Grabar-Kitarović u Mostaru pozvala na dogovor o novom izbornom zakonu BiH

Autor:

epa06584841 (L-R) Member of Bosnian Presidency Bakir Izetbegovic, Croatian President Kolinda Grabar Kitarovic, Chairman of Bosnian Presidency Dragan Covic, Serbian President Aleksandar Vucic and Member of Bosnian Presidency Mladen Ivanic pose during a press conference in Mostar, Bosnia and Herzegovina, 06 March 2018. Croatian President Kolinda Grabar Kitarovic and Serbian President Aleksandar Vucic met in Mostar with BiH Presidency members for trilateral talks.  EPA/FEHIM DEMIR

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je na trilateralnom sastanku BiH-Hrvatska-Srbija u Mostaru izjavila da službeni Zagreb ohrabruje članove predsjedništva BiH da što priju postignu dogovor oko izbornog zakona i da pokažu da mogu doći do rješenja koja su bitna za tu zemlju.

“Članovi Predsjedništva su me izvijestili o stanju oko novog izbornog zakona. Mi nismo ulazili u njegove elemente i sa strane Republike Hrvatske mogu ohrabriti članove Predsjedništva BiH da se što je moguće prije postigne dogovor i da se pokaže da su političke snage u BiH sposobne doći do rješenja koja su iznimno bitna za ovu državu”, kazala je predsjednica nakon sastanka s najvišim državnim predstavnicima BiH i Srbije.

Na trilateralnom sastanku su sudjelovali i predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH, Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović, te predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Hrvatska predsjednica je istaknula da je donošenje izbornog zakona – u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i odlukama međunarodnih tijela kao što je primjerice presuda Sejdić-Finci – nužno kako bi se osigurala daytonska načela, “bez ikakvog miješanja u unutarnje stvari”.

Podsjetila je pritom da je Hrvatska kao potpisnica Washingtonskog sporazuma i jamac provedbe Daytonskog sporazuma obvezna pozorno pratiti procese u BiH i iznositi moguće izazove koje uočava.

“Republika Hrvatska doista zastupa temeljna daytonska načela a ne pojedina rješenja, a na čelnicima BiH je preuzeti odgovornost za osiguranje njene bolje budućnosti”, dodala je Grabar-Kitarović.

Kao jedinu preostalu demokratsku opciju navela je “provođenje načela konstitutivnosti, jednakopravnosti sva tri naroda i ostalih, kako je utemeljeno u Daytonskom sporazumu”.

“Držim da je to pravac kojem bi čelnici BiH trebali pristupiti glede izmjene izbornog zakona”, kazala je Grabar-Kitarović, ocijenivši da je u konačnici najgora moguća opcija da međunarodna zajednica ili netko iz međunarodne zajednice nameće rješenja BiH.

“Mislim da je najbolji put upravo put prema Europskoj uniji gdje će se jednog dana nužno morati mijenjati ustav BiH, kao što ga je mijenjala i Hrvatska i da se ide prema ravnoteži kolektivnih i individualnih prava u BiH”, zaključila je predsjednica.

Predsjedavajući predsjedništva BiH Dragan Čović je potvrdio da na ovoj trilaterali ta tema nije bila predmet razgovora ali da su kolege iz Hrvatske i Srbije informirali o tome “gdje se danas nalazimo po tom pitanju i očekivanju naše strane da konačno promijenimo izborni zakon u redovitoj parlamentarnoj proceduri kako bi zadovoljili odluke ustavnog suda o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na svim administrativnim razinama vlasti.”

“Nismo ulazili u detalje, naglasili smo jednu dvije rečenice da ako se to desi onda imamo jednu dinamičnu aktivnost ispred sebe, ne samo oko izbora već i europskog puta. Ako se to ne desi puno iskušenja stoji ispred nas”, upozorio je Čović.

Bakir Izetbegović, član Predsjedništva iz redova Bošnjaka, kratko je odgovorio da se “nije upuštao u analizu tog pitanja jer ga smatra unutarnjim pitanjem Bosne i Hercegovine”.

“Ne vidim da nam tu naši prijatelji iz Zagreba i Beogradu mogu pomoći”, kazao je Izetbegović.

Na goruće pitanje donošenja izbornog zakona pred izbore u BiH najavljene za listopad, Mladen Ivanić, član Predsjedništva iz redova srpskog naroda, kazao je da je “stanje teže nego što smo i mislili i da će ova tema sigurno jako opteretiti mjesece koji dolaze u BiH”.

“Ja na to upozoravam već godinu dana i moram reći da smatram, pogotovo nakon izjava nekih međunarodnih institucija koje su danas rekle ‘čekat ćemo vas do travnja’, da je to alibi svim sudionicim da ništa ne učine. Mislim da je stanje puno teže nego što izgleda”, istaknuo je Ivanić.

Aleksandar Vučić je kazao da Srbija s pozornošću prati sve odnose, ali da ne misli da se Beograd na bilo koji način treba miješati, no istaknuo je važnost sporazuma iz Daytona.

“Mi podržavamo Daytonski mirovni sporazum, konstitutivnost i jednakopravnost tri naroda, kako je to rekla i predsjednica Grabar Kitarović, kao i istodobno postojanje dva entiteta u BiH. Razumije se i teritorijalni integritet BiH”, kazao je Vučić.

“To je za nas nešto važno, a sve ostalo je na narodima i njihovim predstavnicima u BiH da se dogovore”, dodao je srbijanski predsjednik.

Što se tiče graničnih pitanja, hrvatska predsjednica je načelno za bilateralna rješenja, ali ako do njih nije moguće doći, kao odgovor na sporove zagovara međunarodno sudište. Podsjetila je da je s predsjednikom Vučićem dogovoreno da se granični spor između dvije zemlje riješi bilateralnim putem, u iduće dvije godine, a da se u slučaju neuspjeha nakon toga dvije strane obrate nekom međunarodnom pravnom tijelu.

Što se tiče BiH, nastavila je, 1999. je potpisan sporazum koji nikada nije ratificiran, ali se primjenjuje. Ako ne dođe do dogovora, kazala je, uvijek preostaje sudsko tijelo.

Predsjednik Vučić je kazao da u slučaju neuspjeha iznalaženja rješenja za granični spor između Srbije i Hrvatske tijekom dvogodišnjeg razdoblja treba “izabrati međunarodno tijelo, instituciju ili arbitra” i toga se držati.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.