Hrvatski europarlamentarci podržali su u raspravi u Europskom parlamentu u utorak predstavljenu strategiju Europske komisiije proširenja Europske unije na države zapadnog Balkana.

Strategija za „Vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačanu suradnju EU-a sa zapadnim Balkanom“ najavljuje europsku budućnost zemalja zapadnog Balkana kako bi se ostvarila stabilnija, jača i ujedinjenija Europa. Strategiju su na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu predstavili potpredsjednica Europske komisije i Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn.

U strategiji je najavljeno šest inicijativa koje će Europska unija poduzeti za integraciju zemalja zapadnog Balkana koje obuhvaćaju vladavinu prava, veću suradnja u području sigurnosti i migracija uz pomoć zajedničkih istražiteljskih timova i europske granične i obalne straže, širenje energetske unije EU-a na zapadni Balkan te smanjenje troškova roaminga i uvođenje širokopojasnog interneta u regiji.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP/S&D) u utorak je, govoreći o predstavljenoj strategiji proširenja EU-a ocijenio da je onaj jezičac na vagi koji je presudio u korist donošenja tog dokumenta činjenica da građani kao glavni problem u funkcioniranju Unije vide pitanje sigurnosti.

“Dvije trećine europskih građana kao glavni problem funkcioniranja EU-a vide sigurnost. Taj osjećaj nesigurnosti nije prije bio toliko prisutan. Nakon financijske i gospodarske krize, krize u Europi su poprimile drugi oblik. Prije svega osjećaj ugroženosti velikim brojem migranata, njih milijun i pol, i to ne samo migranata koji su došli u jednom nekontroliranom procesu iz zemalja zahvaćenih ratom i nedaćama već imamo tu i 23 milijuna ljudi koji su od 90-ih napustili prostor srednje i istočne Europe”, kazao je Picula.

Po njegovim riječima, to je doista izazvalo ozbiljne posljedice u doživljavanju i razumijevanju europskog projekta, “a kada na to nadovežemo nesigurnost zbog terorističkih napada, mislim da je Unija shvatila da mora biti vlasnik tog procesa, odnosno utjecati na sve one procese koji izvana ugrožavaju stabilnost EU-a”.

“Danas su dva povjerenika predstavila dokument iz kojeg se da razabrati da je Europska unija ipak odlučila investirati u vlastitu perspektivu, vlastitu stabilnost i vlastitu sigurnost”, kazao je Picula.

“Unija je shvatila da nije dovoljno čuvati granice, nego mora poraditi na političkom stabiliziranju svog susjedstva. A zapadni Balkan nije susjedstvo Europskoj uniji već njezino unutarnje dvorište. U Uniji su shvatili da moraju politički djelovati i stoga smatram da ovaj dokument nosi određenu težinu”, dodao je Picula..

Podsjetio je, međutim, da su ekonomije šest zemalja zapadnog Balkana nekonkuretne, da imaju problem s korupcijom, da postoje svi mogući problemi u funkcioniranju pravne države te visoka nezaposlenost, posebice mladih. “Ukratko rečeno, prva rečenica u dokumentu govori da zemlje zapadnog Balkana u sadašnjem stanju ne mogu ući u Europsku uniju”, kazao je Picula.

Ovo je, zaključio je,  uistinu samo jedan dokument koji otvara mogućnosti da se iduće proširenje dogodi, ali iz njega se ne može potvrditi da će do njega zaista doći.

Projekt proširenja Unije na Zapadni Balkan može uspjeti samo ako to bude zajednički i cjelovit projekt, naglasio je europarlamentarac Jozo Radoš (GLAS/ALDE) komentirajući na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta Strategiju proširenja EU na zapadni Balkan.

„Zbog važnosti zemalja Zapadnog Balkana za Europsku uniju, zbog izloženosti tog prostora utjecaju vanjskih čimbenika čiji su interesi i vrijednosti ponekad protivni interesima EU te zbog poteškoća i opasnosti s kojima se suočavaju zemlje te regije potpuno podržavam novu orijentaciju i pojačan angažman Unije na Zapadnom Balkanu“, rekao je Radoš.

