora, a Nacional doznaje kako dnevnice neće biti manje od 80 američkih dolara.

Povodom donošenja najnovije Rezolucije UN-a, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić za Nacional je četiri dana nakon njezina donošenja izjavio: “Tek kada se prouči cjelovit i izvorni tekst Rezolucije UN-a, može se pristupiti proceduri odlučivanja o slanju vojnika”. Istim povodom ministrica obrane Željka Antunović izjavila je za Nacional: “Oružane snage vrše ozbiljne i intenzivne pripreme bez obzira o kojoj se misiji radi, u kojem je kriznom području i kada bi i da li bi neka od postrojbi OS RH u nju trebala biti upućena. Jednom od najvažnijih aktivnosti smatra se sudjelovanje hrvatskog voda vojne policije u sklopu misije ISAF u Afganistanu, što Hrvatsku svrstava među države koje aktivno doprinose stabilizaciji i međunarodnoj sigurnosti. NATO je pozvao Hrvatsku da i nadalje razvija sposobnosti za doprinos i drugim operacijama podrške miru pod njegovim vodstvom.

Upravo tako treba gledati i sudjelovanje naših postrojbi u mirovnim misijama, i mi intenzivnom i nešto izmijenjenom obukom stvaramo sve preduvjete da naše postrojbe u misijama postižu najbolje rezultate. Kada i gdje će one biti poslane, odnosno o kakvoj vrsti misije je riječ, ovisi naša vrsta, profil i intenzitet obuke, kao što je slučaj i s mirovnom misijom u Iraku”, izjavila je ministrica obrane Željka Antunović.

Još uvijek nejasno stajalište o upućivanju hrvatskog vojnog kontingenta dalo je i Ministarstvo vanjskih poslova: “Situacija u Iraku je ozbiljna, u socijalnom, političkom i gospodarskom pogledu. Rezolucija VS UN-a donesena je jednoglasno, ali se postavlja pitanje je li to dovoljno za provedbene mehanizme. To tek treba vidjeti. Hrvatska je zahtijevala zajedničku međunarodnu aktivnost, i ako do toga dođe Vlada pozdravlja usvajanje Rezolucije 1511 o Iraku kao još jedan korak prema normalizaciji stanja u toj zemlji, a time i u širokoj bliskoistočnoj regiji. Osobito ohrabruje činjenica da je Rezolucija usvojena jednoglasno čime se šalje snažna poruka da je u interesu cjelokupne međunarodne zajednice da do normalizacije stanja u Iraku dođe što prije. Kao i do sada, vlada Hrvatske nastavit će aktivno podupirati proces stvaranja uvjeta za trajnu stabilnost i demokratski razvoj Iraka, te razmatrati modalitete sudjelovanja Hrvatske u ovom zajedničkom međunarodnom projektu.

Kada je sredinom ove godine Hrvatska izrazila namjeru da u Irak pošalje postrojbu Hrvatske vojske u sklopu mirovne misije, konkretnu pomoć u opremanju hrvatskih vojnika prvi su ponudili Amerikanci. Prije svega, riječ je o opremi za noćno izviđanje i promatranje, te radio komunikacijskoj opremi. Američka je strana HV-u namjeravala osigurati sve potrebno osim, naravno, osobnih dohodaka i životnog osiguranja. S obzirom na to da su zbog nepotpisivanja Članka 98. o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu SAD zabranile vojnu pomoć Hrvatskoj vrijednu nekoliko milijuna dolara u idućim godinama, ovaj potez SAD-a u namjeri opremanja hrvatskih vojnika za iračku mirovnu misiju znak je kako Amerikanci i dalje smatraju Hrvatsku važnim partnerom u stabilizaciji prilika u regiji, a savezništvo uspostavljeno još za vrijeme vojnih operacija u Hrvatskoj, BiH kao i na Kosovu, i dalje drže vrlo važnim za razvoj vojnih odnosa.

Komentiraj