HDZ-ov GENERAL kreirao kontroverzan plan – gura HEP da potroši do 100 mil. kuna za razminiranje elektrana

EKSKLUZIVNI DOKUMENTI otkrivaju da je Uprava HEP-a već donijela odluku da se provede pirotehnički pregled svih njihovih postrojenja koja su nekad bila blizu okupirane zone, a tu ideju forsira general Filipović nakon što je u HE Dubrovnik nađena jedna ‘pašteta’

Nacional je došao u posjed ekskluzivne dokumentacije koja otkriva da Hrvatska elektroprivreda planira potrošiti najmanje 30 milijuna kuna za poslove razminiranja i da su zbog toga na kraju 2019. napravili rebalans planiranih financijskih sredstava povećanjem ukupnog Gospodarskog plana 2019. HEP grupe za društvo HEP Proizvodnja. Dokumenti su samo potvrdili navode koji su do Nacionala stigli još u listopadu. Tada su do Nacionala od više različitih izvora iz HEP-a stigle tvrdnje da se u tom državnom gigantu priprema izdvajanje i do 100 milijuna kuna za poslove razminiranja i da tom operacijom rukovodi umirovljeni general Miljenko Filipović, predsjednik HDZ-ove Zajednice branitelja “Gojko Šušak” i direktor Korporativne sigurnosti HEP-a koji je na to mjesto instaliran po nalogu vrha HDZ-a u ožujku 2018. bez javnog natječaja. Upravo njega više Nacionalovih izvora navelo je kao glavnog kreatora zamisli da se iz HEP-a izvuku deseci milijuna kuna na račun razminiranja te da se taj posao dodijeli jednoj odabranoj tvrtki za razminiranje.

U trenutku kad su prve informacije stigle do Nacionala nije još bilo službene potvrde da se taj veliki posao uistinu planira, ali su postojale vrlo jasne naznake. Naime, jedan posao razminiranja već je, izgleda, bio odrađen potpuno suprotno bilo kakvoj proceduri. To su Nacionalu ustvrdila dva neovisna izvora iz HEP-a s izravnim saznanjima o navedenim događajima. Tvrdili su da je razminiranje odrađeno na području Hidroelektrane Dubrovnik i Hidroelektrane Peruća u srpnju 2019. na osnovu usmenog naloga Miljenka Filipovića, bez ikakvog natječaja i dokumentacije. Prvi izvor ovako je to opisao: “Dosad je mimo ikakvog natječaja obavljeno razminiranje dva objekta u društvu HEP-Proizvodnja u vrijednosti otprilike 4,2 milijuna kuna, posao je dogovoren i odrađen početkom srpnja 2019. kada je direktor Filipović u dogovoru s predsjednikom Uprave HEP-a Franom Barbarićem dodijelio posao tvrtki Heksogen iz Dubrovnika. Budući da su bili obavljeni bez natječaja i nisu mogli biti naplaćeni, u listopadu je pokrenuta naknadna procedura ‘pokrivanja’ obavljenog posla da bi se barem djelomično zadovoljila forma.”

Drugi izvor iznio je još neke detalje: “Nakon tragedije koja se u Hidroelektrani Plat u Dubrovniku dogodila u siječnju 2019. kada su živote izgubila tri djelatnika Mato Maškarić, Ivica Zvrko i Davor Pozniak, prilikom čišćenja u ulaznom tunelu u elektranu pronađena je zaostala eksplozivna naprava, takozvana ‘pašteta, međutim, ona nije imala čak ni osigurač, bila je davno ispucana i vjerojatno zaostala iz Domovinskog rata jer je to područje bilo pod okupacijom. Nedugo nakon toga, pojavio se zahtjev za rebalansom od nekih 4 milijuna kuna za razminiranje HE Dubrovnik i HE Peruća, a iza tog zahtjeva stajao je general Filipović. Neki ljudi postavili su pitanje otkud sad u toj priči i Peruća, a Filipović je to počeo pravdati blizinom, kao da bi bilo zgodno, kad se već razminirava Dubrovnik da se ujedno razminira i Peruća. Međutim, Peruća je bila pod okupacijom i razminirana je nakon Domovinskog rata preko UNHCR-a. Drugim riječima, netko je želio iskoristiti tragediju HE Dubrovnik da bi ujedno razminirao nešto što je već razminirano. Spominjalo se da je nađen nekakav lažni tromblon, ali sve se odvijalo mimo procedure, po nalogu Filipovića i uz ‘blagoslov’ pomoćnika ministra unutarnjih poslova zaduženog za razminiranje. Odjednom su se u Perući pojavili pirotehničari tvrtke Heksogen, došlo je čak do incidenta jer ih voditelj pogona hidroelektrane nije htio pustiti jer nisu imali službenu podlogu, odnosno nikakav službeni nalog za obavljanje tog posla, ali je onda pod pritiskom prijetnji morao popustiti. Posao je odrađen, a dokumentacija se tek naknadno sređivala jer bez toga nije mogla biti izvršena uplata.”

