Nakon što je krajem listopada u Bruxellesu Hrvatska, kao i neke druge članice NATO-a, dobila gotovo ultimatum od Trumpova SAD-a i NATO-a da za šest tjedana sastavi konkretan plan kako doći do izdvajanja od dva posto BDP-a za obranu, ministar obrane Damir Krstičević za Večernji list potvrđuje da je sastavljen takav akcijski plan.

Na summit NATO-a, koji se 3. i 4. prosinca oržava u Londonu, ptuju premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević. Tamo će, piše Večernji, preuzeti javnu obvezu da će Hrvatska tih 2% izdvajanja dosegnuti za pet godina, tj. 2024., kada će, procjenjuje se, zemlja za obranu trošiti 9,4 milijardi kuna godišnje. Sada trošimo oko 6,7 milijardi kuna.

NATO smatra da Hrvatska mora više ulagati u obranu, a puno više u opremanje i modernizaciju svoje vojske. Hrvatska sada izdvaja oko 1,68% BDP-a na obranu (oko 6,7 mlrd. kn), a u to su uračunate i vojne mirovine veterana, ustvari se na aktivnu vojsku RH troši oko 5 mlrd. kn godišnje, koliko se i prikazuje u vojnom proračunu. Kako su ovdje dodane i mirovine, kada se to spoji s plaćama, ispada da RH na osoblje troši čak 73% vojnih izdvajanja.

Hrvatska u svojim obvezama prema NATO-u navodi i projekte kojima će dostignuti postavljene ciljeve: nabava eskadrile borbenih zrakoplova, helikoptera Black Hawk i razvoj sposobnosti u području specijalnih operacija, kao i nabavu vozila Bradley te nadogradnju vozila Patria dodatnim oružnim sustavima.

Planirana je i gradnja po jednog novog obalno-ophodnog broda godišnje. Navodi se i plan izdvajanja pa RH očekuje da će naša izdvajanja za obranu 2020. iznositi oko 1,74% BDP-a, 2021. – 1,79% BDP… sve do 2% u 2024. Najveći udio povećanja obrambenog proračuna bit će usmjeravan u opremanje i modernizaciju. U dogovoru s Ministarstvom financija dodatna sredstva bit će od 2020. do 2022. dodijeljena MORH-u “u skladu s novim ugovorima o nabavi za opremanje i modernizaciju” pa će neki troškovi očito ići izravno iz državne blagajne – izgledno trošak nabave borbene eskadrile.