Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastat će se u utorak poslijepodne u Ankari s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, a glavne teme razgovora bit će stanje u Bosni i Hercegovini, te odnosi Europske unije i Turske.

Grabar-Kitarović doputovat će danas u jednodnevni radni posjet Turskoj čiji će središnji događaj biti sastanak s Erdoganom.

Glavna tema razgovora – stanje u BiH

Hrvatska i Turska imaju vrlo dobre odnose bez otvorenih pitanja, a dvije zemlje nadaju se da zajedno mogu utjecati na stanje u Bosni i Hercegovini, kojoj prijeti politička blokada pošto je dijelove izbornog zakona osporio Ustavni sud BiH.

BiH u listopadu očekuju novi izbori te bi u sljedećih nekoliko mjeseci ta zemlja trebala prihvatiti novi izborni zakon, no zasad nema dogovora političkih čelnika Hrvata i Bošnjaka o tom pitanju.

Kako se doznaje iz Ureda predsjednice, hrvatska predsjednica s turskim kolegom u Ankari namjerava razgovarati o ulozi dviju zemalja u poticanju Hrvata i Bošnjaka u BiH na dijalog i dogovor, a također će razgovarati i o mogućem održavanju trilateralnog sastanka Hrvatska-BiH-Turska na najvišoj razini u prvom tromjesečju ove godine.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao je u ponedjeljak da od vlasti u Zagrebu očekuje lobiranje za postizanje jednakopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini i izmjenu izbornog zakona. Dodao je kako nije na njemu da nagađa “tko će lobirati i kojim tehnikama”.

Kako ocjenjuju analitičari, Grabar-Kitarović bi u Ankari mogla tražiti potporu za izmjene izbornog zakona BiH s obzirom na utjecaj koji Erdogan ima na bošnjačko političko vodstvo, posebno na bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.

Ustavni sud BiH osporio je prošle godine odredbe izbornog zakona po prizivu nekadašnjeg predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, aktualnog zastupnika Hrvatskog sabora. Presudom je Ustavni sud naložio izmjene izbornog zakona kako bi se osigurao narodni legitimitet predstavnika koji se biraju u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH i izbjegla mogućnost da brojniji Bošnjaci nameću Hrvatima predstavnike u vlasti.

Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ocijenio je u ponedjeljak da bi, ako se ne donese novi izborni zakon, cijela BiH mogla biti paralizirana poput Mostara jer se nakon sljedećih izbora neće moći provesti rezultati. Ivanić je rekao kako trenutačno ne postoji komunikacija između ključnih hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka zbog čega nije optimist da će se dogoditi promjene izbornog zakona.

U Mostaru su 2010. osporene odredbe izbornog zakona zbog čega skoro šest godina nije moguće održati lokalne izbore i izabrati novu vlast. Mostar zbog toga nema gradsko vijeće, a funkciju gradonačelnika skoro deset godina obnaša Ljubo Bešlić.

Odnosi Turske i EU-a

Hrvatska predsjednica s Erdoganom će, kako se doznaje, razgovarati i o odnosima između Turske i Europske unije.

Za Hrvatsku je važno pitanje sporazuma EU-a i Turske kojim su zaustavljene masovne migracije iz te zemlje prema EU-u preko takozvane balkanske rute. Turska, koja je prihvatila više od dva milijuna Sirijaca izbjeglih pred ratom, obvezala se sporazumom s Europskom unijom prihvatiti sve ilegalne migrante koji iz Turske stignu na grčke otoke u zamjenu za ukidanje viznog režima, novčanu pomoć i ubrzanje pregovora s EU-om.

Zagreb i Ankara počeli su 2005., pregovore o članstvu u EU-u no dok je Hrvatska 2013. postala punopravna članica, Turska je otvorila tek polovicu od 33 poglavlja. Turski pristupni pregovori s EU-om godinama su bili u zastoju zbog stanja ljudskih prava i medijskih sloboda, odbijanja Ankare da prizna Cipar i sukoba s Kurdima.

Europska unija također je kritizirala Ankaru zbog, po mišljenju Bruxellesa, preoštre reakcije nakon neuspjelog pokušaja državnog udara u srpnju 2016. za koji Turska optužuje Fethulaha Gulena, klerika koji živi u egzilu u SAD-u.

Početkom ove godine pojavili su se ipak optimističniji tonovi u odnosima EU-Turska: obje strane pokazale su dobru volju da se prevladaju problemi.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu kazao je na nedavnom susretu s novinarima da će odnosi biti zdraviji ako EU pokaže više poštovanja prema Turskoj. “Turska javnost to zaslužuje. Ovakav patronizirajući pristup treba prestati”, rekao je Cavusoglu, dodajući da EU to polako počinje uviđati.

Čelnik delegacije EU-a u Turskoj Christian Berger kazao je za turske medije da nakon turbulentnih odnosa posljednjih mjeseci dvije strane polako obnavljaju povjerenje.

Turska i EU zaoštrili su odnose nakon neuspjela državnog udara, a što je Ankara, prema ocjeni Zapada, iskoristila za obračun s neistomišljenicima. Turska vlada redovito optužuje Gulena za orkestriranje neuspjela udara. U obračunu s pučistima i zbog navodne suradnje s Gulenom uhićeno je više od 50.000 ljudi diljem zemlje i više od 140.000 smijenjeno ili privremeno otpušteno, među njima suci, pravnici, vojnici, policajci i nastavnici.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Turske

Kako se očekuje, Grabar-Kitarović i Erdogan će razgovarati i o gospodarskoj suradnji.

U prvih devet mjeseci 2017. gospodarska razmjena Hrvatske i Turske porasla je za 19 posto u odnosu na godinu ranije, na 352 milijuna eura. Od toga je hrvatski uvoz iz Turske iznosio 227 milijuna eura (porast od 13 posto), dok je Hrvatska u Tursku izvezla roba u vrijednosti od 125 milijuna eura (porast od 32 posto).

Komentiraj