Prvi Nacionalov sugovornik tvrdi da je voditelj HE Peruća popustio nakon telefonski upućenih prijetnji Miljenka Filipovića. No Filipovićevim planovima, kako navode izvori iz HEP-a, tu nije bio kraj.

Treći sugovornik Nacionala o tome kaže:

“Njegova ideja bila je da se razminiraju sve hidroelektrane u sustavu HEP-a koje su bile na liniji obrane. Da je to točno, potvrđuju novi dokumenti koji su poslani na Upravu HEP-a, gdje se tražilo odobrenje za razminiranje hidroelektrana Senj, Gojak, Velebit i njih još nekoliko. Prvotno planirana vrijednost razminiranja bila je oko 80 milijuna kuna, ali kako bi bilo manje uočljivo, podijelili su taj iznos na više kompanija unutar HEP Grupe. Prvi dio, za HEP Proizvodnju, u iznosu 30 milijuna kuna progurali su još krajem 2019.”

Službeni dokumenti i odluke Uprave i Nadzornog odbora HEP-a do kojih je došao Nacional potvrđuju točnost ovih navoda. Prvi je dokument odluka broj 50-8.1/2019. koju je Uprava HEP-a donijela 8. studenoga 2019., a potpisao ju je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić. U toj odluci stoji: “Na temelju članka 26. Statuta Hrvatske elektroprivrede d.d. Uprava Hrvatske elektroprivrede d.d. je na 50. sjednici održanoj 8. studenog 2019. pod točkom 8. dnevnog reda: Prijedlog rebalansa planiranih financijskih sredstava povećanjem ukupnog Gospodarskog plana 2019. godine za društvo HEP-Proizvodnja d.o.o, donijela sljedeću odluku: 1. Daje se odobrenje provedbe rebalansa planiranih financijskih sredstava povećanjem ukupnog Gospodarskog plana HEP grupe za društvo HEP-Proizvodnja d.o.o., u ukupnom iznosu od 30.000.000 kn, a prema pripremi rebalansa broj 2019278.”

Samo za postrojenja HEP Proizvodnje već je određeno 30 milijuna kuna, a iz HEP-a su potvrdili da namjeravaju razminirati i postrojenja svih drugih društava – izvori tvrde da će cifra doseći 100 milijuna kuna

Dalje se u odluci detaljno navodi na koji će se način provesti rebalans: “Šifra aktivnosti 129. planska nabava 129 Pirotehnički pregled energetskih postrojenja na 220220 GHE Senj uvećava se za 3.370.000 kn; Šifra aktivnosti 129. planska nabava 129 Pirotehnički pregled energetskih postrojenja na 220230 GHE Gojak uvećava se za 1.240.000 kn; Šifra aktivnosti 129. planska nabava 129 Pirotehnički pregled energetskih postrojenja na 220301 RHE Velebit uvećava se za 10.900.000 kn.” Dalje se na isti način nabrajaju i GHE Miljacka s uvećanjem za 680.000 kuna, HE Golubić za 574.000 kuna, MHE Krčić za 18.000 kuna, HE Jaruga za 58.000 kuna, TETO Sisak za 2.250.000 kuna i TETO Osijek za 1.910.000 kuna. Kad se sve elektrane zbroje, ukupno je riječ o 30 milijuna kuna.

