Hrvatska je 2009. 70 posto svojih potreba za plinom zadovoljavala iz vlastite proizvodnje, a trenutno se iz domaće proizvodnje pokrive manje od 30 posto, otkriva Nacional u novom broju.

Urednik Berislav Jelinić i novinarka Sandra Carić Herceg u svojem su članku temeljito analizirali hrvatsku energetsku politiku posljednjih godina te objasnili nastojanja premijera Andreja Plenkovića da načini značajan zaokret u odnosu dosadašnju, “krajnje netransparentnu i po hrvatske strateške interese štetnu politiku koju je u tom sektoru dosad vodio”.

U sklopu te analize, autori članka o hrvatskoj energetskoj politici konstatirali su kako je Plenkovićeva politika “u posljednjih šest godina bila jako sporna, tajnovita i za Hrvatsku izrazito štetna, a Plenkovićevi motivi da vodi baš takvu politiku nisu baš sasvim jasni”.

Kroz šest godina Plenkovićeve vlade, primjerice, hrvatski energetski sektor još je temeljitije predan na upravljanje Mađarima pa je hrvatska Ina dodatno izgubila ingerencije nad hrvatskim energetskim resursima. Od 2009., kad je Hrvatska iz vlastite proizvodnje zadovoljavala čak 70 posto potreba za plinom, trenutno se iz domaće proizvodnje pokriva manje od 30 posto.

Plenkovićeva Vlada sve dosad nije pokazivala nikakvu namjeru da pokuša vratiti vlasništvo nad Inom, iako bi to mogla nakon nedavne presude kojom je pravomoćno potvrđeno da je nekadašnji premijer Ivo Sanader kontrolu nad Inom Mađarima predao zato što je bio potkupljen mitom, podsjetili su Jelinić i Carić Herceg.

O dodatnim okolnostima trenutne hrvatske energetske situcije, opterećene krizom koju je izazvala ruska agresija na Ukrajinu te sankcijama Rusiji kojima su odgovorile SAD i Europa, kao i o potezima koje premijer Plenković planira povući kako bi umanjio negativne posljedice za Hrvatsku, pročitajte u novom broju Nacionala.

Moguć zaokret dosad tajnovite i po Hrvatsku štetne hrvatske energetske politike: Premijer razmatra zabranu izvoza nafte na preradu u Mađarsku