Hrelja o rješenju spora s veledrogerijama: “Rez i reprogram dugova”

Zastupnik Silvano Hrelja (HSU) iznio je u srijedu svoje viđenje rješenja spora s veledrogerijama koje prijete da će zbog dugova prekinuti opskrbu lijekovima, navodeći da nam treba “rez, reprogram dugova i direktno, redovno plaćanje potrošnje”.

Lijekovi se, kazao je u saborskoj raspravu na slobodnu temu, moraju plaćati po nižoj cijeni nego sada, na način da HZZO direktno plaća potrošnju lijekova.

Prije toga, naglasio je, treba sjesti s veledrogerijama, reprogramirati dug koji je „ionako prevelik i prenapuhan“, treba na pet godina refinancirati tih šest milijardi i početi plaćati redovno, svaki mjesec, potrošnju lijekova.

Poručio je i kako se građani ne trebaju bojati nestašice lijekova u ljekarni. “Jedini strah mogu imati da zbog greške sustava ne dobiju odgovarajući lijek u bolnici, tamo gdje ga mora biti“, rekao je.

Mirela Ahmetović (SDP) ističe kako njen Klub mjesecima upozorava kako se problem s veledrogerijama mora riješiti sustavno. Upozoravali smo to u listopadu prošle godine, anticipirajući sadašnju situaciju kada je dug veledrogerijama narastao na više od šest milijardi kuna, što je oko 4,07 posto državnog proračuna, kazala je.

Izrazila je čuđenje opravdanjima ministra Beroša da HZZO ima evidentirano 3,6 milijardi kuna duga, ne šest kako tvrde veledrogerije.

Pojedine bolnice duguju više od godine dana, to što kasne s plaćanjem nije nikakvo čudo, ako znamo tko ih vodi, a to su istaknuti članovi HDZ-a, kazala je te problematizirala ministrovu izjavu o ucjeni veledrogerija.

Kad Beroš govori o ucjenama veledrogerija, zašto Vlada neodgovornim kadroviranjem i upravljanjem dopušta takvu ucjenu, zašto se dug mora prelamati preko leđa građana, zapitala je Ahmetović koja izlaz vidi u reorganizaciji bolničkog sustava, dovođenje financijskih stručnjaka na čelo bolnica itd.

Milijuni javnog novca kao profit banaka i prodavača nekretnina

Bojan Glavašević (ZLB) naveo je kako je HNB prije nekoliko dana objavila tekst „Makroprudencijalna dijagnostika“ u kojem se govori o rizicima za financijsku stabilnost u Hrvatskoj, a kao jedan od najvećih rizika navodi se daljnje povećanje cijena nekretnina, posebno apostrofirajući štetnu ulogu APN-a.

To izvješće HNB-a konačno je potvrdilo ono što smo iz Zeleno-lijeve koalicije mnogo puta upozorili, da ovakva politika subvencioniranja, ne samo da ne postiže željeni učinak, nego postiže učinak suprotan od željenog i to osobito među mladima, kazao je.

Ovakva politika subvencioniranja stambenih kredita jedino postiže da stotine milijuna kuna javnog novca na kraju završe kao profit banaka i prodavača nekretnina, umjesto da se taj novac ulaže u gradnju javnih stanova za najam, rekao je Glavašević.

Vladine mjere stambenog zbrinjavanja te mjere za mlade, hvali Ivan Celjak (HDZ), ističe kako će ovogodišnji povrat poreza posebno utjecati na mlade.

Vlada je mladima omogućila nove mjere čije će učinke mladi vidjeti na svojim računima već na ljeto, rekao je zastupnik.

Naveo je kako su svi mladi do 25 godina koji su zaposleni oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i prireza, a oni u dobi od 26 do 30 godina, plaćaju samo 50 posto poreza.

Ukupan povrat više uplaćenog poreza i prireza iznosit će oko dvije milijarde kuna, a mjerom koja se odnosi na porezno rasterećenje mladih njih 300 tisuća dobit će 700 milijuna kuna povrata poreza, rekao je Celjak.

Komentiraj