Pod točkom 2 Odluke navodi se sljedeće: “Obrazac pripreme rebalansa broj 2019278 sastavni je dio Odluke, a rebalans će se provesti nakon usvajanja Odluke na Nadzornom odboru društva HEP-Proizvodnja d.o.o.” Nadalje u točki 3 stoji: “Ova Odluka stupa na snagu po dobivanju suglasnosti Nadzornog odbora HEP d.d.”

Podloga za donošenje takve odluke bila je sjednica Uprave HEP-a održana krajem listopada na kojoj je iznesen prijedlog o rebalansu sa sljedećim obrazloženjem: “Temeljem Odluke Uprave HEP-a d.d., broj 31-1-1/2019 od 8. srpnja 2019. godine, čl.1, društvo HEP-Proizvodnja d.o.o. u obvezi je odmah, u suradnji s Uredom za korporativnu sigurnost HEP-a d.d., izvršiti pirotehnički pregled svih energetskih postrojenja unutar HEP grupe, odnosno onih postrojenja koja su se za vrijeme Domovinskog rata nalazila u okupiranom području ili u neposrednoj blizini istog, te postoji opravdana sumnja na mogućnost nalaska eksplozivnih sredstava. Prema geodetskim/satelitskim kartama ukupna površina za pirotehnički pregled iznosi 2.125.180 m2, a odnosi se na najugroženija područja za vrijeme Domovinskog rata na lokacijama hidroelektrana Senj, Gojak, Velebit, Miljacka, Golubić i Krčić, Jaruga te termoelektrana Sisak i Osijek. Procijenjena vrijednost potrebnih sredstava u iznosu od 30.000.000 kn temeljena je na izračunu ukupne površine za pirotehnički pregled u iznosu 2.125.180 m2 i prosječne jedinične cijene od 14,11 kn po m2. S tim u vezi, potrebno je rebalansom osigurati dodatna financijska sredstva u Planu održavanja društva HEP-Proizvodnja d.o.o. u iznosu od 30.000.000 kn, obzirom da Društvo u Gospodarskom planu ne raspolaže financijskim sredstvima za pokriće navedene aktivnosti. Predlaže se odobrenje provedbe rebalansa planiranih financijskih sredstava povećanjem ukupnog Gospodarskog plana 2019. godine HEP grupe za društvo HEP-Proizvodnja d.o.o., u ukupnom iznosu od 30.000.000 kn, sukladno obrascu pripreme rebalansa broj 2019278, nakon dobivene suglasnosti Sektora za kontroling HEP-a d.d. i nadležnih članova Uprave HEP-a d.d.”

Nakon što je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić 8. studenoga odobrio navedeni rebalans, Sektor za kontroling HEP-a je 27. studenoga 2019. predložio da, s obzirom na to da se procjenjuje da se sve potrebne aktivnosti neće moći provesti u 2019., donese odluka kojom se za iznos odobrenih sredstava koja neće biti obračunata za 2019., poveća ukupni Gospodarski plan HEP grupe za 2020. za društvo HEP Proizvodnja. Taj su prijedlog potpisali Direktorica Sektora za kontroling Snježana Pauk i nadležni član Uprave HEP-a Marko Ćosić. Sljedeći dan, 28. studenoga predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić na 53. sjednici pod točkom 10. dnevnog reda donio je novu odluku kojom se odluci broj. 50-8-1/2019. od 8. studenoga 2019. iza točke 2. dodaje nova točka 3. koja glasi: “Za iznos odobrenih sredstava iz točke 1. koja neće biti obračunana za 2019. godinu, na temelju izvještaja Sektora za kontroling povećat će se ukupni Gospodarski plan HEP grupe za 2020. godinu za društvo HEP Proizvodnja d.o.o. na odgovarajućim planskim stavkama iz točke 1.”

