Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović založila se u utorak za jedinstvenu, zajedničku komemoraciju žrtvama ustaškoga logora u Jasenovcu jer bi to onda bila “kolona zajedništva”, koja znači dobru vjeru da se tom pitanju pristupilo zrelo, s pijetetom i odgovornošću za budućnost Hrvatske.

U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu emisije “S predsjednicom izvan protokola”, Grabar Kitarović ponovila je kako, nažalost, pitanja iz prošlosti, pogotovo iz Drugog svjetskog rata i ideološka pitanja još uvijek dominiraju javnim prostorom te dodala kako je bila ljuta na sve političare da se uopće politizira pitanje komemoracije žrtvama logora iz NDH.

“I mislim da s time trebamo stati. Zbog toga sam do sada odavala pijetet upravo u toj tišini. I to nije nimalo usmjereno protiv vlade i službene komemoracije. Ali, evo, spremna sam u duhu zajedništva i pozivam sve, i Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da sljedeće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se tim žrtvama, odati pijetet. Da pokažemo da smo dovoljno zreli da o toj temi iz prošlosti danas razmišljamo s tim vremenskim odmakom. To nisu temelji moderne hrvatske države. To su četiri nesretne godine u povijesti hrvatskoga naroda, uz ovu tisućljetnu povijest koju imamo, uz gotovo sada tri desetljeća moderne hrvatske države koja je utemeljena na antifašizmu i Domovinskome ratu”, dodala je.

To bi onda, ističe, bila “kolona zajedništva, koja znači i dobru vjeru da tom pitanju pristupimo onako kako treba, s pijetetom, ali i isto tako s odgovornošću za budućnost Hrvatske, ne samo naših međunacionalnih odnosa, već procesa u Hrvatskoj općenito”.

Pitanje Jasenovca i žrtava, naglašava, ne smije biti kamen spoticanja niti oružje u rukama bilo koga tko želi promicati bilo kakvu kampanju protiv Hrvatske. Iznimno dobrim u tom smislu smatra prijedlog čelnika HHO-a Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodnoga povjerenstva, s članovima iz Srbije, Hrvatske te međunarodnih stručnjaka, koje bi utvrdilo istinu o Jasenovcu. “Da se točno utvrdi prava istina, jer držim da samo istina može pomoći da se pomaknemo naprijed”, poručila je.

Jer, objašnjava, u 21. stoljeću modernom se forenzikom, medicinskom i forenzikom dokumenta, može utvrditi ne samo broj žrtava, “što je nažalost uvijek bio kamen spoticanja i oruđe u rukama raznoraznih kampanja, već i istina što se doista događalo u Jasenovcu, ne samo od 1941. do 1945. godine, nego i kasnije”.

Na novinarsko pitanje nije htjela spekulirati o tome treba li u određenim prigodama dozvoliti korištenje pozdrava “za dom spremni”, rekavši da to treba prepustiti pravnim stručnjacima. “Kao što znate, postoje različita rješenja u različitim državama, od SAD-a koji apsolutno dopušta slobodu govora, do država koje to sve apsolutno brane. Ja ne znam mogu li potpune zabrane uroditi plodom. Držim da je puno bitnija edukacija, obrazovanje, osvješćivanje o tome što se doista dogodilo i što to u konačnici znači za ugled Hrvatske”, dodaje.

Pritom je podsjetila i na iscrtavanja nacističke svastike na poljudskom stadionu odnosno na to da još uvijek nisu pronađeni počinitelji, a smatra da je bila riječ o provokaciji. “I dan danas potičem policiju i sve službe da se pronađu počinitelji, uvjerena sam da je to bila čista provokacija”.

Potrebno je Ministarstvo demografije

Ima, kaže, spreman prijedlog mjera za rješavanje demografskog problema, a on uključuje osnivanje posebnog ministarstva demografije koje bi koordiniralo sve potrebne mjere kako bi se mlade zadržalo u Hrvatskoj i vratio one koji su iz nje otišli.

“Demografija po meni uključuje i gospodarstvo, ali i prometnu povezanost, škole i reformu obrazovanja, dualno obrazovanje, strukovno obrazovanje. Uključuje povezivanje, primjerice srednjoškolcima u jednom Kistanju dati prigodu da odlaze u Šibenik u srednju školu, što u ovom trenutku ne mogu, jer nema autobusne linije. Uključuje i otvaranje i zatvaranje ispostava državnih poduzeća, pošte i slično, u raznim dijelovima Hrvatske”, objašnjava.

Žao joj je što se kritike koje upućuje u pogledu demografije u javnosti tumače kao kritika sadašnje Vlade jer, kaže, kritizira većinu dosadašnjih Vlada budući da “problemi nisu izašli preko noći”.

“Najmanje što želim su sukobi, jer držim da u međusobnoj suradnji možemo i moramo riješiti ta pitanja i voljela bih da se to i u javnosti interpretira kao takvo. Dakle, briga o društvenim problemima briga je i za mene i za vladu, ali isto tako i za oporbu”, poručuje.

Odnose s Vladom premijera Andreja Plenkovića ocijenila je dobrima. “Zadovoljna sam, posebno posljednje vrijeme, našom komunikacijom, konzultiramo se. (…) Ponekad, naravno, postoje nekakve nijanse u razmišljanjima”, dodala je.