Odesa je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine. Nalazi se na jugozapadu Ukrajine uz sjeverozapadnu obalu Crnog mora. Osnovalo ga je Rusko Carstvo, ali s izraženim mediteranskim duhom na svakom koraku.

Danas je, javlja HRT-ova novinarka Elizabeta Gojan, do Odese doći jednako komplicirano kao stoljećima ranije. Zbog rata, naime, nije moguće slijetanje na gradski aerodrom. Zračne luke zapravo ni nema jer je raketirana nekoliko puta. Jedini put do Odese je automobilom, a to od Zagreba traje 48 sati, s noćenjem na pola puta u Rumunjskoj.

Slavne plaže ni jednako znamenite Potemkinove stube na kojima je snimljena poznata scena Ejzenštejnove “Krstarice Potemkin”, ni mnogo toga što ovu ljepoticu na Crnome moru čini svjetski poznatim ljetovalištem – danas nije moguće vidjeti. Njezini najpoznatiji i najzanimljiviji dijelovi odsječeni su i zaštićeni vojnim kontrolnim točkama i vrećama s pijeskom.

Odesa spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama

Svi stanovnici danima i noćima punili su vreće pijeskom, čak 700 tona dnevno, koje sada štite kulturno blago ove luke. U strahu da bi njihov grad, luka Odesa, mogao doživjeti sudbinu nestalog Mariupolja.

Život i njegova kvaliteta, kažu, uvijek se najbolje osjeti na gradskoj tržnici. Ona u Odesi velika je i puna svega. Ali kupaca je malo, ili bar onih koji imaju novca za veću kupnju. Ulice obrubljene drvećem koje je guverner Odese od 1803. do 1814., vojvoda de Richelieu, donio iz cijelog svijeta – sada su prazne. Grad od milijun stanovnika napustilo je njih najmanje 10 posto. Pobjegli su u rijetke, sigurnije dijelove Ukrajine.

Oni koji su ostali, ako se već nisu pridružili postrojbama Teritorijalne obrane, vježbaju obranu oružjem. Medicinske ustanove pripremaju kirurške odjele za ranjenike. Svi vjeruju da je Odesa je spremna na puno suprotstavljanje ruskim snagama.

Odesa može odlučiti ishod rata, utjecati na mir i sigurnost cijele regije. Jer osvoje li ovu Ukrajincima ključnu luku, ruske snage mogu stići i na same granice EU-a i NATO-a – pred Rumunjsku i Bugarsku, donosi Elizabeta Gojan za HRT.

Vibrantna, multikulturna Odesa

Inače vibrantna, multikulturna Odesa oduvijek je bila dom ne samo Ukrajincima. Njih je najviše, oko 65 posto, a u gradu žive, ili su živjele, velike ruske zajednice, ali i Talijani, Francuzi, Armenci, Grci, Poljaci i Židovi.

Ulaskom obale Crnog mora u sastav Ruskog Carstva u ovim je krajevima živio velik broj katolika, uglavnom doseljenih Nijemaca i Poljaka. U nedjeljno poslijepodne u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, sačuvane od sredine 19. stoljeća, na misi na ukrajinskome samo je nekoliko najodanijih vjernika. Mnogi su župu napustili zbog rata. Prije njega bila je prepuna, mise su se služile, osim na ukrajinskome, na poljskom, engleskom i – ruskom.

Odesko-simferopoljsku biskupiju vodi biskup Stanislav Szirokoradiuk. Ona uključuje i poluotok Krim, teritorij koji je Rusija anektirala 2014. godine.

Često se Odesa i Židovi izjednačuju

Zbog zabrane boravka u Sankt Peterburgu, Moskvi ili Kijevu, Židovi su se slijevali na jug, u Odesu, njih pola milijuna činilo je trećinu stanovništva prije Drugog svjetskog rata. Taj je trag vidljiv na svakom koraku, a Odesa i Židovi često su se izjednačavali.

No, danas je u Odesi samo malo više od 3 posto Židova, njih oko 35 tisuća. Toliko ih je zapravo bilo prije ovoga rata. Sada ih je u gradu ostalo samo 15 tisuća. Danas u Odesi rade samo sinagoga i dom za starije – u njemu su i oni koji su preživjeli holokaust.

Stalno se organizira humanitarna pomoć, imaju svoju medicinsku službu. No, daleko je to od uobičajenog života zajednice koja inače ima i vrtić, osnovnu školu i gimnaziju, fakultet.Nešto što su gradili 30 godina. A sada ruski predsjednik Vladimir Putin opravdava rat – pozivom na “denacifikaciju Ukrajine”.