Nakon toga, Nadzorni odbor HEP-a na čelu s Goranom Granićem na 16. sjednici održanoj 2. prosinca 2019. dao je svoju suglasnost na Odluku Uprave. No Nacionalovi izvori tvrde da je time formalno dana suglasnost bila samo prvi korak u provođenju šireg plana. Jedan od njih kaže:

“U prvoj fazi radit će se razminiranje objekata koji pripadaju pod HEP Proizvodnju, a u drugom planu na redu je razminiranje objekata koji se nalaze u sklopu tvrtke HEP ODS, što je planirano gospodarskim planom za 2020.. S obzirom na brojnost lokacija kojima raspolaže HEP ODS., iznos za njih trebao bi biti barem koliko i za HEP Proizvodnju, oko 30 milijuna kuna.”

Nacionalovi sugovornici iz HEP-a ističu da su sporni kriteriji prema kojima se određivalo koje će se elektrane razminiravati, odnosno da je to učinjeno bez ikakvih kriterija te da je jedini kriterij bila odluka Miljenka Filipovića da će se “razminiravati sve što je bilo uz liniju obrane”. Iako je Miljenko Filipović na nekima od sastanaka unutar HEP-a isticao kako sve to čini jer mu je sigurnost radnika na prvom mjestu, Nacionalovi izvori upozoravaju da to i nije baš tako.

HEP je 2017. donirao dva milijuna kuna za razminiranje Bile Vlake u Zadarskoj županiji po cijeni od 11,15 kn po m2, a sada je za svoja potrojenja predvidio cijenu od 14,11 kune po m2, odnosno čak tri kune skuplje

Jedan od njih kaže: “Da je u poslovima razminiranja interes zaštita radnika od eventualnih ozljeda prilikom eksplozija, onda bi se u poslove razminiranja uključile one lokacije gdje je izloženost radnika najveća i gdje postoji najveća opasnost da isti nastradaju. Sumnjam da će se postupak provesti prema zakonu jer se od početka gurala tvrtka Heksogen kao jedini izvođač u dogovoru s Miljenkom Filipovićem, što dokazuju postupci razminiranja provedeni u HE Peruća i Dubrovnik.”

Jedan od izvora Nacionala iz HEP-a potvrdio je da je cijeli model razminiranja ideja Miljenka Filipovića i za Nacional kaže: “Kako to da direktori društava gdje se treba provesti razminiranje uopće nisu znali za tu potrebu, nego sve direktno ide od velikog ‘stručnjaka’ Miljenka Filipovića!?”

Izvor izvan HEPa upućen u poslove razminiranja pak tvrdi da je riječ o razminiravanju koje se provodi na lokacijama koje su već odavno razminirane.

Osim kriterija prema kojima su odabrane elektrane za razminiravanje, dodatno bi se mogla propitivati i cijena po kojoj će se to razminiravanje obavljati. Naime, da je HEP planirao provesti javni natječaj, onda bi cijenu odredili ponuđači, a pobijedio bi onaj koji nudi najpovoljniju cijenu, a pritom zadovoljava sve uvjete natječaja. No u ovom slučaju HEP je cijenu odredio unaprijed, s točnim iznosima predviđenima za svaki objekt, a u obrazloženju prijedloga odluke točno je navedeno da je prosječna cijena razminiranja 14,11 kuna po kvadratnom metru. Ta je cijena dosta visoka ako se uzme u obzir činjenica je HEP, primjerice, 2017. donirao 2 milijuna kuna za razminiranje na području Bile Vlake u Zadarskoj županiji. Tada je Hrvatski centar za razminiranje naveo da je vrijednost poslova razminiranja koja je pokrivena donacijom HEP-a iznosila 1.966.506,31 kuna na prostoru veličine 176.231 četvornih metara. Kad se taj iznos podijeli s četvornim metrima, dobiva se iznos od 11,15 kuna po četvornom metru. To znači da je cijena razminiranja koju je odredio HEP za svoje objekte u startu skuplja čak 3 kune po četvornom metru. U 2016. zabilježeno je nekoliko prosvjeda pirotehničara, između ostalog oni su se upravo žalili na nisku cijenu razminiranja, a iznosi koji su se tada spominjali bili su daleko niži od 14,11 kuna po m2, koliko je odredio HEP.

Hrvatski centar za razminiranje do 2018. bio je samostalna agencija, ali ga je vlada potom zbog smanjenja broja agencija priključila MUP-u. Nacionalovi izvori tvrde da i pomoćnik ministra unutarnjih poslova za razminiranje Damir Trut, a i ministar Davor Božinović imaju informacije o tome što se sprema u HEP-u.

