Predstavnici Hrvatske diskografske udruge i ZAPRAF-a (Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava) zajedno sa svojim odvjetničkim timovima i pravnim ekspertima danas su Ustavnom sudu Republike Hrvatske predali prijedlog za ocjenu ustavnosti novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je i u samom postupku donošenja izazvao brojne rasprave unutar glazbene industrije.

Ističu kako su pojedine odredbe novog Zakona protuustavne jer dovode u pitanje jedno od temeljnih načela zabrane retroaktivnosti i zaštite stečenih prava. Ono što posebno zabrinjava je oduzimanje slobode izbora izvođačima i diskografima prilikom uređivanja njihovih međusobnih odnosa.

Ustavna stručnjakinja i odvjetnica Sandra Marković navela je da su u Prijedlogu ocjene suglasnosti Zakona s Ustavom: „Posebno istaknuta sporna pitanja vezana uz odnos umjetnika izvođača i proizvođača fonograma. Naime, već tijekom postupaka koji su u zakonodovnoj proceduri prethodili donošenju novog Zakona, struka i javnost izrazili su mnogobrojne primjedbe i polemike. Ustavno najzvučniji moment je retroaktivna revizija ugovora o iskorištavanju glazbenih izvedaba umjetnika izvođača koji su između umjetnika izvođača i proizvođača fonograma sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona.“

Iz udruga navode kako je u praksi nemoguće izvršiti odnosno nanovo sklapati nove ugovore sa tisućama glazbenika za preko 180 000 snimaka koliko ih postoji u hrvatskoj diskografiji. Smatraju kako je glavna intencija ove jedinstvene odredbe o retroaktivnom reguliranju odnosa koju ne poznaje niti jedna druga država članica EU i koja je u izričitoj suprotnosti s Direktivom i Ustavom te da ukoliko se ne potpišu ugovori sa svim izvođačima koji su snimali na snimci, da se prava izvođača ostvaruju isključivo preko jedne organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja ima monopol i nema baš nikakve veze sa nastankom snimke, ulaganjima u snimku i koja za sebe zadržava određeni iznos provizije.

„Uopće nije postojala potreba za uvođenjem bilo kakvih novih pravila, pogotovo ne onih koji ne idu u smjeru zaštite izvođača i glazbene industrije u Hrvatskoj. Dodatno zabrinjava činjenica što je zakonodavac zanemario da se upravo o takvim i sličnim pravilima raspravljalo pred Europskim tijelima kada se donosila Direktiva koja je morala biti implementirana u ovaj novi Zakon, a koja su sva redom bila odbijena jer je ustanovljeno da jedinstveno digitalno glazbeno tržište ne bi funkcioniralo.“ istaknula je odvjetnica Iva Kuštrak Managić.

Maja Vidmar Klarić, u ime ZAPRAF-a i HDU-a na kraju je poručila: „Svjesni smo da će ovaj postupak trajati, ali vjerujemo da će suci Ustavnog suda vrlo detaljno analizirati odredbe novog Zakona s Ustavom, kao i Direktivu EU koju smo bili dužni implementirati.“

Podsjećamo, hrvatski diskografi godišnje investiraju preko 30 milijuna kuna u nove snimke i izvođače, a glazbena industrija generira nekoliko stotina milijuna kuna prihoda od čega značajni iznos ide i u državni proračun.