Ustavni sud ukinuo je dopunu Zakona o HRT-u, donesenu na zahtjev Mosta u svibnju prošle godine, koji je propisivao da će javna radiotelevizija, umjesto posredstvom odvjetničkih ureda, sama naplaćivati dugovanja po RTV pristojbi.

Odluku o ukidanju dopuna Zakona o HRT-u Ustavni sud donio je na prijedlog Hrvatske odvjetničke komore i HRT-a.

Uoči stupanja Zakona na snagu HRT je objavio da bi za provedbu ovršnih postupaka, temeljem zakonskih izmjena, trebali zaposliti najmanje 70 novih administrativnih zaposlenika i nepoznat broj novih pravnika. “Uz to, treba izdvojiti najmanje 30 do 35 milijuna kuna za nova radna mjesta, troškove novih zaposlenika, poštarine i provedbu platnih naloga”, isticali su s HRT-a.

Osporavajući Mostov zakonski prijedlog Odvjetnička komora i HRT su, među ostalim, isticali da je zakonodavni model nesuglasan s nizom Ustavnih odredaba, da se njime HRT dovodi u nejednak položaj u odnosu na druge javne ustanove, da mu se nameću ovlasti koje su protivne svrsi njegovog postojanja i djelatnostima, ali i da je protivan odredbama Ustava o diobi vlasti.

Također, tvrdili su da krši pravo na pravično suđenje od neovisnog i nepristranog suda te da neustavno ograničava pravo na korištenje odvjetničkih usluga.

“Predlagatelji također navode da obrazloženje osporenog ZoDZoHRT-a sadrži neistinite tvrdnje o socijalno neosjetljivom postupanju HRT-a te o njegovim dostatnim kapacitetima da sam provodi prisilnu naplatu pristojbe. Također, upozoravaju da je osporeno zakonsko uređenje u suprotnosti s dijelovima pravne stečevine Europske unije, praksom Suda EU-a i propisima o državnim potporama Europske unije”, stoji u odbijajućoj odluci Ustavnog suda.

U obrazloženju na 28 stranica Ustavni sud zaključuje da im “ne preostaje drugo nego utvrditi da u konkretnom slučaju predlagatelj zakona nije iznio objektivne i racionalne razloge kojima bi obrazložio (opravdao) uvođenje novog modela prisilne naplate mjesečne pristojbe za korištenje HRT usluga.

“Zakonodavac u zakonodavnoj proceduri takvo postupanje nije sankcionirao. Drugim riječima, nije pokazao da će se njime ostvariti legitimni cilj koji se namjeravao postići – smanjiti troškove prisilne naplate pristojbe i s time smanjiti teret koji snose građani”, stoji u odluci Ustavnog suda

Komentiraj