Hrvatske vode u Rijeci godinama posluju s tvrtkama čiji su vlasnici i direktori obiteljski povezani s njihovim zaposlenicima

Tvrtke Vodoprivreda iz Buzeta i Vodogradnja iz Rijeke niz godina dobivaju vrijedne poslove od Hrvatskih voda iako su u VGO-u u Rijeci zaposlene osobe koje su obiteljski povezane s direktorima i vlasnicima tih tvrtki

Poslove vrijedne nekoliko desetaka milijuna kuna Hrvatske vode od 2012. dodjeljivale su tvrtkama čiji su vlasnici ili direktori u rodbinskim vezama sa zaposlenicima Hrvatskih voda. Primjeri tvrtki Vodoprivrede iz Buzeta i Vodogradnje iz Rijeke na koje su Nacional upozorili izvori iz Hrvatskih voda bacaju sumnju u transparentnost poslovanja Hrvatskih voda i to prije svega na Vodnogospodarski odjel za slivove sjevernoga Jadrana sa sjedištem u Rijeci (VGO Rijeka), čiji je direktor Gordan Gašparović. Njega se optužuje da zbog prijateljskih veza favorizira dvije tvrtke, Vodoprivredu i Vodogradnju, a kao dokaz te tvrdnje navodi se da su u Vodnogospodarskom odjelu za slivove sjevernoga Jadrana zaposlene supruge čelnih ljudi tih tvrtki.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković suočen je s optužbama za sukob interesa u toj državnoj tvrtki. PHOTO: Marko Prpic/PIXSELL

 

Ono što na ovaj slučaj baca dodatnu sumnju su i poprilično načelni odgovori koje je Nacional dobio iz Hrvatskih voda kada je u pitanju poslovanje odjela kojem je na čelu Gašparović, kao i nedostatak podataka za poslove javne nabave koje su Hrvatske vode sklopile s tvrtkama Vodoprivreda iz Buzeta i Vodogradnja iz Rijeke. Naime, od Hrvatskih voda smo zatražili da nam dostave popis poslova koje su sklopile s navedenim tvrtkama, a popis koji smo dobili nije ažuran. Iz službe za odnose s javnošću Hrvatskih voda upućeni smo da je registar svih ugovora o javnoj nabavi dostupan na njihovoj internetskoj stranici, što je i točno, ali dostupan je registar ugovora do 1. siječnja 2018., što znači da nismo mogli provjeriti kolike su ugovore Vodoprivreda iz Buzeta i Vodogradnja iz Rijeke, ali i bilo koja druga tvrtka, potpisale s Hrvatskim vodama u posljednje tri godine. Ovakva neažurnost Hrvatskih voda još je jedan primjer koji pokazuje zašto u Hrvatskoj sve više jača otpor prema javnim i državnim tvrtkama jer je teško vjerovati da nije moguće objaviti registar ugovora barem do kraja 2019., ako se kao opravdanje može uzeti specifičnost prošle, 2020. I dok iz Hrvatskih voda nismo dobili točan podatak koliko su dvije navedene tvrtke sklopile poslova u posljednje tri godine, dobili smo, doduše neizravnu, potvrdu da su u Odjelu za slivove sjevernoga Jadrana sa sjedištem u Rijeci zaposlene supruge čelnih osoba dviju tvrtki za koje naš izvor tvrdi da godinama od Hrvatskih voda dobivaju poslove zbog bliskih odnosa s direktorom VGO-a Rijeka Gordanom Gašparovićem. Po tvrdnjama našeg izvora riječ je o supruzi Valtera Vižintina, prokurista tvrtke Vodoprivreda iz Buzeta koja je voditeljica Službe pravnih i kadrovskih poslova i supruzi vlasnika i direktora riječke tvrtke Vodogradnja Boška Bilića koja radi u urudžbenom odjelu. No iz Hrvatskih voda dobili smo odgovor da u njihovu zaposlenju nema ništa sporno:

“Navedene osobe nisu uključene u predmetne postupke javne nabave, sve sukladno člancima 76. do 83. Zakona o javnoj nabavi koji uređuju područje sukoba interesa. Hrvatske vode se u potpunosti pridržavaju odredbi čl. 76. do 83. Zakona o javnoj nabavi koji uređuju područje sukoba interesa u javnoj nabavi.”

