Hrvatska se mora brže prilagođavati promjenama koje na tržištu rada donose zelena i digitalna tranzicija i potaknuti povratak iseljenih stvaranjem povoljnije poslovne klime, složili su se u srijedu sudionici Eurotribine na temu Europske godine vještina.

Na Dan Europe, 9. svibnja počinje Europska godina vještina. Više od tri četvrtine poduzeća u EU-u prijavljuje poteškoće u pronalaženju radnika s potrebnim vještinama, a najnoviji podaci Eurostata upućuju na to da samo 37 posto odraslih redovito pohađa osposobljavanje.

Deni Nurkić, suvoditelj programa za razvoj visokotehnoloških kompanija Nuqleus na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, smatra da je dio rješenja za stjecanje vještina u kraćim i ciljanim edukacijama.

“Moramo stvoriti mikro sustave obrazovanja koji će ljudima ne u tri ili pet godina, već u tri mjeseca ili mjesec dana dati potrebne vještine”, rekao je Nurkić koji program Nuqleus opisuje kao program koji “pomaže profesorima i studentima da komercijaliziraju svoje ideje” iz raznih sektora.

Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi vaučere za stjecanje digitalnih i zelenih znanja i vještina. No iako postoje takvi vaučeri, njihov učinak nije zadovoljavajući. Samo pet posto Hrvata sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju, dok u Nizozemskoj njih 30 posto, istaknula je Sanja Klempić Bogadi iz Instituta za migracije i narodnosti. Upozorila je da se Hrvatska sporo prilagođava promjenama na tržištu rada.

“Hrvatska se mora puno brže prilagođavati promjenama. Stalno nešto čekamo, pišemo strategije pa napišemo super strategiju koju ne provodimo. To sve treba ići puno, puno brže”, rekla je Klempić Bogadi.

Iseljavanje i starenje stanovništva

Izazovi Hrvatske su depopulacija i starenje stanovništva što rezultira nedostacima na tržištu rada, istaknula je Klempić Bogadi.

No problem predstavlja velik broj ljudi koji odlaze u prijevremenu mirovinu i “katastrofalan podatak” da je u Hrvatskoj samo 50 posto ljudi između 55 i 65 godina na tržištu rada, istaknula je.

“Mi smo naš mirovinski sustav, neću reći uništili, ali oslabili preranim umirovljenjem tijekom 90-ih zbog privatizacije i problema u tranziciji”, rekla je Klempić Bogadi i da je “realnost da će se dobna granica morati povećati”.

Dubravko Majetić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je da nije neobično da mladi, visokoobrazovani ljudi odlaze iz Hrvatske ako im se ponude bolji uvjeti rada, ali da se s njima nastavlja suradnja i koristi njihovo znanje. “Nisu ti ljudi izgubljeni. Možda ne stanuju ovdje, ali sada više granica ionako nema”, rekao je Majetić.

Naglasio je da ima sve više postdiplomskih, ali i diplomskih studija na engleskom jeziku, da je sve više doktorskih teza koje se pišu na engleskom jeziku i da je to jedan od načina otvaranja Hrvatske prema strancima.

“Takvi studiji će privući onaj kadar što gleda Hrvatsku kao što mi gledamo Njemačku, Francusku ili drugu razvijeniju zemlju. Doći će na studij kod nas iz razloga koje smo čuli – sigurnost, kvaliteta života, a na kraju krajeva i cijena studija”, rekao je prorektor za znanost i istraživanje.

Nurkić je rekao da se “vraćaju oni koji imaju što raditi ovdje”. “Ne može osoba otići na doktorat van na prestižno sveučilište i razviti jako napredne vještine i vratiti se, a ne moći iskoristiti te svoje vještine”, naglasio je.

Gaming inkubator Pismo je primjer pozitivne prakse u Hrvatskoj i pozicionirao je Novsku kao perspektivno mjesto za život i rad. U posljednje četiri godine inkubator je obučio 240 ljudi za proizvodnju video igara, a 70 ljudi pokrenulo je svoje startupove, istaknula je Ivana Kuzlić Matanović i dodala da ih je gotovo polovica ostala poslovati i živjeti u Novskoj.

Napomenula je da njihove edukacije imaju pozitivan efekt na zapošljavanje jer se 68 posto polaznika uspijeva zaposliti nakon toga.