Hrvatska je pristupila neprofitnoj međunarodnoj organizaciji SNOMED International – najopsežnijoj digitalnoj kliničkoj bazi podataka na globalnoj razini, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva zdravstva.

„Hrvatski zdravstveni sustav jedan je od vodećih među zemljama EU u prekograničnoj razmjeni zdravstvenih podataka, točnije e-recepata i sažetaka podataka o pacijentu, a korištenje SNOMED CT-a na nacionalnoj razini smanjit će prepreke za ulazak Hrvatske u sve nove inicijative na razini EU usmjerene na prekograničnu razmjenu i ponovnu upotrebu zdravstvenih podataka“, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš u povodu pridruživanja organizaciji SNOMED International, koja predstavlja najopsežniju kliničku terminologiju na globalnoj razini.

Pokrenulo ju je 2007. devet država – Australija, Kanada, Danska, Litva, Švedska, Nizozemska, Novi Zeland, Ujedinjeno  Kraljevstvo i SAD-a.

Izvršni direktor SNOMED Internationala Don Sweete rekao je kako ohrabruje dodatno europsko povezivanje, što ‘pridonosi povezanosti europskog digitalnog zdravstvenog krajolika’. Istaknuo je da hrvatsko članstvo dokazuje kako država prepoznaje dobrobiti koje klinička terminologija može donijeti građanima i zdravstvenom sustavu kroz implementaciju SNOMED-a.

„Visoko razvijena s potpuno integriranim, globaliziranim gospodarstvom, Hrvatska je postavila e-zdravstvo kao prioritet u svom Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. godine što je u skladu s našom sveobuhvatnom reformom zdravstva“, rekao je Beroš.

Napominje da će klinička terminologija igrati važnu ulogu u postizanju reformskih ciljeva u području e-zdravstva, posebno na veću interoperabilnost i omogućavanje sekundarne upotrebe kliničkih podataka, pružajući više uvida u stanje pacijenata i pruženu skrb, a što omogućuje bolje ishode liječenja i unaprjeđenje zdravlja nacije.

Povezivanje sa SNOMED CT-om, osim olakšavanja prepoznavanja bolesti u nastajanju, praćenja zdravlja stanovništva i agilan odgovor na promjenjive kliničke prakse, donijet će hrvatskom zdravstvenom sustavu višestruke dobrobiti kroz 36 mjera u pet kategorija – od unaprjeđenja zdravih životnih navika i učinkovitije prevencije bolesti, unaprjeđenja sustava zdravstvene zaštite, unaprjeđenja modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, dodatnog podizanja atraktivnosti zdravstvenog sustava kao mjestom za rad do financijske održivosti zdravstvenog sustava, ističu iz Ministarstva zdravstva.