Mislav Herman, predsjednik GO HDZ-a i Skupštine Grada Zagreba, za Zagreb News govori o predstojećim izborima i obnovi metropole nakon razornih potresa

Hrvatska u svibnju ove godine izlazi na lokalne izbore. Zagreb se sprema na dosad najneizvjesniju utrku za gradonačelnika. O predstojećim izborima i o obnovi grada od potresa govori HDZ-ov predsjednik Gradske skupštine Mislav Herman.

Zagreb News: Ide li HDZ-u u korist to što SDP i Možemo! neće izaći zajedno na izbore?

HDZ se ne opterećuje sukobima i raskolima na ljevici i potpuno nam je svejedno hoće li SDP, Možemo!, ali i Radnička fronta, GLAS i Neovisni na izbore u velikoj koaliciji ili samostalno. Za razliku od njih, mi si, kao najjača stranka u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, možemo priuštiti da samostalno izađemo na izbore. Veselimo se izbornoj utakmici protiv ljevice i protiv Stranke rada i solidarnosti Milana Bandića. Konsolidirana Gradska organizacija HDZ-a Grada Zagreba, čije je vodstvo zadobilo puni politički legitimitet, spremna je za pobjedničku kampanju. Zanimljivo, negdje u isto vrijeme, osim konačnog raskola SDP-a i Možemo!, zbog sumnji na suradnju s Milanom Bandićem, raspušten je i Gradski odbor SDP-a, čiji je donedavni predsjednik gradske zastupnike HDZ-a prozivao za držanje ljestava Milanu Bandiću.

Zagreb News: Vidite li sebe kao gradonačelnika Zagreba?

Sami ćemo odlučiti kada je vrijeme da objavimo tko je naš kandidat za zagrebačkog gradonačelnika. Nitko drugi neće HDZ-u određivati tempo naše kampanje. Svjesni vlastite snage, sa samopouzdanjem ulazimo u političku bitku protiv Tomislava Tomaševića i Milana Bandića. Za razliku od ljevice, od SDP-a do Anke Mrak-Taritaš, ne ovisimo ni o kome. HDZ je na parlamentarnim izborima 2020. pobijedio u sve četiri zagrebačke izborne jedinice. I ono što smo uspjeli ostvariti u srpnju prošle godine, planiramo ponoviti ovog svibnja.

Zagreb News: U kojoj je fazi plan za obnovu Zagreba i može li Gradska skupština, na neki način, ubrzati taj proces? Kada bi ona trebala započeti?

Deset sekundi potresa 22. ožujka 2020. unazadilo je Grad Zagreb za deset godina. Potresi u prosincu povećali su oštećenja. Hitnim je mjerama osigurana pomoć našim sugrađanima poput alternativnog smještaja i saniranja osnovnih šteta. Donošenjem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije stvorene su pretpostavke za transparentnu i kvalitetnu obnovu. Angažmanom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića iz Fonda solidarnosti Europske unije osigurano je 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za obnovu. Objavljeni su javni pozivi za prijavu šteta na javnim institucijama kako bi se osigurana sredstva mogla početi koristiti. Na 35. sjednici donijeli smo Zaključak o pomoći građanima Grada Zagreba dodjelom novčane pomoći ili subvencijom kamata na kredite za obnovu nekretnina oštećenih u potresu. Na 37. sjednici Gradske skupštine donesen je Zaključak o sklapanju ugovora između Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije o osnivanju Fonda za obnovu navedenih županija i Zagreba. Na 39. sjednici, koja je održana prije koji dan, bavili smo se aktima koji su se ticali potresa u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji. Rješavali smo probleme pružanjem pomoći građanima koji nisu u zemljišnim knjigama upisani kao vlasnici svojih nekretnina. Bavili smo se izgradnjom stambenih zgrada u Svetoj Klari osobama čiji su stambeni objekti oštećeni u potresima, pri čemu smo podršku uvjetovali rješavanjem problema koji muče stanovnike tog mjesnog odbora. To su izlazak iz prometne izolacije, ambulanta, proširenje osnovne škole te izgradnja dječjeg vrtića, što je također HDZ-ov projekt bez čijeg prihvaćanja nismo htjeli podržati gradski proračun. Zadužili smo gradonačelnika da dostavi Gradskoj skupštini izvješće o stanju odgojno-obrazovnih ustanova u Gradu Zagrebu nakon potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine. Prihvatili smo i sklapanje svih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije u svrhu dodjele bespovratnih financijskih sredstava Gradu Zagrebu.

Zagreb News: Kakva je financijska situacija u Gradu? Je li Grad sposoban u značajnoj mjeri financirati svoju obnovu?

Financijska situacija u Gradu nije dobra, a na problem likvidnosti često smo ukazivali u proteklom mandatu. Manjak u proračunu od 574 milijuna kuna, kao i kumulirani manjak od milijardu i 300 milijuna kuna, jako su nas zabrinuli. Jasno smo upozorili da ovakvo stanje dugoročno nije održivo i kako se financijama može i mora upravljati bolje. U raspravi o proračunu Grada za ovu godinu ukazali smo na određene elemente za koje smatramo da nisu realni. Budući da je zakonski i, prema Statutu Grada, isključivo gradska uprava odgovorna za realizaciju bilo kojeg projekta, pitanje je li Zagreb sposoban financirati svoju obnovu potrebno je postaviti gradonačelniku Bandiću i njegovim suradnicima. Jasno je kako trenutna financijska situacija izaziva strah i nelagodu. To će se promijeniti nakon izbora i pobjede HDZ-a.

Zagreb News: Što biste poručili građanima koji skoro godinu dana čekaju obnovu svog grada?

Iznimno mi je žao što, unatoč ogromnom poslu koji je do sada napravljen s nacionalne razine, jasne i konkretne znakove da je gradska uprava nešto efikasnije poduzela naši građani još ne mogu vidjeti. No, apeliram na strpljenje jer sam siguran da će vrlo brzo Grad Zagreb, kao i ostala područja pogođena potresom, postati jedna od najvećih gradilišta na svijetu. Nažalost, potezi oporbe u Hrvatskom saboru od prije koji dan ničim nisu pridonijeli rješavanju krizne situacije u kojoj su se Grad i ostale potresom pogođene županije našle. Pritom u cijelom procesu ima i puno oporbenih podmetanja, koja su plod što malicioznosti, što notornog neznanja. Prisjetimo se da je vrlo glasna zagrebačka ljevica, predvođena Ankom Mrak Taritaš i Tomaševićem, danima tvrdila da Vlada kasni sa Zahtjevom Europskoj komisiji za sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a. Strašila je javnost da ga neće stići uputiti, a da pritom ili nisu znali, ili su se pravili da ne znaju, da se zahtjev ne može poslati sve dok se ne dovrši verificirana procjena štete prema metodologiji EU-a i Svjetske banke. Hrvatska je, prema glavi stanovnika, dobila najviše bespovratnih sredstava u povijesti tog fonda.