 

Vodoprivreda iz Buzeta sklopila je od 2012. do 2018. s Hrvatskim vodama ugovore vrijedne 67,6 milijuna kuna, a Vodogradnja iz Rijeke sklopila je ugovore vrijedne 46,9 milijuna kuna

 

Međutim, naš izvor tvrdi da je situacija na terenu drugačija i da su dvije tvrtke temeljem dugogodišnjih ugovora o koncesiji za preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i leda zaradile milijune kuna i da su vlasnici tih tvrtki među bogatijim osobama u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Isti izvor ovako opisuje odnos direktora VGO-a Rijeka Gordana Gašparovića s vlasnicima tvrtki Vodoprivreda iz Buzeta i Vodogradnja iz Rijeke:

“Hrvatske vode kao državna tvrtka za izvođenje hidrotehničkih radova imaju koncesionare koji se ne trebaju brinuti za postupke javne nabave kao neke druge hrvatske građevinske tvrtke. Takav je slučaj i u Rijeci gdje je Gašparović već niz godina u prijateljskim vezama s vlasnicima tvrtki Vodoprivreda i Vodogradnja, što naravno ne bi smio biti. Hrvatske vode imaju svoj godišnji plan koji se mjeri u milijardama kuna, a najveći novac, uz vodoopskrbu i kanalizaciju, odvajaju za obrane od poplava. U VGO-u Rijeka, koji pokriva područje Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije, za radove na obrani od poplava koncesije su dobile upravo ove dvije tvrtke.”

Tvrtka Vodoprivreda iz Buzeta između ostalog ima i koncesijski ugovor s Hrvatskim vodama za košnju obale rijeke Mirne, koju bi trebala kositi četiri do pet puta godišnje. PHOTO: Dusko Marusic/PIXSELL

 

Izvor iz Hrvatskih voda detaljno je i opisao kako navedene tvrtke imaju povlašten položaj i kako zbog poznanstva s direktorom Gordanom Gašparovićem obavljaju manje poslova nego što je to propisano koncesijskim ugovorom:

“Primjer koji će čitatelji najlakše razumjeti je onaj koji se odnosi na program košnje na obalama rijeka u Istri, za što je zadužena tvrtka Vodoprivreda. U planu upravljanja Hrvatskih voda određeno je da se košnja vrši četiri do pet puta godišnje. No zapravo se ona odradi samo jednom do dva puta godišnje, što ne piše u nadzoru radova koji se šalje u Rijeku na potpis Gašparoviću. Naravno da u nadzoru mora biti osoba od povjerenja koja će napisati da je bilo predviđenih četiri do pet košenja, iako svi znaju da to nije istina.“

Iz Hrvatskih voda opovrgnuli su ove navode i tvrde da sukladno Zakonu o vodama, Hrvatske vode svake četiri godine provode javni natječaj za nabavu usluga preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i leda po branjenim područjima za područje cijele Republike Hrvatske te posebno naglašavaju činjenicu da sve ugovore sklapa središnjica u Zagrebu:

“Vodnogospodarski odjeli ne provode samostalno javne natječaje za nabavu usluga preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i leda po branjenim područjima već se oni provode u Direkciji Hrvatskih voda za 34 branjena područja u Republici Hrvatskoj. Po provedenom javnom natječaju Hrvatske vode, s odabranim izvoditeljem sklapaju Okvirni sporazum za nabavu usluga preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava i leda po branjenim područjima za razdoblje od četiri godine. Temeljem Okvirnog sporazuma Hrvatske vode sklapaju godišnje ugovore s izvoditeljima. S navedenim gospodarskim subjektima sklapani su isključivo ugovori o nabavi temeljem Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16). “

 

‘U planu upravljanja Hrvatskih voda određeno je da se košnja vrši četiri do pet puta godišnje. No zapravo se ona odradi samo jednom do dva puta godišnje, što ne piše u nadzoru tih poslova’, kaže izvor iz Hrvatskih voda

 

