Američki građanski rat bio je sukob između sjevernih država federalne Unije Sjedinjenih Američkih Država s 11 odcijepljenih južnih članica, koje su činile Konfederaciju SAD-a.
Prvi pucnjevi u Građanskom ratu ispaljeni su 9. siječnja 1861. godine kod južnjačkog grada Charlestona u državi Južnoj Karolini. Sudionice rata bile su države američkog Sjevera i Juga, koje su sačinjavale osnovnu jezgru današnjih Sjedinjenih Američkih Država. Rat je trajao od 1861. do 1865. godine. Izbio je zbog gospodarskih i političkih razlika. Dok su države Sjevera već poznavale neku vrstu industrijske gospodarske organizacije, gospodarstvo Juga oslanjalo se na poljoprivredu, posebno na uzgoj pamuka. Na golemim plantažama radili su robovi – crnci, kojima se trgovalo kao sa svakom drugom robom, a bili su porijeklom iz Afrike. Vlasnici su bili gospodari njihova života i smrti. Predsjednik nove konfederacije Sjedinjenih Država Abraham Lincoln bio je istaknuti protivnik ropstva još od mladih dana i borio se protiv takvih nepravilnosti.
S jedne strane rat je ojačao države Sjevera, koje su polako proširile proces industrijalizacije i na južne države, a s druge strane označio je kraj ropstvu i osnažio demokratska načela koja su bila temelj američke nezavisnosti (1776). Međutim, predsjednik Lincoln platio je vlastitim životom svoj ideal slobode. Američki građanski rat precrtao je jednu od najtužnijih i najsramotnijih stranica ljudske povijesti, ali je stvorio, iako nehotice, jednu drugu pojavu: rasizam. Iako po zakonu svaki američki građanin ima ista prava, neovisno o boji kože, bilo je teško iz glava ljudi otkloniti rasne predrasude. I poslije ukidanja ropstva nastavljeni su progoni crnaca. Takva netrpeljivost postoji i danas, ne samo u SAD već i u mnogim drugim dijelovima svijeta.
Komentari