Izvori iz HEP-a tvrde da je Filipovića tamo doveo ministar Božinović, koji projekt razminiranja prešutno odobrava zbog uloge koju Filipović ima u HDZ-u i osiguravanju podrške Plenkoviću u desnom krilu stranke

“Ne znam hoće li Božinović išta poduzeti jer je upravo on taj koji je Filipovića doveo za ruku u HEP“, tvrdi jedan od Nacionalovih izvora iz HEP-a. U vrijeme kad je Filipović imenovan, u ožujku 2018., portal index.hr otkrio je da je Filipović zaposlen bez javnog natječaja. Iz HEP-a su tada Indexu odgovorili sljedeće: “Sukladno internim propisima Hrvatske elektroprivrede “Uputi o postupku izbora i imenovanja na radna mjesta s posebnim ovlastima u društvima HEP grupe iz 2016.” na radno mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost Hrvatske elektroprivrede d.d. imenovan je ciljani kandidat Miljenko Filipović. Ciljani kandidat imenovan je zbog značajnog poslovnog iskustva u području sigurnosti na nacionalnoj razini, ali i u području korporativne sigurnosti što je iznimno bitno budući da HEP svojim većim dijelom poslovanja spada u tvrtke u čijoj nadležnosti je ključna nacionalna infrastruktura. Sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka, osobne podatke o kandidatu ne možemo iznositi.”

Filipović je rođen 1965. godine u Tomislavgradu, bio je pripadnik Legije stranaca, a u Domovinskom ratu bio je zapovjednik 1. Hrvatskog gardijskog zdruga te je jedan od dvanaestorice generala koje je Stjepan Mesić umirovio 2000. U vrijeme dok je na čelu HDZ-a bio Tomislav Karamarko, Filipović je postao predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak”, a na tu je dužnost ponovno izabran i u listopadu 2018., u mandatu aktualnog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića. Novinarka Đurđica Klancir na portalu net.hr napisala je da je general Filipović postao gorljivi zagovornik Plenkovićeve vlade upravo nakon što je zaposlen u HEP-u te da on u HDZ-u polako postaje nadomjestak za uzdrmanog Milijana Brkića u desnom, najtvrđem dijelu stranke vezanom uz Hercegovinu i utjecajne Hercegovce u Hrvatskoj. U vrijeme krize s Miloradom Pupovcem, Filipović je davao pomirljive izjave i nastojao smiriti situaciju. Filipović je nakon umirovljenja 2000. bio u privatnom biznisu, vodio je tvrtku SINACO koja je poslovala u okviru Ina grupe, a bavila se sigurnošću. Ta je tvrtka vodila akciju razotkrivanja kriminalne sprege pojedinih zaposlenika u Ini i “prijevoznika nafte i naftnih derivata”, no 2014. ugašena je i brisana iz Sudskog registra. Između ostalog, Filipović se bavio i certificiranjem menadžera sigurnosti u organizaciji Udruge hrvatskih menadžera sigurnosti i Fakulteta političkih znanosti.

