Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kritizirala je nedavni posjet hrvatskog izaslanstva Kijevu koje je s ukrajinskim vlastima razgovaralo o mirnoj reintegraciji proruskih pobunjenih područja na istoku Ukrajine, istaknuvši da za posjet nije znala i da je o tome prije trebalo obavijestiti Moskvu koju će uskoro posjetiti.

Moskva je u rujnu oštro prosvjedovala zbog odlaska članova vladine radne skupine za odnose s Ukrajinom Vesne Škare-Ožbolt i Joška Morića koji su krajem kolovoza ukrajinskim dužnosnicima prenijeli hrvatska iskustva iz mirne reintegracije istoka Hrvatske koji su 1990-tih godina okupirali lokalni Srbi i JNA.

Grabar-Kitarović drži da je u redu ponuditi pomoć, ali drži da u tu inicijativu treba uključiti i Moskvu.

“Nisam bila upoznata da će njih dvoje putovati u Ukrajinu i o radnoj skupini sam imala općenite informacije… U redu je ponuditi iskustvo, ali je to trebalo bolje iskomunicirati prema svim stranama”, rekla je predsjednica u intervjuu televiziji N1.

“U tu inicijativu treba uključiti Rusiju i tihom diplomacijom razgovarati o tim delikatnim potezima prije nego povučemo takve korake”, dodala je Grabar-Kitarović koja bi se u listopadu u Moskvi trebala sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ističe, međutim, da to ne znači da ona i premijer Andrej Plenković loše koordiniraju vanjsku politiku.

“Ja sam se više bavila SAD-om i NATO-om, a on više EU-om, no oboje smo euroatlanticisti. Ne bi bila dobra nikakva kompeticija da jedno drugo pokušavamo izgurati iz određenog područja”, istaknula je.

Smatra kako nema razloga da EU i NATO, koji su zbog Ukrajine u najlošijim odnosima s Rusijom od kraja Hladnog rata, loše gledaju na njezin posjet Moskvi.

“Sankcije postoje i mi ih se pridržavamo, no ako se ne dovode u pitanje susreti njemačke kancelarke Merkel s predsjednikom Putinom ne vidim razlog zašto bi se u pitanje dovodio susret hrvatske predsjednice”, naglasila je predsjednica Hrvatske, najmlađe članice EU-a i članice NATO-a od 2009.

Kao neke od tema razgovora s Putinom navela je vojnu suradnju Srbije i Rusije koja se u hrvatskoj javnosti doživljava kao prijetnja i sudjelovanje hrvatskih vojnika u misiji NATO-a u Litvi za koju uvjerava da nije uprerena protiv Rusije, nego služi kao sredstvo odvraćanja od mogućeg napada.

Predsjednica želi bolju komunikaciju s dužnosnicima u BiH

Hrvatska predsjednica zamjerila je dužnosnicima u BiH i majkama stradalih u Srebrenici što je javno kritiziraju zbog stajališta o radikalizaciji prilika u BiH i odgovornosti političara za zastoj u približavanju te zemlje EU-u i NATO-u.

Odbacila je kritike bošnjačkog člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da pretjeruje s podacima o borcima koji su se priključili Islamskoj državi u Siriji i Iraku ili su se iz tih zemalja vratili u BiH.

“Ne napuhavam problem radikalizma i ekstremizma u BiH i svijetu… Brojke nisu bitne, jer je i jedna potencijalno radikalizirana osoba prijetnja sigurnosti”, istaknula je. “To nije način na koji se komunicira. Ako ima problem, treba podići slušalicu i nazvati”, dodala je.

Također je rekla da ju je osobno povrijedilo otvoreno pismo udruge Majke Srebrenice koje su također osudile njezina upozorenja o opasnosti od islamskog radikalizma u BiH.

“Majke Srebrenice poštujem i s njima imam osobni odnos, no mislim da je to pismo potaknuto iz nekih političkih krugova… Već neko vrijeme doživljavam osobne napade, a da se pritom ne gleda što činim za BiH o kojoj stalno razgovaram sa svojim kolegama u EU i svijetu”, kaže Grabar-Kitarović.

Ponovila je da BiH nije učinila nikakav pomak prema EU-u i NATO-u i ne želeći reći o kojim se političarima radi istaknula je kako sumnja da pojedini dužnosnici u toj susjednoj državi doista žele da BiH uđe u euroatlanske integracije.

Kritike Haškom tribunalu

Predsjednica je oštru poruku uputila Haškom sudu koji bi do studenog trebao donijeti konačnu presudu bosanskohercegovačkim Hrvatima optuženima za zločine nad muslimanima u ratu u BiH 90-tih godina, a u kojoj se kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) navode bivši hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i drugi visoki hrvatski politički i vojni dužnosnici.

“Ako se potvrdi teza o UZP-u, sud bi izgubio svaki kredibilitet. Cilj suda je individualizirati krivnju, a sve drugo su hipoteze za koje sud nije ovlašten, pogotovo ne da mijenja povijest”, dodala je.

Iako se pred tim posebnim UN-ovim sudom sudi šestorici vojnih i političkih čelnika Hrvata iz BiH, predsjednica smatra da se posredno radi o suđenju Tuđmanu, pa proces uspoređuje sa suđenjem bivšem srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću koji je umro u zatvoru prije izricanja presude.

“Milošević je optužen i zbog smrti nije osuđen. U ovom slučaju imamo hrvatske dužnosnike koji su preminuli prije prvostupanjske presude, na sudu su duhovi koji se ne mogu braniti”, rekla je Grabar-Kitarović.

Haški je sud šestoricu Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Komentiraj

FOTO:hina
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.