Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja u srijedu je za ‘Novi dan’ N1 televizije komentirao političke aktualnosti, posebno se osvrnuvši na izjave mađarskog premijera Viktora Orbana o ‘otetom moru’.

Podsjetimo, prema objašnjenju jednog diplomata za France Presse, Mađarska bi za sigurnu opskrbu naftom trebala novi naftovod koji bi je povezao s Hrvatskom, koja ima pristup moru. pa stoga traži jamstva da će se Zagreb angažirati na izgradnji te infrastrukture, kao i jamstva o europskim financijskim sredstvima, objasnio je za France Presse jedan diplomat.

“Oni koji imaju more i luke mogu donijeti naftu na tankerima. Da ga (more) nisu uzeli od nas, i mi bismo imali luku”, rekao je Orban u razgovoru za državni radio prošlog petka. Tom je rečenicom mislio na jadransku obalu. Iz Mađarske dolaze poruke da je mađarski premijer, govoreći o otetom moru, govorio o – povijesnoj činjenici.

Viktor Orban: “Da nam nisu uzeli more, i mi bismo imali luku”

Grmoja kaže da se radi o izjavi za mađarski puk koji još nije odustao od sna o Velikoj Mađarskoj. “Činjenica je da Mađarska i Orban imaju velikog interesa za ulaganje u Hrvatsku. Zanimljivo je da jako puno ulažu u Slavoniju i Baranju. Treba voditi računa da Mađarska ne stekne prevelik utjecaj u određenim dijelovima Hrvatske na koji povijesno imaju pretenzije”, rekao je potpredsjednik Mosta za N1.

Dodao je da, ako postoje sigurnosni rizici, postoje i mehanizmi kojima država može štiti nacionalne interese. “Država je sigurno u slučaju Fortanove, odnosno Agrokora imala jake mehanizme. Uostalom, država uvijek ima mehanizme. Pričamo o tržišnom gospodarstvu, a država se petlja u gotovo sve. Ne znam zašto se pogoduje i mađarskom i ruskom utjecaju u Hrvatskoj”, poručio je.

Komentirajući plinski biznis, Grmoja je istaknuo da je problem što Hrvatska nije ulagala u svoja ležišta plina i ovisnost o ruskom plinu. “Hrvatska još nema kapacitete i nije stvorila preduvjete za prelazak na obnovljive izvore”, poručio je.

Slučaj Mirele Čavajde

Grmoja je prokomentirao i slučaj Mirele Čavajde. Naglasio je da je riječ o kompleksnom pitanju, traumatičnoj sitaciji za ženu i njenu obitelj. “Treba naglasiti da ovo nije klasičan pobačaj, radi se o djetetu u visokom stupnju trudnoće. Ovo je pitanje etičkog stava – koji su životi vrijedni življenja”, rekao je.

Ističe da velika većina ginekologa i liječnika nije spremna napraviti za to što kažu da je feticid a ne običan pobačaj. “Uz to, komisija tvrdi da postoji šansa za liječenje djeteta. Smatram da je svaki život vrijedan življenja”, rekao je Grmoja i zaključio da se ovo pitanje ne može riješiti izmjenom zakona jer svaki zakon može ostaviti prostor za dvojbe u teškim situacijama.