HAZU u četvrtak obilježava 160. obljetnicu postojanja

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) koja u četvrtak slavi svoju 160. godišnjicu, unatoč nepovoljnim okolnostima, održala je u 2020. 107 javnih događanja, od toga 42 znanstvena skupa i objavila 100 publikacija, priopćila je u srijedu HAZU.

Od osnutka do kraja 2020. Akademija je objavila 6.643 sveska raznih publikacija.

Iz Akademije podsjećaju da je 29. travnja 1861. Hrvatski sabor na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera donio odluku o osnutku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti sa sjedištem u Zagrebu.

Nakon što je austrijski car i hrvatski kralj Franjo Josip 4. ožujka 1866. potvrdio Akademijina pravila, ističe se, Sabor je 12. ožujka izabrao prvih 16 članova koji su se prvi put sastali 26. svibnja 1866., čime je Akademija počela s radom.

Akademija je dobila jugoslavensko ime jer je po Strossmayerovoj zamisli trebala biti institucija svih južnih Slavena, uključujući i Bugare, dodaje se u priopćenju.

Nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. skupština Jugoslavenske akademije donijela je odluku o promjeni imena u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, no za potvrdu te odluke čekalo se sazivanje Hrvatskog sabora koji tijekom Banovine Hrvatske nikad nije ustrojen pa odluka nije stupila na snagu.

“Naziv Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uveden je u doba Nezavisne Države Hrvatske 1941., no nakon 1945. vraćeno je izvorno ime”, ističe HAZU i dodaje kako joj je ime konačno promijenjeno 24. srpnja 1991. kada je stupio na snagu Zakon o HAZU koji ju je definirao kao najvišu znanstvenu i umjetničku ustanovu u Republici Hrvatskoj, čime je zakonski potvrđena činjenica njezina cjelokupnoga dotadašnjega djelovanja, bez obzira na promjene naziva.

Akademija trenutačno ima 129 redovitih članova, koji nose titulu akademika, a po Zakonu o HAZU maksimalno ih može biti 160. Osim toga, ima i 115 dopisnih članova i 89 članova suradnika.

Izbori za nove članove održavaju se svake dvije godine, a članovi HAZU djeluju u devet razreda.

U sastavu HAZU je i 27 znanstvenoistraživačkih jedinica (12 u Zagrebu i 15 izvan njega: u Bjelovaru, Đakovu, Križevcima, Osijeku, Požegi, Splitu, Velikoj Gorici, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru, dvije u Dubrovniku i dvije u Rijeci) i 7 muzejsko-galerijskih jedinica, a kao posebne jedinice postoje Knjižnica i Arhiv Akademije te Arboretum u Trstenom.

Akademija ima i 19 znanstvenih vijeća te 27 odbora koji okupljaju akademike, ali i znanstvenike i stručnjake izvan Akademije iz pojedinih struka.

U priopćenju se naglašava da HAZU u novoustrojenoj organizacijskoj jedinici Muzeji – Galerije – Zbirke te u svojim arhivima i knjižnicama čuva neprocjenjivo nacionalno kulturno blago.

Ističe se kako čuva više od 3000 slika i drugih umjetnina u Strossmayerovoj galeriji starih majstora. Brojne skulpture i odljevi nalaze se u Gliptoteci, brojne grafike i crteži u Kabinetu grafike, ostavštine hrvatskih arhitekata u Hrvatskom muzeju arhitekture, građa iz povijesti medicine u Hrvatskom muzeju medicine i farmacije, slike Maksimilijana Vanke u Galeriji Maksimilijana Vanke u Korčuli, ostavština Baltazara Bogišića u njegovoj zbirci u Cavtatu, ostavštine brojnih hrvatskih književnika na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti, vrijedna građa za povijest kazališta i glazbe na odsjecima za povijest kazališta i glazbe, Guarnerijeva violina King koju je donirao Zlatko Baloković.

U Knjižnici HAZU nalazi se 11 hrvatskih inkunabula te prvotisak prvog hrvatskog romana Planine Petra Zoranića, u Arhivu HAZU Poljički statut i brojni drugi vrijedni dokumenti, kao i Orijentalna zbirka, ostavštine hrvatskih nobelovaca, a u Zavodu u Zadru Pomorska zbirka.

“Akademija skrbi o vrijednim zgradama u svom vlasništvu koje su spomenici kulture. U Zagrebu su to palača HAZU, Knjižnica, Narodni dom, vila Ehrlich – današnji Hrvatski muzej arhitekture, zgrada Gliptoteke – vrijedan primjer industrijske baštine, te palača Vranyczany”, navodi se u priopćenju.

Akademija je, dodaje se, od daljnjeg propadanja i mogućeg uništenja spasila Bašćansku ploču koja je 1934. dopremljena iz Jurandvora u Zagreb, gdje je sanirana i izložena javnosti u atriju palače HAZU.

Zahvaljujući Akademiji i njezinoj Gliptoteci, ističe se, od uništenja je sačuvan spomenik bana Josipa Jelačića, kojeg su komunističke vlasti uklonile s glavnog zagrebačkog trga 1947. te je restauriran i ponovno postavljen 1990.

U priopćenju se podsjeća da je HAZU, uz ostalo, 2012. godine izradila Smjernice za Strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije te da organizira skupove o temama iz niza znanstvenih područja. Ove je godine, podsjećaju, HAZU dala izjavu o seizmičkoj aktivnosti i njezinim implikacijama te o tzv. bunjevačkom jeziku.

Predsjednik HAZU, akademik Vladimir Neidhardt u četvrtak će objaviti imena dobitnika nagrada HAZU za najviša znanstvena ili umjetnička dostignuća u 2020. godini.

Komentiraj