‘Hrvatska može postati predvodnica u korištenju vodika’

Hrvatska gospodarska komora pokrenula je projekt mapiranja potencijala hrvatskog gospodarstva za vodik i poziva sve gospodarstvenike da se uključe kako bi dobili uvid u tržišne potencijale vodikovih tehnologija

Hrvatska gospodarska komora pokrenula je kampanju tijekom koje će raditi mapiranje tvrtki, ustanova i udruga koje vlastitim proizvodnim i razvojnim kapacitetima mogu sudjelovati u provedbi projekata povezanih s vodikovim tehnologijama. Tim projektom HGK želi odrediti polazišnu točku – mapiranje – potencijala hrvatskog gospodarstva za vodik, kako bi se potaknule poslovne suradnje te bi se istovremeno svi zainteresirani uključili u projekte povezane s vodikom.

Vodik predstavlja važno rješenje za smanjenje emisija stakleničkih plinova te ima veliku ulogu u energetskoj tranziciji kao učinkovit i ekološki prihvatljiv prijenosnik energije, nudi rješenja za dekarbonizaciju industrijskih procesa i gospodarskih sektora, osobito onima koji smanjenje emisija teško mogu postići. Iako se već primjenjuje u nekim granama industrije, vodik još uvijek nije dosegao svoj puni potencijal i predstavlja priliku za hrvatske tvrtke u energetici, prometu i industrijskim procesima, a posebno veliki potencijal predstavljaju petrokemijska postrojenja i rafinerije.

U suradnji s izv. prof. dr. sc. Ankicom Kovač HGK je pripremio upitnik o korištenju vodika za gospodarstvenike. FOTO: Marin Tironi/PIXSELL

Za ostvarivanje europskih ciljeva i transformaciju na niskougljično gospodarstvo značajno je bilo donošenje Hrvatske strategije za vodik, a sada svoj doprinos u provedbi aktivnosti Strategije želi dati i Hrvatska gospodarska komora projektom Mapiranja potencijala gospodarstva za razvoj vodikovih tehnologija.

„Hrvatska gospodarska komora je ulogu vodika u razvoju niskougljičnog gospodarstva prepoznala kao priliku zelene transformacije hrvatskog gospodarstva i još prošle godine osnovala Grupaciju za vodik koja danas broji 50-ak tvrtki koje provode, razvijaju ili tek namjeravaju pokrenuti određene aktivnosti bazirane na vodikovoj ekonomiji. Grupacija svoju ulogu vidi u poticanju razvoja, povezivanju gospodarstvenika, institucija i znanstvene zajednice, ali i u konkretnom doprinosu provedbi ciljeva nacionalne strategije za vodik. Prije dva tjedna smo lansirali projekt Mapiranja potencijala gospodarstva RH za razvoj vodikovih tehnologija, unutar kojeg smo razvili posebnu metodologiju identifikacije sudionika i ocjene vrijednosti njihova tržišnog potencijala. Kako bi se adekvatno razvio cjelokupni lanac vrijednosti, inicijalno ćemo identificirati i locirati dionike svake pojedine karike (proizvodnja, pohrana, distribucija i korištenje) te utvrditi područje najvećih potencijala i potencijalnih praznina. Cilj nam je osnažiti predvodnike, a praznine upotpuniti povezivanjem i podrškom u razvoju administrativno-regulatornog okruženja te usmjerenju prema izvorima financiranja”, izjavila je za B&B Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.

Projekt Doline vodika Sjeverni Jadran ima za cilj proizvodnju, transport i upotrebu obnovljivog vodika kao izvora energije

Zahvaljujući HGK i članicama Grupacije za vodik već je napravljeno početno mapiranje i jedan dio projekata je prihvaćen, a 25 partnera je ušlo u konzorcij. Osim strateških dokumenata, Vlada RH je u ožujku ove godine usvojila i strategiju za vodik koja pokazuje potencijal Republike Hrvatske od proizvodnje, skladištenja, transporta i korištenja do istraživanja i razvoja vodikovih tehnologija. Na posljednjem sastanku Grupacije za vodik koja djeluje unutar Udruženja energetike HGK održanom početkom studenoga, prezentirane su aktivnosti vezane uz projekt Doline vodika Sjeverni Jadran kao prvog regionalnog projekta Hrvatske, Slovenije i talijanske regije Friuli-Venezia-Giulia koji ima za cilj proizvodnju, transport i upotrebu obnovljivog vodika kao čistog i pouzdanog izvora energije. Uz aktivnosti Grupacije za vodik u idućem razdoblju, prezentirani su projekti u pripremi ili realizaciji kao i potencijalni izvori financiranja za projekte vodikovih tehnologija.

Na sastanku je sudjelovao i Vjekoslav Jukić, načelnik Sektora za energetsku politiku i planiranje, Uprave za energetiku, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koji je sumirao niz akata koje je Ministarstvo donijelo u cilju tranzicije gospodarstva prema različitim oblicima obnovljivih i zelenih izvora energije. Promjene se temelje na novoj energetskoj strategiji koja prvenstveno promovira OiE i naše prilike u vjetru i suncu, uz korištenje drugih obnovljivih izvora, gdje bi svoj prostor trebala pronaći i proizvodnja obnovljivog vodika.

