EU želi da do 1. listopada zalihe plina u EU-u u prosjeku budu na 80 posto, a dnevnik.hr javlja kako je to cilj koji u ovom trenutku “djeluje nadohvat ruke”.

Govorimo li o prosjeku, cijela Europska unija u ovom je trenutku na 77 posto. Početkom ove godine, popunjenost zaliha bila značajno ispod petogodišnjeg prosjeka, ali je nakon početka rata u Ukrajini počelo punjenje.

Iako kroz Sjeverni tok stiže sve manje plina, Europa se djelomično okrenula drugim energentima i drugim izvorima plina, poput LNG terminala.

Hrvatska je trenutačno na 70 posto popunjenosti spremnika – ispod petogodišnjeg prosjeka – ali zbog LNG terminala lakše diše od većine europskih država jer ne ovisi o ruskom plinu.

Najveće i najutjecajnije države Unije – Francuska i Njemačka – stoje sasvim solidno. Francuska je već danas na 90 posto popunjenosti svojih spremnika, Njemačka na 80 posto te planira do početka studenoga mjeseca biti na čak 95 posto.

Od hrvatskih susjeda za sebe se pobrinula Italija, koja je također na planiranih 80 posto, iako su ranijih godina bili i na višim razinama, no već je Austrija u ozbiljnom problemu: danas su tek na 63 posto, značajno ispod prosjeka, i nije ni čudo da ih itekako zanima hrvatski LNG terminal na Krku.

Ništa bolja situacija nije ni na istoku: i Mađarska i Bugarska su na 61, odnosno 58 posto, daleko od onoga što su nekad znali imati – plin im stiže uglavnom preko ruskih plinovoda.

Malo sjevernije dvije su velike zanimljivosti: Švedska, koja je ranije stvarala manje zalihe plina, mjesecima je već preko 90 posto, a Poljska na 99 posto te se – u odnosu na prijašnje – ove godine već jako dugo sprema za izazovnu zimu, javio je dnevnik.hr.