Da Filipović nije samo bivši ratnik, već i čovjek povezan s raznim interesnim lobijima u energetici prvi je još 2015. otkrio upravo Nacional. Tada je Filipović u društvu još jednog HDZ-ova generala, današnjeg ministra obrane Damira Krstičevića, snimljen na neformalnom sastanku s Pericom Jukićem, tadašnjim predsjednikom Uprave HEP-a te s poduzetnikom Antom Ćurkovićem, bivšim članom Uprave te tvrtke u restoranu Vinodol u Zagrebu. Sastanku održanom 16. studenoga 2015. prisustvovao je i Robert Vuk, još jedan zaposlenik HEP-a. Izvori koji su Nacionalu tada dojavili mjesto i vrijeme sastanka tvrdili su da su se Krstičević i Filipović na tom sastanku pojavili s ciljem da uvjere ostale sudionike sastanka da, formira li HDZ buduću vladu, ta stranka neće praviti nikakve probleme ako HEP od Ćurkovićeve tvrtke po zamišljenoj cijeni otkupi projekt vjetroelektrana u okolici Zadra. Iako je Krstičević tada u izjavi za Nacional tvrdio da on nije bio organizator sastanka i da tema nisu bile vjetroelektrane, činjenica je da su se on i Filipović tada našli s čelnim čovjekom HEP-a. Taj je podatak danas važan jer Filipovića stavlja u kontekst HEP-a već tri godine prije no što će on i službeno, u nejasnim okolnostima, postati zaposlenik te tvrtke. I tada je, dakle, Filipović bio involviran u razgovore o višemilijunskim poslovima HEP-a, baš kao i danas sa službene pozicije, kad se upravo on spominje kao glavni čovjek koji određuje kako će se deseci milijuna kuna s računa državne tvrtke trošiti prema netransparentnim kriterijima za razminiranje. Pritom je vrlo lako moguće da ministar unutarnjih poslova Davor Božinović taj projekt prešutno odobrava – ili barem da neće učiniti ništa da ga spriječi – zbog uloge koju Filipović ima u HDZ-u te u podršci koju navodno osigurava Plenkoviću u desnom krilu stranke.

Barbariću protivnici unutar HEP-a najviše zamjeraju manjak investicija, no zato otvorene ruke za svoje ‘investicije’ otkako je došao u HEP, tvrde upućeni izvori, ima upravo Miljenko Filipović

Informacije o projektu razminiranja ima i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, međutim, Nacionalovi izvori tvrde da je on u HEP-u naprosto nemoćan jer su i predsjednik Uprave Frane Barbarić, a i šef korporativne sigurnosti Miljenko Filipović na svoje pozicije došli odlukom vrha Vlade i HDZ-a, to jest uz blagoslov premijera Andreja Plenkovića.

Frane Barbarić aktivan je član HDZ-a, vrlo visoko pozicioniran u zagrebačkog organizaciji. Naime, on je predsjednik Gradskog ogranka Novi Zagreb Istok.

Nacionalovi izvori tvrde da je Ćorić otpočetka nezadovoljan Barbarićem, a nedavno je u jednom užem društvu izjavio: “Mislio sam da mi najveći problem u mandatu biti Ina, ali ispostavilo se da je HEP puno veći problem.”

Barbariću protivnici unutar HEPa najviše zamjeraju manjak investicija, smatraju da on kao pravnik nije dovoljno učinkovit u području investicija i kažu da, umjesto da HEP bude pokretač gospodarskih aktivnosti u zemlji, na računu HEP-a leži neiskorištenih 4 milijarde kuna. No zato, tvrde sugovornici Nacionala iz HEP-a, otvorene ruke za svoje “investicije” otkako je došao u HEP ima upravo Miljenko Filipović, a razminiranje je samo jedan od njegovih projekata, zasad najveći. No izvori iz HEP-a tvrde da je general, kako ga zovu, uz odobrenje Uprave HEP-a sklopio još neke potencijalno sumnjive poslove. Spominje se da je u njegovu mandatu “već 50 milijuna kuna otišlo gdje ne treba”. Pritom čak tvrde da je za poslove “sigurnosti informacija” angažirao tvrtku s čijim je vlasnikom i rodbinski povezan. Ta je tvrtka, čiji su podaci poznati redakciji, prema informacijama Nacionala, bila predmetom interesa i sigurnosno obavještajnih agencija.

Nacional je Upravi HEP-a postavio detaljna pitanja vezana uz planirane poslove razminiranja, a oni su u svom odgovoru potvrdili da su, nakon pronalaska eksplozivne naprave, proveli razminiranje HE Dubrovnik i HE Peruća, ali i da planiraju razminiranjem obuhvatiti i sva ostala postrojenja i zemljišta u vlasništvu HEP-a koja su se za vrijeme Domovinskog rata nalazila u okupiranom području ili u blizini i za koje postoji sumnja pronalaska eksplozivnih naprava i sredstava te da tim postrojenjima i zemljištem upravljaju društva HEP-Proizvodnja, HEP ODS, HEP Toplinarstvo i HEP Plin. No, pritom su prešutjeli iznos koji su za tu namjenu već odredili, a koji bi, kad se sve skupa zbroji, mogao prijeći 100 milijuna kuna.


