Kandidat Mosta za župana dubrovačko-neretvanskog Nikola Grmoja rekao je u petak u Dubrovniku kako premijeru Andreju Plenkoviću ne preostaje ništa drugo nego složiti većinu u Hrvatskom saboru s HNS-om, dodavši kako ga zanima što o tome misle birači HDZ-a i hoće li nagraditi taj potez na nedjeljnim izborima.

Uoči predizborne šutnje Grmoja je u pratnji kandidata za zamjenike Darije Pecotić i Mate Tomljanovića pozvao birače da mu daju glas na nedjeljnim izborima te istaknuo kako za razliku od njegova protukandidata, HDZ-ova Nikole Dobroslavića on nema ni političkih mentora ni središnjicu koju mora slušati.

Upitan vjeruje li da će HNS na nacionalnoj razini ući u Vladu i smatra li da takav dogovor može opstati, Grmoja je podsjetio kako je “prije mjesec dana predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak govorio da Grmoja bunca”.

“Sve što sam govorio pokazalo se točnim. Premijer nema saborsku većinu, leđa mu čuvaju Milorad Pupovac i ljudi koji su skupljeni da bi se dogodio izbor Gordana Jandrokovića. Imam pouzdane informacije da su tri zastupnika koja su činila klub HDZ-a odbila biti dio takve većine. Jedino im preostaje formirati Vladu s HNS-om. Vidjet ćemo što će reći Predsjedništvo te stranke, a zanima me što o tome misle birači HDZ-a i hoće li taj potez nagraditi ove nedjelje na izborima”, rekao je Grmoja.

Dodao je kako ne može procijeniti jesu li trenutno izgledniji izbori ili formiranje nove većine. “To ovisi o procjeni vodstva HNS-a. Činjenica je da je SDP sklopio koaliciju s HSS-om i pitanje je hoće li u tome biti mjesta za HNS. U tom slučaju za njih bi pragmatičnije bilo ići u koaliciju s HDZ-om. U ovom trenutku to ne mogu procijeniti, ali činjenica je da se cijelo vrijeme pregovara o ulasku HNS-a. Nude se tri ministarstva, ali ne i ono MUP-a”, istaknuo je Grmoja.

Upitan jesu li Mostu u interesu novi izbori, odgovorio je da se ne bave time što su “njihovi interesi”.

“Mogli smo prošli put kalkulirati i ići na nove izbore odmah nakon one afere oko Tomislava Karamarka i INA-e, ali smo odlučili da nije pošteno ići na ljeto na izbore, da nije pošteno prema biračima i vidjet ćemo što će biti”, smatra kandidat Mosta za dubrovačko-neretvanskog župana.

Zamoljen za komentar posljednjih događanja oko Agrokora, Grmoja je odgovorio kako nema nikakvih informacija o tome što se događa u Agrokoru. “Ne znam što radi Vlada, Rusi i Ramljak, nemam informacija. Ne smije se više nikada dogoditi da političke elite omoguće jednom čovjeku i jednom koncernu takav blagoslov i pomoć države da o sudbini Agrokora ovisi sudbina hrvatskog gospodarstva”, rekao je.

Kada je riječ o izmjenama Ovršnog zakona, Grmoja smatra da HDZ nema volje za stvarne promjene. “Ovršni zakon stavljen je u proceduru. Privremene izmjene koje bi omogućile smještaj ljudima koji gube jedinu nekretninu dok stanu na noge. Oni već žele mijenjati Zakon o arhivima, izmijenili smo zakon o HRT-u kojim smo nagazili Hanžekovića koji zato vodi kampanju protiv nas u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji. Sve ove naše zakonske prijedloge, poput zakona o HNB-u, u raspravi su podržali, ali u Saboru je za to bilo samo 17 zastupnika. Njima nije u interesu stabilnost na korist hrvatskog čovjeka nego samo da se očuva sustav koji ide u korist manje skupine ljudi koja upravlja Hrvatskom”, zaključio je Grmoja.

Darija Pecotić je ovom prilikom poručila kako jako dobro poznaje probleme otočana i ljudi s Pelješca s ozbirom na to da je sama s Korčule, a Mato Tomljanović istaknuo je kako ih glasovi birača u prvom krugu obvezuju na daljnji rad.

“Vaši glasovi nas obvezuju da se nastavimo baviti problemima ljudi u ovoj županiji. Raduje me broj glasova koji smo osvojili u Dubrovniku. Dat ćemo sve od sebe da naša županija raste i da se razvija ravnomjerno”, rekao je Tomljanović.

U Dubrovniku je jutros trebao biti i predsjednik Mosta Božo Petrov, no zbog spriječenosti nije došao.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Dario GRZELJ/ dag
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.