Grabar-Kitarović: “Zašto nismo, nakon ruske invazije na Ukrajinu, zaorali Slavoniju i zasadili žito?”

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović komentirala je za RTL ulazak Finske i Švedske u NATO, rat u Ukrajini i svoje odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

“Ja sam uvjerena, da je Hrvatska bila članica NATO-a u vrijeme velikosrpske agresije protiv Hrvatske, da se to ne bi dogodilo. Gledajući što se danas događa u Ukrajini, koja nema pravo na članak 5, odnosno kolektivnu samoobranu, ja bih na mjestu Finske i Švedske donijela tu odluku”, kazala je Grabar-Kitarović.

Europa s jedne strane misli da će to doprinijeti sigurnosti Europe i jačati NATO, ali koji će biti Putinov odgovor je trenutno najvažnije pitanje. Bivša predsjednica kaže kako je Putinu oduvijek bilo jasno da je NATO obrambeni savez.

“Sjećam se summita u Rimu kada je uspostavljeno partnerstvo između Rusije i NATO-a, kada je Putin rekao da 50 godina Hladnog rata nikome ništa dobroga nije donijelo”, prisjetila se Grabar-Kitarović.

NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom

NATO nema namjeru ulaziti u sukob s Rusijom, smatra Kolinda, te radi sve da bi se sukob smirio i da ne bi došlo do širenja. “Činjenica je da Ukrajina ima potpuno pravo na samoobranu, što je i osigurano Poveljom UN-a”, dodala je.

Puno puta je bivša predsjednica imala prilike razgovarati s Putinom. Razgovarali su i o proširenju NATO-a, on je govorio i da se Hrvatskoj LNG neće isplatiti.

“Oni koji tvrde da je širenje NATO-a izvor sukoba nisu u pravu. Razlog ovog sukoba i činjenice da je Putin pokrenuo ovaj rat, u mojem nekakvom uvjerenju, je da uspostavi neku rusku sferu utjecaja”, smatra Grabar-Kitarović i dodaje da je Putin 2000. godine, kada je došao na vlast, postavio cilj da ponovno obnovi rusku moć i ugled u svijetu.

Jedino rješenje može biti diplomatsko rješenje, kaže, no pitanje je koliko je druga strana spremna na to rješenje. “Nitko nema pravo nametati mir Ukrajini. Kao što bih se ja kao Hrvatica tada, 90-ih godina, kada smo se mi borili, borila protiv bilo kakvih nametanja rješenja kada je riječ o Hrvatskoj”, rekla je.

Zapad Putinu predstavlja prijetnju

Na pitanje je li se Europa podijelila na one koji žele da rat završi brzo i druge, koji misle da se treba nastaviti boriti, Kolinda je još jednom istaknula da Ukrajini nitko ne može nametati mir.

“Naravno da svi želimo da to sve što prije završi”, kazala je.

“Nemate uvijek sve informacije i ja doista mislim da on jest uvjeren da Zapad njemu predstavlja prijetnju, no treba biti razuman i treba ustrajati na zaštiti zajedničkih vrijednosti. Bilo bi dobro da se pregovori vode iza zatvorenih vrata jer sve što izađe u javnost sada je osuđeno na propast. No nisam sigurna u ovom trenutku je li predsjednik Putin spreman”, objasnila je Grabar-Kitarović.

“Kad sam razgovarala s njime kao predsjednica, to su bili dugi i nejednostavni razgovori koji su trajali satima. Moglo se tada s njime razgovarati i bio je razuman. Ni u jednom trenutku nije pokazao nepoštovanje ni prema meni kao predsjednici ni kao prema ženi”, ispričala je.

“Treba izgraditi plinovod”

Kaže kako se nisu slagali oko proširenja NATO-a, ali da se najviše nisu slagali oko LNG terminala na Krku i energetike.

“On je mene uvjeravao da LNG terminal na Krku neće biti ekonomski održiv i da će dignuti cijene plina. Hvala Bogu što je hrvatska vlada ipak išla u realizaciju tog projekta, to će nas spasiti u ovoj jeseni koja dolazi”, pojasnila je.

“U onim elementima o kojima smo raspravljali, posebno u Soči, sve ono što smo se dogovorili, no je održao svoju riječ, ja sam održala svoju riječ i tu smo napali zajednički pravac u kojem smo mogli djelovati dalje. Koliko je to moguće u toj situaciji, kada su ostrašćeni i jedna i druga strana, to je puno, puno teže. Dakle, ne treba se nadati nekom brzom rješenju, ali treba apsolutno raditi na tome”, rekla je.

Na pitanje što bi osobno predložila vladi vezano uz LNG da je još uvijek predsjednica, Grabar-Kitarović kaže da se nada da će se izgraditi potrebni plinovodi kao bi se zemljama u okruženju omogućilo da ne ostanu bez energenata.

“Kada je počela otvorena ruska agresija, razmišljala sam – pa zašto mi ne zaoremo sad ovu našu Slavoniju, i u Srbiji isto, i tražimo od EU neku hitnu pomoću i u ljudstvu, strojevima i svemu ostalome, kao bismo zasadili to žito. Trebamo podržavati proizvodnju žita iz Ukrajine, ali mislim da smo s našom panonskom ravnicom mogli uskočiti kao bismo spriječili rast cijena, posebno na hrvatskom tržištu, ali i drugima”, rekla je.

“Žene imaju drugačiju perspektivu”

Upitana što misli o izjavi Borisa Johnsona, koji je rekao da Vladimir Putin nikada ne bi napao Ukrajinu da je žena, Grabar-Kitarović kaže da to ne može tvrditi decidirano jer sve u konačnici ovisi o osobi, no statistički gledano, žene su puno manje sklone sukobima, kriminalu i korupciji.

“I kada je riječ o mirovnim procesima, a na tome sam puno radila, kada su žene uključene, on ima puno veće šanse za uspjeh. Žene imaju jednu drugačiju perspektivu, one pokazuju viši stupanj empatije, uključivosti i brige za druge. Ja ne bih išla u to je li to biološki urođena karakteristika, po meni je to više rezultat životnog puta koji smo prošle i koji pokazuje da smo uvijek morale uložiti malo više napora kako bi nas se shvatilo jednako ozbiljno kao i muškarce i onda to projiciramo i na druge”, rekla je.

Komentiraj