HEP: ‘Zbog Dubrovnika i Peruće provjerit će se i postrojenja koja nisu na minski sumnjivom prostoru’

“Početkom srpnja 2019. radnici vanjskih izvođača radova na sanaciji Hidroelektrane Dubrovnik pronašli su eksplozivnu napravu, o čemu je obaviještena policija te je pronađena naprava zbrinuta na propisani način. Pronalazak mine izazvao je opravdanu sumnju u postojanje i drugih eksplozivnih naprava, zaostalih iz Domovinskog rata, a koje mogu ugroziti sigurnost, zdravlje i živote radnika HE Dubrovnik, vanjskih izvođača radova na sanaciji opožarenog postrojenja i drugih osoba koje ulaze u krug elektrane. Stoga je, u dogovoru i uz preporuku djelatnika MUP-a po žurnom postupku proveden pirotehnički pregled i razminiranje cijelog područja HE Dubrovnik. U pregledu HE Dubrovnik i povezanih tehnoloških dijelova (trase dalekovoda, tuneli, trafostanice i dr.) pronađeno je još zaostalih eksplozivnih naprava i sredstava, koja su ovlašteni stručnjaci za pirotehniku i razminiranje uklonili s lokacije. Pregled i razminiranje izvela je ovlaštena tvrtka Heksogen d.o.o. koju je uz koordinaciju Ureda za korporativnu sigurnost HEP-a d.d. angažiralo društvo HEP Proizvodnja.

Taj je slučaj ukazao na potrebu poduzimanja istih aktivnosti i na ostalim lokacijama HEP grupe koje su se nalazile unutar ili u neposrednoj blizini okupiranog područja, a opravdanost takvog pristupa potvrdili su i stručnjaci iz MUP-a. Stoga je, u cilju sigurnosti radnika HEP-a, kooperanata i drugih osoba koje ulaze na lokacije HEP-ovih objekata, Uprava HEP-a d.d. 8. srpnja 2019. donijela odluku da se na svim postrojenjima i zemljištu u vlasništvu HEP-a, koji su se za vrijeme Domovinskog rata nalazila unutar ili u neposrednoj blizini okupiranog područja i za koje postoji opravdana sumnja pronalaska eksplozivnih naprava i sredstava, provede postupak pirotehničkih pregleda i razminiranja. S obzirom da su brana i hidroelektrana Peruća posebno snažno bile izložene ratnim djelovanjima (brana je minirana 1993. godine), odlučeno je da se hitno provede postupak pirotehničkih pregleda i razminiranja i na lokaciji HE Peruća te je tvrtka Heksogen odmah po završetku izvida na HE Dubrovnik upućena na HE Peruća. Pregledom navedenog područja od strane ovlaštenih stručnjaka za pirotehniku i razminiranje pronađena je i odstranjena eksplozivna naprava. Tvrtak Heksogen je na poslovima na HE Dubrovnik i HE Peruća angažirana na temelju provedenog pregovaračkog postupka bez prethodne objave iz razloga iznimne žurnosti, u skladu za Zakonom o javnoj nabavi. Obavijest o sklopljenom ugovoru, u skladu sa zakonskim propisima, objavljena je u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Ukupna vrijednost usluge za obje elektrane iznosi 4.144.165,10 kuna.

Daljnje aktivnosti na provedbi Odluke Uprave HEP-a d.d. obuhvatit će sva ostala postrojenja i zemljišta u vlasništvu HEP-a koja su se za vrijeme Domovinskog rata nalazila u okupiranom području ili u njegovoj neposrednoj blizini i za koje postoji opravdana sumnja pronalaska eksplozivnih naprava i sredstava. Postrojenjima i zemljištem upravljaju društva HEP-Proizvodnja, HEP ODS, HEP Toplinarstvo i HEP Plin. Postrojenja koja će se pregledati, čitavo su vrijeme funkcionirala normalno, kao što i trenutno funkcioniraju. Razminiranje lokacija HEP-a provedeno je nakon Domovinskog rata i sukladno tome, lokacije su se smatrale sigurnima u smislu opasnosti od eksplozivnih naprava. Nažalost, pronalazak eksplozivnih naprava i sredstava na području HE Dubrovnik i HE Peruća ukazao je na nužnost provedbe dodatne detaljne provjere. Budući da se spomenute lokacije HEP-a ne nalaze na preostalom utvrđenom minsko sumnjivom području za koje je nadležno Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a, nije predviđeno da razminiranje na tim lokacijama provode državne službe. Tvrtka ili tvrtke koje će obaviti pirotehničke preglede i razminiranje bit će odabrane na natječaju koji će se provesti sukladno Zakonu o javnoj nabavi.


