Sad Hariri, libanonski premijer koji je ovog mjeseca podnio ostavku tijekom boravka u Saudijskoj Arabiji, rekao je u subotu u Francuskoj da će idućeg tjedna, kad se vrati u Bejrut, pojasniti svoje stajalište o aktualnoj političkoj krizi.

Haririjeva ostavka 4. studenoga bacila je Libanon u političku krizu i stavila tu državu na prvu crtu regionalnog suparništva između sunitske Saudijske Arabije i njezinih saveznika i bloka koji predvodi šijitski Iran.

“Što se tiče političke situacije u Libanonu, idem u Bejrut u narednim danima, sudjelovat ću u proslavi neovisnosti i tamo ću pojasniti svoj stav o tim temama nakon susreta s predsjednikom Michelom Aounom”, rekao je Hariri u Parizu nakon razgovora s francuskim čelnikom Emmanuelom Macronom.

Libanonski političar je odbio odgovarati na pitanja, a Macronu je zahvalio na pomoći u pokušaju smanjivanja tenzija u regiji.

Macron je iskoristio bliske odnose Francuske s Libanonom i Saudijskom Arabijom kako bi postigao dogovor o Haririjevom posjetu Parizu u svrhu rješenja te krize.

Hariri je stigao u Pariz u ranim jutarnjim satima, pa je Aounu telefonskim putem otkrio da idući tjedan stiže u Libanon, napisao je predsjednik te države na svom Twitter profilu.

“Libanon je uzdrman i zato je važno da Hariri stigne iz Pariza kako bi mogli raditi s njim na najboljem načinu izlaska iz ove krize”, istaknuo je jedan francuski diplomat.

“Trudimo se stvoriti uvjete za smirivanje stanja u regiji. Želimo izbjeći širenje kriza koje mogu izmaknuti kontroli”, dodao je.

Haririjeva iznenadna ostavka i produženi boravak u Saudijskoj Arabiji izazvali su strahove oko stabilnosti Libanona. Njegov posjet Francuskoj s obitelji viđen je kao dio mogućeg puta izlaska iz te krize.

Okab Sakr, član parlamenta iz Haririjeva Pokreta budućnosti, naglasio je da će Hariri nakon Francuske imati “malu turneju po arapskim državama” prije nego se vrati u libanonsku prijestolnicu.

Ova politička kriza stavila je Libanon između regionalnih rivala Saudijske Arabije i njezinih saveznika, te bloka koji predvodi Iran i u koji je uključena i snažno naoružana libanonska šijitska skupina Hezbolah.

Aoun je Haririja prozvao saudijskim taocem i odbio je prihvatiti njegovu ostavku ako se ne vrati u Libanon. Saudijska Arabija i Hariri tvrde da premijerovo kretanje nije ograničeno.

Trzavice između Macrona i Teherana

Libanon se i dalje bori s održavanjem sektaške ravnoteže nakon građanskog rata između 1975. i 1990. u kojem su se borili suniti, šijiti, kršćani i druzi, često uz podršku regionalnih sila.

Hariri je sunitski musliman, dugogodišnji saveznik Saudijske Arabije. Predsjednik Aoun je kršćanin i saveznik Hezbolaha koji je dio Haririjeve vladajuće koalicije formirane prošle godine.

Francuska, koja je imala kontrolu nad Libanonom između dva svjetska rata, želi igrati ključnu ulogu u razbijanju tenzija u toj regiji, a Macronova direktna uključenost u taj proces bit će prvi pravi test njegovih diplomatskih sposobnosti.

Francuski čelnik je od prošlotjednog izbijanja političke krize u Libanonu iznenadno posjetio saudijskog princa nasljednika Mohammeda bin Salmana u Rijadu, nakon čega je obavio niz telefonskih razgovora, poslao svog ministra vanjskih poslova u Saudijsku Arabiju, te pozvao Haririja u Pariz.

Neki regionalni i francuski diplomati upozoravaju da se takva strategija pokušaja zadovoljavanja svih uključenih strana u sukob može izjaloviti.

Službeni Pariz pooštrio je svoju retoriku oko regionalnih aktivnosti Irana. Ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian je u četvrtak, govoreći uz svog saudijskog kolegu, osudio “hegemonijska iskušenja” Teherana. Iran je odgovorio optuživanjem Francuske za zauzimanje strana.

Macron je u petak rekao kako Iran mora pojasniti svoj balistički raketni program, što je razljutilo Teheran.

Ali Akbar Velajati, visoki savjetnik iranskog vrhovnog vođe, u subotu je francuskom čelniku poručio da se ne miješa u tuđe poslove.