Grlić Radman: “Mi smo najzainteresiraniji za stabilnu, sigurnu i institucionalno funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu”

O današnjim izjavama predsjednika Zorana Milanovića govorio je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

“Poslušat će razum, razboritost, naše obveze koje proistječu iz članstva u NATO savezu. Mi smo već 2008., godinu prije nego što smo postali članica NATO-a, obvezali smo se na politiku otvorenih vrata. A Švedska i Finska, dvije visokorazvijene demokratske zemlje, članice EU-a, koje traže sigurnost, apsolutno su dobrodošle u NATO”, rekao je Grlić Radman za RTL.

O razgovoru  s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom o Bosno i Hercegovini

“Meni je žao da  predsjednik Milanović nije vidio moje ranije susrete, ja sam se s državnim tajnikom Blinkenom vidio barem sedam, osam puta. Nitko ne zaobilazi Hrvatsku, zaobilaze nažalost predsjednika. Svi koji dolaze u Hrvatsku, dolaze na poziv predsjednika Vlade Andreja Plenkovića. I ne treba zaboraviti da je prije godinu i pol u Hrvatskoj 22. listopada bio Mike Pompeo, znači bivši državni tajnik. Znači, mi imamo sa SAD-om itekako dobre odnose. A 17.3. potpisan je strateški dijalog u Washingtonu gdje je usvojena zajednička deklaracija koja upravo spominje na vrlo važnom mjestu konstitutivnost i ravnopravnost triju naroda i ostalih građana u Bosni i Hercegovini”, reko je.

O sastanku u Bruxellesu

“Ovdje je danas bila rasprava o zapadnom Balkanu, a na neformalnom dijelu su sudjelovali ministri vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana. Nedvosmisleno sam rekao da je Hrvatska jedina zemlja članica EU-a koja ima granicu s Bosnom i Hercegovinom. Mi smo najzainteresiraniji za jednu stabilnu, sigurnu, institucionalno funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu, njezin prosperitet, cjelovitu, suverenu. Mi poštujemo njen teritorijalni integritet, ali i načela, principe koji su utvrđeni u Daytonskom sporazumu. Dakle, mi želimo Bosni i Hercegovini kandidatski status za članstvo u EU-u što je prije moguće. Međutim, da bi se to ostvarilo, preduvjet je jedan od 14 kriterija, sveobuhvatna reformska promjena izbornog zakona koja će eliminirati sve one diskriminirajuće dijelove u izbornom procesu kako bi se osigurala ravnopravnost i politički legitimitet u Domu naroda i u Predsjedništvu, kako Hrvatima ne bi birali drugi narodi njihovog predstavnika, nego bi ga birali sami. Dakle, kako bi se riješilo to preglasavanje”, rekao je Grlić Radman za kraj.

Komentiraj