‘Djelatnici Heksogena su u HE Peruća ušli uz nalog HEP-a, za ostalo pitajte HEP’

Tvrtka Heksogen za humanitarno razminiranje osnovana je 2002. godine, ima sjedište u Dubrovniku i temeljni kapital od 2.466.000 kuna. Registrirana je za cijeli niz poslova, od kupnje i prodaje robe, računalnih i srodnih djelatnosti, taksi prijevoza na vodi, proizvodnje eteričnih ulja i iznajmljivanja plovila do iznajmljivanja, popravaka i održavanja strojeva i opreme, proizvodnje, prometa, prijevoza, skladištenja, uporabe, uništavanja, istraživanja, ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti eksplozivnih tvari, reciklaže i prometa eksplozivnim tvarima kao i obuke pasa za pronalaženje minsko eksplozivnih sredstava, neeksplodiranih ubojitih sredstava i eksploziva. Osnivači društva su Maro Mjehović i Tomislav Krmek, a osobe ovlaštene za zastupanje tvrtke su Ivan Grizelj, Mario Krajnović i Tomislav Krmek. Prema posljednjem financijskom izvješću za 2018., tvrtka je imala prihod 21,5 milijuna kuna i dobit 5,2 milijuna kuna, dok je u 2017. imala prihod 17,7 milijuna kuna i dobit 2,2 milijuna kuna. Na dan 31.prosinca 2018. tvrtka je imala 28 zaposlenika, a kao glavna osoba za zastupanje naveden je Ivan Grizelj. Na internetskim stranicama tvrtke stoji podatak da, osim u Hrvatskoj, tvrtka radi i na području sjevernog Iraka i Bosne i Hercegovine, da su do sada razminirali ukupno 20 milijuna četvornih metara te da tvrtka posluje u skladu s certifikatima kvalitete.

Heksogen se spominje i u Vladinu Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja za 2018. kao jedna od 40 tvrtki koja je provodila razminiranje. Značajan dio sredstava za razminiranje osiguran je iz europskih fondova. Inače, u tom se izvješću uopće ne spominje Dubrovačko-neretvanska županija kao minsko sumnjivo područje.

Nacional je na službenu adresu tvrtke poslao upit s pitanjima o poslu razminiranja koji su za HEP prošle godine odradili na području HE Dubrovnik i Peruća. Direktor Ivan Grizelj potvrdio je da je tvrtka Heksogen d.o.o. provodila poslove pirotehničkog pregleda HE Dubrovnik i Peruća tijekom ljetnog perioda 2019. godine, a nakon pronalaska minsko eksplozivnog sredstva u HE Dubrovnik.

“Posao je odrađen temeljem naloga HEP-a, a za iznos obavljenog posla molim da se obratite HEP-u s obzirom da smo vezani ugovorom oko objave podataka iz ugovora. Za podatke o površini i cijeni molim da se obratite HEP-u kao naručitelju posla”, stoji u odgovoru.

Na pitanje je li točno da je razminiranje obavljeno još u srpnju, prije no što je Uprava HEP-a donijela službenu odluku o tome i temeljem čega su djelatnici Heksogena ušli na prostor HE Peruća, Grizelj je odgovorio: “Poslovi pirotehničkog pregleda su obavljeni tijekom ljetnog perioda 2019. godine. Tvrtka Heksogen d.o.o. nije upućena kada je Uprava HEPa donijela odluku o radovima. Naši djelatnici su na prostor HE Peruća ušli temeljem naloga HEP-a, za ostale informacije oko naloga molim da se obratite HEP-u.”

Komentiraj