Svijet ima sve većih problema s elektronskim i električnim otpadom. Takvi uređaji posvuda su oko nas – od pametnih telefona i računala pa sve do kuhinjskih aparata, igračaka i pametnih satova. Međunarodni neprofitni forum za električni i elektronski otpad (WEEE Forum) procjenjuje da će samo ove godine na otpadu završiti više od pet milijuna pametnih telefona.

Za jasniju sliku zamislimo da je takav broj mobitela poslagan jedan na drugi – hrpa bi bila visoka 50.000 kilometara ili osminu puta do Mjeseca.

Prema podacima WEEE-ja, kućanstva u EU-u u prosjeku posjeduju 74 elektronska aparata, od kojih njih 17 leži u našim ladicama i policama potpuno nekorištena. Većina njih su mala oprema kao što su slušalice, pametni telefoni ili vanjski hard diskovi, piše Euronews.

Ipak, Europa se također nalazi na prvom mjestu u svijetu po stopi prikupljanja i recikliranja EE otpada – 42,5 posto ovakvog otpada se prikuplja i reciklira. Podaci međutim pokazuju da većina EU zemalja ne uspijeva doseći cilj od 65 posto prikupljenog otpada, a postoje ogromne razlike u tome koliko zemlje članice uspijevaju prikupiti i reciklirati EE otpad.

Hrvatska na prvom mjestu po recikliranju

Hrvatska reciklira čak 83 posto EE otpada, što ju čini najboljom u Europi. Prodavači elektroničke opreme u Hrvatskoj moraju primiti EE otpad koji im donesu kupci. Pravila nalažu da dućani koji elektroničku opremu prodaju na površini većoj od 400 kvadratnih metara moraju osigurati prikupljanje malog EE otpada besplatno i bez obveze da korisnik kod njih kupi novu opremu. Također, svatko može zatražiti uklanjanje bilo koje vrste EE opreme, besplatno, na svim lokacijama u zemlji.

Na drugom kraju popisa nalazi se Malta, gdje se reciklira tek 20,8 posto EE otpada. Nedavni izvještaj UN-a ovako nisku stopu recikliranja objasnio je nedostatkom kvalitetne intrastrukture za prikupljanje EE otpada. Također, sakupljači metalnog otpada predstavljaju veliku konkurenciju u zemlji, a vlada ne provodi pravila.

Ekološka noćna mora

EE otpad koji se ne reciklira baca se u smeće, nakon čega se ili zakopava ili spaljuje. Znamo da takav otpad sadrži toksične supstance, što stvara problem i za okoliš i za javno zdravlje. Iako Europa proizvodi najviše EE otpada u svijetu, cijenu na kraju plaćaju zemlje u razvoju.

Ipak, elektronička oprema sadrži vrijedne resurse kao što su rijetki metali bakar i kobalt, aktivisti kažu da se mora učiniti mnogo više da bi se osiguralo njihovo ponovno korištenje.

‘Pravo na popravak’: Kako riješiti problem EE otpada?

Jedna od opcija za smanjenje količine EE otpada je popravljanje pokvarenih uređaja.

Od ožujka prošle godine, EU traži od proizvođača perilica za rublje i suđe, hladnjaka i televizora da dijelove učini dostupnima profesionalnim serviserima na period od 10 godina.

Dužnosnici sada rade na tome da ovo ‘pravo na popravak’ prošire i na pametne telefone, laptope i druge male uređaje.

Rezolucija Europskog parlamenta iz travnja ove godine poziva na to da se uređaji dizajniraju na način “da traju dulje, mogu biti sigurno popravljeni, a da se njihovi dijelovi mogu lako zamijeniti.”

Francuska je također uvela obveznu ocjenu mogućnosti popravljanja, od 1 do 10, za cijeli niz elektroničkih uređaja kojima kupce želi informirati o tome koliko je lako pronaći rezervne dijelove i popraviti uređaje ako se oni pokvare.

Ovaj indeks već se odnosi na pametne telefone, laptope, televizore, kosilice i perilice rublja, a uskoro će se proširiti i na perilice suđa, usisavače i parne čistače.

Ranije ove godine EU je odlučio da do 2024. svi proizvođači pametnih telefona, tableta i kamera moraju koristiti isti ulaz za punjenje. Taj potez, koji je bio veliki udarac za američkog giganta Apple, napokon će mnogim korisnicima pomoći da se riješe hrpe zapetljanih kablova koje čuvaju po ladicama.