Hrvatska će prihvatiti trinaestero djece bez pratnje, imigranata, iz prihvatnih centara na grčkim otocima čim prođu sigurnosnu provjeru, piše u petak Večernji list.

Dvanaest djevojčica i jedno novorođenče bit će adekvatno smješteni te će im se pružiti sva potrebna psihosocijalna i druga pomoć, posebice jer je riječ o djeci istraumatiziranoj ratom i izbjeglištvom te boravkom u kampovima.

Maloljetnicama će se pružiti i sva potrebna pomoć u integraciji u društvo, za što postoji financijska podrška, a potrebna će biti i podrška lokalne zajednice, piše Večernji.

Hrvatska je jedna od desetak država članica Europske unije koje su se odazvale pozivu Grčke, na čijem su tlu djeca bez pratnje te kasnije i Njemačke kako bi se pomoglo maloljetnicima, čime pokazuje humanost i solidarnost s drugom EU članicom koja je pod najvećim udarom migranata, ali povrh svega podršku regularnim i zakonitim putovima migracijama.

Detalji o djeci bez pratnje ne otkrivaju se zbog njihove zaštite, kao niti gdje će biti smještena u Hrvatskoj ili zemlje iz kojih dolaze. No, statistika pokazuje da većina maloljetnika premještena po državama EU dolaze iz Afganistana (51 posto), iz Sirije (26 posto), iz Iraka (8 posto), iz Palestinskih teritorija (4 posto), iz Somalije (3 posto) i ostalih država (8 posto).

Procedura prihvata djevojčica traje od rujna 2019. godine, kad je grčki ministar zaštite građana Michalis Chrisochoidis svim ministrima unutarnjih poslova članica EU, pa tako i hrvatskom ministru Davoru Božinoviću, poslao pismo s molbom za premještanje maloljetnika bez pratnje iz prihvatnih centara na grčkim otocima. No, odaziv država članica EU ni približno nije odgovarao grčkim potrebama.

Stoga je Njemačka u ožujku 2020. godine pokrenula inicijativu okupljanja država članica EU koje su voljne preuzeti aktivnu ulogu u iskazima solidarnosti prema Grčkoj, a toj ‘koaliciji voljnih’, uz Njemačku, priključile su se Francuska, Belgija, Luksemburg, Portugal, Irska, Litva, Finska i Hrvatska.