Hrvatska će kao predsjedavajuća zemlja Vijećem Europe zagovarati Istanbulsku konvenciju i u fokus staviti ono što je njezina osnovna svrha – zaštita žena od nasilja, rekla je u ponedjeljak u Zagrebu hrvatska šefica diplomacije.

Hrvatska će 18. svibnja u Danskoj preuzeti šestomjesečno predsjedanje najstarijom europskom organizacijom.

“Već i u Danskoj prilikom preuzimanja predsjedanja mi ćemo istaknuti naše iskustvo koje smo imali u ratifikaciji Istanbulske konvencije, probleme s kojima smo se suočavali odnosno pitanja koja su, po nama nepotrebno, bila nametnuta, a ne tiču se osnovne svrhe i samog cilja konvencije”, rekla je Marija Pejčinović Burić na konferenciji za novinare uoči preuzimanja predsjedanja Vijećem Europe u danskom Helsingoru, “Hamletovom gradu”.

Vijeće Europe danas broji 47 članica, odnosno sve europske zemlje osim Bjelorusije. Zadnjih šest mjeseci na čelu joj je bila Danska.

Ministrica Pejčinović Burić će od 18. svibnja obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara VE te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

S obzirom na to da  još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, “mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav VE” oko Istanbulske konvencije.

Naglasila je kako u prvi plan treba vratiti “bit konvencije, njezinu osnovnu svrhu, a to je zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji”.

Istanbulska konvencija služi borbi protiv zla

Vijeće Europe organizacija je koja se prije svega zalaže za demokratsku stabilnost starog kontinenta i zaštitu ljudskih prava. Nijedna članica nije ušla u Europsku uniju a da prije toga nije bila članica Vijeća Europe.

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju VE snažno zagovara.

Konvencija je u Saboru ratificirana 13. travnja, ali upravo je u tijeku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje.

“Vjerujem da je ono što je Hrvatski sabor izglasao upravo ono što Hrvatskoj treba i da će tako i ostati”, rekla je ministrica, dodajući da je Sabor jasno rekao što misli o konvenciji protiv nasilja nad ženama.

“Obzirom da je i izglasana velikom većinom, vjerujemo da to pokazuje da se cijelo hrvatsko društvo želi boriti protiv tog zla”.

Šefica hrvatske diplomacije odbacuje špekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje, a da konvenciju nije ratificirala.

“Plan ratifikacije bio je već u programu, nema nužno veze jedno s drugim, ali naravno da je dobro da je Hrvatska ratificirala konvenciju u godini kada prvi puta nakon 22 godine članstva predsjeda Vijećem Europe”.

Uoči ratifikacije, kada su u hrvatskim konzervativnim krugovima pozivali na otpor Istanbulskoj konvenciji, Vijeće Europe je, upravo na Međunarodni dan žena, poslalo poruku da “posljdnjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.. koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo”.

Države je Vijeće Europe pozvalo da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” kako je svrha konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja VE – borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ 15. i 16. listopada 2018. u Zadru.

“Konačni cilj je da se unaprijedi međunarodni rad na borbi protiv korupcije, na provedbi različitih konvencija vezanih uz borbu protiv korupcije i da se zajednički utvrdi platforma za daljnju suradnju tijela za borbu protiv korupcije”, najavila je Pejčinović Burić.

Na pitanje ima li i hrvatska vlada nultu toleranciju prema korupciji, ministrica je naglasila da je borba protiv korupcije jedan od njezinih prioriteta ove vlade pa je stoga ona i stavljena među prioritete predsjedanja.

“Mislimo da je hrvatska institucionalno i zakonodavno napravila veliki iskorak i dostigla visoke standarde..Što se tiče provedbe, to je pitanje za one institucije u čijoj je to domeni, i tu uvijek ima prostora za daljnji rad”, rekla je.

Predsjedanje će biti prilika za političko brendiranje zemlje, smatra šefica diplomacije, uvjerena i da će na kraju mandata Hrvatska biti prepoznatljivija među zemljama VE i da će se ojačati njezin vanjskopolitički položaj.

Kao detalj tog promidžbenog plana bit će i tramvaj u Strasbourgu koji će šest mjeseci prometovati oslikan logom hrvatskog predsjedanja i logom Hrvatske turističke zajednice.

Vijeće Europe i hrvatski put

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja – Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom, kojom će Hrvatska pak predsjedati 2020., također prvi puta.

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. u Strasbourgu kao tada 40. zemlja. Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u BiH, nepoštivanje manjinskih prava i slobode medija.

Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u svibnju 1992., a u rujnu iste godine predan je zahtjev za članstvo.

Uobičajeni postupak za prijem nove zemlje članice bio je politički blokiran 1993. i 1994. zbog hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH, a “Bljesak” i “Oluja” kojima je Hrvatska oslobodila većinu svojih zaposjednutih područja odgodile su njezin ulazak u punopravno članstvo organizacije.

Sve to događalo se unatoč činjenici da je Hrvatska na mnogim razinama odmakla dalje od nekih zemalja koje su bile članice.

Parlamentarna skupština dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo 24. travnja 1996., nakon što su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić potpisali 15. ožujka listu od 21 zahtjeva.

Sam čin službenog primitka protekao je uz incident. Dok je tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u Strasbourgu potpisivao dokument o pristupanju, Reporteri bez granica u znak prosvjeda zasuli su salu lecima na kojoj je bila otisnuta naslovna stranica Feral Tribuna, tjednika koji je zbog kritičkog pisanja često bio na Tuđmanove vlasti, uz komentar “Hrvatska krši slobodu medija”.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Denis CERIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.