Hrvatska do kraja lipnja šalje EK svoje prioritete za financiranje iz EU

Hrvatska će do kraja lipnja poslati Bruxellesu svoje prioritete za financiranje iz fondova od 2021. do 2027, najavila je Hini hrvatska ministrica regionalnog razvoja Nataša Tramišak.

Europska komisija zatražit će sljedeći tjedan od Hrvatske što hitnije slanje popisa prioritetnih područja za financiranje iz fondova od 2021. do 2027., na sastanku europske povjerenice za kohezijsku politiku Elise Ferreira s hrvatskom ministricom Tramišak.

Europska komisija procjenjuje kako niti jedna od 27 država neće usvojiti i predati plan s prioritetima do kraja ožujka. Hrvatska tvrdi da će ga predati do kraja lipnja.

“Očekuje se dostava nacrta programskih dokumenata u prvoj polovini 2021. godine”, kaže Tramišak. “Uz napomenu da sve ovisi o procesu usvajanja regulatornog okvira na razini EU. Pregovarački proces o zakonodavnom okviru, koji uređuje korištenje fondova od 2021. do 2027., na EU razini još uvijek nije dovršen”, kaže Tramišak.

“Također, sam financijski okvir za izradu programskih dokumenata je tek nedavno usvojen, što značajno utječe na redefiniranje prioriteta za financiranje”, dodaje.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, želi znati kakve projekte Hrvatska želi financirati novcem iz zajedničkog proračuna kada za mjesec i pol dana otpočne novo sedmogodišnje razdoblje. Dok Hrvatska ne pošalje taj dokument u Bruxelles, neće moći povlačiti ukupno 9,3 milijardi eura stavljenih joj na raspolaganje.

“Iznimno se veselim sastanku s povjerenicom Ferreirom. (…)U narednom razdoblju će komunikacija biti intenzivnija nego ikad, a sve u cilju da programski dokumenti za novo razdoblje najbolje reflektiraju potrebe Hrvatske”, napisala je Nataša Tramišak u e-mailu poslanom Hini.

Tramišak je ljetos postala ministrica pa će joj ovo biti prvi sastanak s Ferreirom, koja pak funkciju povjerenice obnaša od prosinca 2019.

“Susret će biti odlična prilika za raspravu o novim mogućnostima koje će se nuditi u nadolazećem razdoblju od 2021. do 2027. godine”, rekla je Vivian Loonela, glasnogovornica Europske komisije za kohezijsku politiku. “Očekujemo da hrvatske vlasti brzo pripreme i ispregovaraju s Europskom komisijom buduće dokumente vezane za program povlačenja novca”, dodala je.

Kohezijskom politikom, putem novca iz svojih fondova, EU nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih dijelova bloka od 27 država.

Hrvatska je u prethodnom razdoblju od 2014. do 2020. godine ugovorila projekte, među kojima je najveći gradnja Pelješkog mosta, iskoristivši svih 10,7 milijardi eura koje su joj bile na raspolaganju iz proračuna EU. Projekti smiju biti realizirani do 2023. godine a dosad je korisnicima u Hrvatskoj isplaćeno oko 36 posto od 10,7 milijardi eura.

Europska komisija je u ožujku 2019. godine izdala izvješće prema kojem bi Hrvatska, kao i druge zemlje, trebala od 2021. godine koristiti fondove za financiranje projekata povezanih s “digitalizacijom”, “zelenim gospodarstvom”, “povezivanjem”, “socijalom” i “približavanjem građanima”. U rujnu 2019. je u Bruxellesu održala sastanak s tadašnjim hrvatskim ministrom regionalnog razvoja Markom Pavićem, no nije došlo do potpisivanja partnerskog sporazuma.

U partnerskom sporazumu bi se nalazili prioriteti Hrvatske. Europska komisija još uvijek ne mora znati koje bi točno projekte financirala u Hrvatskoj, no treba znati koji su prioritetni sektori Hrvatske. Delegacija predvođena Pavićem tada je izvijestila Komisiju kako će prioriteti proizaći iz nacionalne strategije, dokumenta kojeg Hrvatska još uvijek nije usvojila.

“U rujnu 2019. započeli smo neformalni dijalog s Europskom komisijom, a od tada je održan niz tehničkih sastanaka. Komisiji je dostavljen i rani nacrt Partnerskog sporazuma prije izbijanja pandemije covida-19”, napominje Tramišak. Od tada nije bilo pomaka, pa bi susret Ferreira-Tramišak trebao dati impuls novim pregovorima.

“Hrvatska još uvijek ima vremena za predstavljanje plana svojih prioriteta”, ističe Loonela. “Svjesni smo da se Hrvatska suočila s teškim okolnostima u 2020. godini: pandemijom koronavirusa, predsjedanjem Vijećem EU-a uglavnom pod ‘lockdownom’, potresom u Zagrebu te parlamentarnim izborima u srpnju”, dodaje.

Prijedlog Europske komisije o regulaciji korištenja EU fondova tek moraju odobriti Vijeće i Europski parlament.

Hrvatska ministrica nije odgovorila koji će biti prioriteti Hrvatske za financiranje u nadolazećim godinama, ali kaže kako je “izrađena indikativna lista prioriteta” te da će “prioriteti ulaganja Hrvatske pratiti europske prioritete”. “Uzimajući u obzir posebnost Hrvatske kao jedine zemlje članice koja još uvijek koristi tek prvu punu financijsku perspektivu”, dodala je.

Hrvatska je u srpnju 2013. godine ušla u EU, pa je kao najnovija članica od 1. siječnja 2014. do kraja 2020. godine mogla koristiti fondove tijekom punog sedmogodišnjeg razdoblja.

Uoči korištenja novca u tom razdoblju, partnerski sporazum između Hrvatske i Europske komisije bio je zaključen tek 16. prosinca 2014.

“U ovoj fazi (do 1. siječnja) nema razloga za razgovore o kašnjenju”, rekla je Loonela. “U slučaju da bude kašnjenja, da (europsko) zakonodavstvo i (nacionalni) programi ne budu usvojeni do 1. siječnja 2021. države članice će moći same unaprijed financirati odobrene projekte, oni će se odvijati na terenu, a novac će im biti naknadno isplaćen (iz EU proračuna)”, zaključila je.

Komentiraj