Temeljem dostupnih podataka iz registra javne nabave na koji su nas uputili iz Hrvatskih voda Vodoprivreda iz Buzeta je od 2012. do 2018. s Hrvatskim vodama sklopila ugovore vrijedne 67,6 milijuna kuna, od kojih su u nekima nastupili u zajednici ponuditelja s drugim tvrtkama. U istom je razdoblju tvrtka Vodogradnja iz Rijeke s Hrvatskim vodama sklopila ugovore vrijedne 46,9 milijuna kuna. Kao što smo napomenuli, u tom javno objavljenom registru nema podataka za 2018., 2019. i 2020. pa je sigurno da su ove dvije tvrtke u te tri godine sklopile nove ugovore s Hrvatskim vodama. Da je tome tako pokazuje i ugovor koji je sklopljen u ožujku 2019. između Hrvatskih voda i tvrtke Vodoprivreda za veliki posao u Istri, točnije u Poreču. Tada je na Svjetski dan voda potpisan ugovor o javnoj nabavi radova na izgradnji sustava javnog navodnjavanja Červar Porat – Bašarinka, vrijedan 110 milijuna kuna. Kako stoji u izvještajima s tog potpisivanja, riječ je o najvećem pojedinačnom iznosu koji su Hrvatske vode ikad dodijelile za projekt sustava navodnjavanja, a ugovor su na Plitvičkim jezerima potpisali istarski župan Valter Flego, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i Vanja Vižintin u ime Vodoprivrede Buzet i Vodotehnike Zagreb kao izvođača.

Baš taj ugovor jedan naš sugovornik koji je želio ostati anoniman navodi kao primjer zašto su optužbe protiv Gašparovića i vlasnika tvrtki Vodoprivreda i Vodogradnja neosnovane te zašto on smatra da je riječ o pokušaju da konkurencija diskreditira te tvrtke:

“Ne vidim načina na koji bi se takvi poslovi mogli falsificirati. Prije svega jer direktori pojedinih direkcija Hrvatskih voda imaju mali utjecaj na odabir koncesionara. S druge strane, u velikom djelu natječaja danas je prisutan i novac iz fondova EU-a, što znači i još rigorozniju kontrolu. Isto tako, riječ je i o poprilično maloj sredini i specifičnoj vrsti posla u kojoj svatko zna svakoga i vjerujte da bi se već odavno saznalo da Gašparović nešto ‘mulja’ s pojedinim koncesionarima. Meni se više čini da je ovdje riječ o pokušaju diskreditacije Gašparovića i navedenih tvrtki kako bi netko preuzeo njihov posao.”

 

‘Navedene osobe nisu uključene u predmetne postupke javne nabave, sve sukladno člancima 76. do 83. Zakona o javnoj nabavi koji uređuju područje sukoba interesa’, stoji u odgovoru iz Hrvatskih voda

 

Isti izvor je naveo da je moguće da se ovdje radi i o političkom obračunu jer je direktor VGO-a Rijeka Gordan Gašparović politički blizak HDZ-u te je na tu poziciju postavljen nakon što je HDZ došao na vlast 2016.. Zanimljivo je i da je Gašparović na istoj poziciji bio i do trenutka kada je 2011. vlast preuzela koalicijska SDP-ova vlada. No njegov se drugi dolazak na funkciju direktora VGO-a Rijeka sada spominje i kao mogući razlog napada na njega i kao mogući znak da je izgubio podršku stranačke središnjice u Zagrebu. Naime, nakon što je Gašparović postao drugi put direktor VGO-a Rijeka, u nekoliko se hrvatskih medija pisalo da je za to zaslužna Ivona Milinović, nekadašnja zastupnica HDZ-a u Gradskom vijeću Rijeke koja je isključena iz HDZ-a nakon verbalnih ispada u kojima je izvrijeđala pripadnike srpske nacionalne manjine u Rijeci. Kako se bliže lokalni izbori na kojima i HDZ nakon dugo vremena smatra kako može ozbiljnije ugroziti SDP u Rijeci i u Primorsko-goranskoj županiji, lako je moguće da se i u toj stranci događaju previranja i borbe za što bolje pozicije uoči izbora u svibnju ove godine.

Komentiraj