HGK je primjenu vodikovih tehnologija i vodika kao energenta prepoznao kao značajnu priliku za hrvatske tvrtke

“Kada govorimo o upotrebi vodika, radi se o sjeverozapadnoj Europi, dok je u središnjoj i jugoistočnoj Europi ova tehnologija tek u začetcima. Hrvatska ima priliku postati predvodnica za širu regiju i dobro je što smo uspjeli postignuti dogovor sa Slovenijom i tri regije u sjevernoj Italiji u projektu Doline vodika”, naglasio je Jukić, podsjetivši kako se problematika upotrebe vodika intenzivirala nakon otvorenog poziva Clean Hydrogen Partnershipa koji je s Hydrogen Europe i Europskom komisijom započeo kao Horizon projekt.

Inače, HGK je primjenu vodikovih tehnologija i vodika kao energenta prepoznala kao značajnu priliku za hrvatske tvrtke u energetici, prometu i industrijskim procesima te je prošle godine osnovana Grupacija za vodik. Komora je sudjelovala i u formiranju projekta Dolina vodika Sjeverni Jadran, prikupljanjem projekata industrije i povezivanjem s nadležnim tijelima. Iako se već primjenjuje u nekim granama industrije, vodik još uvijek nije dosegao svoj puni potencijal i predstavlja priliku za hrvatske tvrtke. Zato je i Sektor za industriju i održivi razvoj HGK u suradnji s Ankicom Kovač pripremio upitnik kojim se nastoji izraditi jedinstveni pregled hrvatskog gospodarstva i svih dionika koji vlastitim proizvodnim i razvojnim kapacitetima mogu sudjelovati u provedbi projekata povezanih s vodikovim tehnologijama. U cilju grupiranja svih sudionika, sukladno definiranim kategorijama unutar lanca vrijednosti (proizvodnja, transport, skladištenje i potrošnja) te utvrđivanja njihove spremnosti za sudjelovanje u pojedinom dijelu lanca vrijednosti, iz HGK-a pozivaju sve zainteresirane da se uključe u projekt do 30. studenog popunjavanjem obrasca dostupnog putem poveznice na službenim stranicama hgk.hr ili putem QR koda.


Fokus na praktičnim znanjima

ESG akademija okuplja iskusne domaće i strane stručnjake iz područja znanstvenog i realnog sektora kao što su Sasja Beslik (SDG Impact Japan), prof.dr.sc. Mislav Ante Omazić EFZ, Angelika Brnada, Tamara Tarnik (HEP), prof.dr.sc. Hana Horak (EFZG), izv.prof.dr.sc. Ana Ivanišević Hernaus (EFZG), Hrvoje Galičić (HBOR), dr.sc. Silvija Vig (CODUPO), Tomislav Vuić (ATD Solucije), Lucia Ana Tomić (Wiener osiguranje), Višnja Mrakovčić Supek (EBRD), Jasna Golubić (Trgovački sud u Zagrebu), Morana Plejić (Zagrebačka burza), Stephanie E. Trpkov (Svjetska banka), Daria Mateljak (Hauska), Eric De Deckere (CEFIC).

Prva sektorska radionica namijenjena energetici od 10. studenoga je također polučila veliki uspjeh, okupivši 45 polaznika koji su i nakon isteka 7 sati aktivnog rada i dalje nastavili diskutirati i postavljati pitanja entuzijastičnim predavačima. Zadovoljstvo korisnika radom Akademije je iznad očekivanja, što pokazuju i anonimne ankete da su svi polaznici ili izuzetno zadovoljni ili vrlo zadovoljni. Kroz širenje znanja, inkluzivnost gospodarske zajednice, razmjenu informacija HGK ispunjava svoju zadaću društveno odgovorne organizacije koja odgovara na potrebe članica i osigurava im alate, razmjenu znanja i platformu za komunikaciju. Akademija nudi širok opseg tema koje će se obraditi. Fokus je na praktičnim znanjima, ali su pokrivene i strateške teme kao što su geopolitika, resursi, zelena tranzicija, prilike i rizici u novom okruženju.

Osim pomoći onima koji su već započeli prilagodbu i suočavaju se s nizom praktičnih pitanja i izazova, ključno je da se na promjene vezane za održivost ukaže i onim gospodarstvenicima koji do sada nisu bili svjesni svih implikacija. Osim kvalitete programa, načina rada te stručnosti i entuzijazma predavača, uspješnost ESG akademije ovisi prije svega o sudionicima, njihovoj spremnosti i angažmanu u stjecanju novih znanja i razmjeni iskustava. Hrvatska gospodarska komora u pravo vrijeme prepoznala je potrebe svojih članica i gospodarstva i reagirala, dizajnirajući edukaciju baš kakva im je zaista potrebna.

Komentiraj