Od svih posljedica koje donose klimatske promjene, u okviru razmatranja proizvoda ribarstva posebno je važno povećanje prosječne temperature mora, piše portal Vitamini.hr.

To povećanje temperature mora dugoročno može imati utjecaja na smanjene količine vrsta koje se trenutno prerađuju, pojavu novih vrsta (koje se mogu iskorištavati ili pak predstavljati invazivne vrste bez moguće gospodarske vrijednosti) te kroz utjecaj na sigurnost hrane.

Utjecaj na sigurnost hrane vidljiv je kroz povećan rizik od bakterija roda Vibrio spp. u proizvodima ribarstva. Ovaj patogen se donedavno povezivao s vrstama iz toplih mora, no njegova pojava u umjereno toplim morima povezuje se s utjecajem klimatskih promjena odnosno povećanjem prosječne temperature mora.

Podaci pokazuju da je Vibrio parahaemolyticus jedna od najčešćih bakterija uzročnika trovanja hranom proizvodima ribarstva u svijetu, a posebno je važno što se svake godine povećava broj oboljenja. Prema nekim autorima, taj trend će i dalje biti prisutan, upravo kao posljedica klimatskih promjena.

Nove invazivne vrste u Jadranu mogu negativno utjecati na populaciju autohtonih vrsta te imati negativne socio-ekonomske posljedice. No neke je nove vrste moguće iskorištavati. Da bi se nova vrsta koristila za prehranu ljudi i stavila na tržište, potrebno je odrediti njezinu sigurnost te rok trajanja, fizikalno-kemijske i tehnološke karakteristike, kao i senzorska svojstva.

Srdela golema je primjer vrste koja nije autohtona no nastanila je područje Jadrana. Prije deset godina, naši znanstvenici napravili su prvo od istraživanja za procjenu mogućnosti iskorištavanja ove vrste, a to je procjena njenih biološko – ribolovnih značajki. Od drugih vrsta koje se pojavljuju ili šire svoj areal rasprostranjenosti po Jadranu, u znanstvenoj literaturi češće se navode različite vrste kirnji i izrazito invazivna vrsta – strijelka skakuša. Kirnje nema u dovoljnim količinama za preradu, no naši znanstvenici smatraju da bi se strijelka skakuša mogla uzgajati.