“Svaka od tih zemalja mora se mjeriti i vrednovati prema svojim vlastitim postignućima na putu prema članstvu u EU. Zbog međusobne sličnosti i povezanosti tog prostora projekt proširenja može uspjeti samo ako je zajednički i cjelovit“, istaknuo je Radoš.

U izjavi za hrvatske medije Radoš je rekao da je napredak te regije prema članstvu u EU u interesu je svih susjednih zemalja, pa tako i u interesu Hrvatske.

Voditeljica hrvatske EPP delegacije i potpredsjednica Vanjskopolitičkog odbora u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u raspravi je pozdrvaila noivu strategijiu istaknula da se slaže da je ovo “regata”, a ne “konvoj”

“Stabilnost Europske unije ovisi isključivo o stabilnosti ovog dijela Europe i zato je vrlo važno da je Unija prisutna i da ne prepušta ovaj prostor ni Rusiji ni Turskoj. Slažem se da trebaju svi ispuniti kriterije, znam to iz hrvatskog iskustva i čuli smo to jutros i od predsjednika Plenkovića. Europska unija s ovim zemljama dijeli zajedničku povijest i one trebaju postati dijelom Unije, stoga im mi trebamo pružiti podršku kako bi ostvarile sve potrebne uvjete za integraciju. Slažem se s Komisijom kad kaže da je ovo ‘regata’ a ne „konvoj“. Posebnu pozornost moramo posvetiti Bosni i Hercegovini i reformi izbornog zakona kako bi se osigurala jednakost triju konstitutivnih naroda i vladavina prava bez koje europska integracija nije moguća“.

Zastupnica Zovko u svom je govoru navela kako je nakon 15 godina od održavanja Solunskog summita ovo veliki emotivni događaj kako za čitav Zapadni Balkan tako i za Bosnu i Hercegovinu te je istaknula kako se nada da će se u toj zemlji ove godine dogoditi velike promjene isključivo na nalaženju jednog velikog kompromisa koji će zemlju izvući iz slijepe ulice u koju je upala i krenuti putem integracija kao front runner.

“Godina 2025. je stavljena kao limit za sve zemlje Zapadnog Balkana. Limita nema za zemlje. Limita ima samo za ljude, a u ljudskim glavama se rađa ili mir ili se rađa rat. Pozdravljam ono što je rekao povjerenik Hahn – mi izvozimo stabilnost da ne bi uvozili nestabilnost“, rekla je Zovko te je navela kako se raduje što će se i u Zagrebu 2020. godine održati Summit zemalja EU-a i država Zapadnog Balkana.

„Nadam se da ćemo do tada imati stabilnu Bosnu i Hercegovinu na putu ka Europskoj uniji i da ćemo imati mir i stabilnost na zapadnom Balkanu jer bez toga ostavljamo ovaj prostor silama koje su već prisutne tamo i na žalost već duže vremena rade mimo kontrole“, zaključila je Zovko na kraju svog govora.

Europarlamentarka Ruža Tomašić (HKS/ECR) ocijenila je u raspravi da strategija predstavlja važan korak no da je manje važno hoće li se dogoditi 2025. , nego je “važno da se to dogodi nakon što sve te države ispune jasno definirane kriterije”. “Trenutno smo daleko od toga cilja jer glavni izazovi, priznanje Kosova od strane Srbije, osiguravanje ravnopravnosti Hrvata u BiH, dogovora oko imena Makedonije, granični sporovi, učinkovito procesuiranje ratnih zločina, prava manjina, borba protiv organizranog kriminala i pitanje vladavine prava ostaju još uvijek neriješeni”, rekla je Tomašić.

Ivana Maletić (HDZ/EPP) ocijenila  je da “ovom strategijom zaustavljamo razmišaljanja da se s državama pregovara bez stvarne namjere da postanu članice” te se  založila a individualni pristup i otvaranje pregovora sa svim državama kako bi sve imale jednake izglede . Maletić je istaknula i da podržava poticanje na riješavanje otvorenih pitanja među susjedima, posebno izdvojivši pitanje nestalih.

Komentiraj