Posljednje razdoblje obilježeno je izazovima do sada neviđenima u modernoj ekonomskoj povijesti. Nakon što smo krenuli vraćati se na put razvoja koji smo zacrtali prije pandemije, invazija na Ukrajinu nanovo nam je pomrsila gospodarske planove. Teško je ulaziti u predikcije daljnjeg razvoja situacije jer kada se sve zbroji, radi se o tektonskim poremećajima na razini Europe i globalnog gospodarstva.

Problemi su posebice izraženi kod europskih država koje su snažno poslovno vezane uz Rusiju i Ukrajinu ili ako znatno ovise o njima, primjerice kod opskrbe plinom. Doživjeli smo još jednu lekciju koliko je globalna ekonomija povezana i u kojoj mjeri svi ovisimo jedni o drugima. Već osjećamo učinke gospodarskih i tržišnih poremećaja – od cijene energenata do funkcioniranja financijskog sustava pogođenog sankcijama.

Što se tiče poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dobro je što u slučaju Hrvatske ne možemo govoriti o izravnoj ovisnosti o uvozu ili izvozu u Ukrajinu i Rusiju. No na ukupnom tržištu EU-a bit će manjka nekih poljoprivrednih proizvoda, stočne hrane, komponenti za gnojivo. To se prelijeva i na rast cijena hrane, a očekujemo i utjecaj rasta cijena energenata na dohodak u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ribarstvu i preradi.

Tvrtke lideri u svom polju, koje su se jednako tako snažno etablirale na ovim tržištima, morale su prestati s poslovanjem. Za dio njih koji posluje na tržištu Rusije, bilo kroz urede ili pogone, postoji rizik ruske protureakcije na sankcije. HGK nastavlja osiguravati pomoć i podršku pri rješavanju poteškoća i problema s kojima su trenutno suočene hrvatske tvrtke kako bismo zaštitili njihove poslovne interese i izvozne ili uvozne aktivnosti, a time i prihode koji se mjere stotinama milijuna dolara. Početkom mjeseca organizirali smo online sastanak s vodećim hrvatskim tvrtkama izvoznicima koje posluju na tržištu Rusije s predstavnicima institucija. Utvrđeni su glavni problemi i ograničenja s kojima se trenutno suočavaju naše tvrtke kako bismo mogli djelovati dalje.

Uz direktne posljedice za naše tvrtke vezane uz ova tržišta, tu su globalni pritisci na koje nitko nije imun. Tome smo već svjedočili za vrijeme pandemije – velika potražnja za sirovinama i proizvodima, rast cijena sirovina i poteškoće pri realizaciji dogovorenih poslova za naše tvrtke. Primjerice za naš metaloprerađivački sektor europski su kupci otkazali svoje narudžbe za svoje pogone u Rusiji.

Mislim i na snažan inflatorni pritisak, ali i dodatni pritisak na opskrbu nekih sirovina, kao i na zastoje u dobavnim i proizvodnim lancima te cijene cestovnog transporta. Tvrtke iz drvne industrije koje su bazirane na sirovini iz ovih zemalja prisiljene su otkazati već ugovorene narudžbe kupcima. Naravno, rade na tome da reorganiziraju i diversificiraju proizvodnju, no to traje.

Druge vrste transporta, poput zračnog i pomorskog, pod pritiskom su indirektno zbog cijena goriva. Kad govorimo o zračnom, to nas pak vodi i do porasta prijevoza zbog izbjegavanja ruskog i ukrajinskog zračnog prostora i potom poskupljenja i turističkih usluga. Za sada bilježimo usporavanje rezervacije, bez većih otkazivanja, ali psihološki efekt kod dolaska gostiju s trećih tržišta u Europu nije zanemariv faktor.

Uz koordinirane aktivnosti na razini EU-a koje bi ublažile negativne efekte na poslovanje tvrtki, Vladi se predlažu kompenzacijske mjere koje bi ublažile posljedice novonastale situacije i utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Predlažemo donijeti mjeru državne potpore za plin za tvrtke svih veličina, bez obzira na godišnju potrošnju plina te u potpore uključiti i toplinsku energiju, na jednak način kao i plin. Za električnu energiju za poduzetnike zalažemo se za uvođenje izravnih subvencija za poduzetnike.

Prostor za pomoć postoji i u domeni poreznih potpora. Za sve tvrtke kojima su troškovi za energente porasli više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., predlažemo privremenu poreznu potporu u obliku oslobođenja od poreza na dobit za poduzeća.

Jedan od strateških smjerova djelovanja HGK za naredno razdoblje je održivost i zelena tranzicija, a i u ovoj situaciji, kako bi se ostvarila što veća razina samodostatnosti opskrbe energijom te se tako poduzeća osigurala od budućih cjenovnih šokova, predlažemo uvesti poreznu potporu za ulaganja u obnovljive izvore energije za samoopskrbu. U reviziji NPOO-a isto tako treba realocirati dodatna sredstva tvrtkama za digitalnu i zelenu tranziciju. Oni koji nas još dodatno mogu povući naprijed i pomoći nam nadvladati izazove su izvoznici. Samo 15 posto hrvatskih poduzeća izvozi, ali drže preko 50 posto zaposlenih. U Komori smo uvijek naglašavali važnost izlaska na nova tržišta.

Nemoguće je prognozirati tijek rata u Ukrajini, pa tako ni njegov završetak. No bez obzira na to koliko brzo dođe do mirne rezolucije i bez obzira na to koliko se brzo Rusija možda vratila u normalan i ustaljen globalni poredak, možemo očekivati da će se povratak ruskih gospodarstvenika na područje i tržište EU-a odvijati usporeno.

Hrvatska gospodarska komora već dugi niz godina kroz svoje poslovno vijeće za gospodarsku suradnju s Ruskom Federacijom radi na jačanju gospodarske suradnje naših dviju država. Da ne propustimo naglasiti uspješno djelovanje predstavništva Komore u Moskvi koje kontinuirano daje izvrsne rezultate u pomoći našim tvrtkama na ruskom tržištu. Upravo radi ove bliskosti i poznavanja gospodarskih prilika i naših odnosa još uvijek se sjećamo kako smo još do nedavno trebali uvjeravati ruske tvrtke kako je ulaganje u RH za njih otvoreno i da su dobrodošli kao i svi naši drugi partneri. Borili smo se s nepovjerenjem s obiju strana, a u konačnici smo ga i savladali i postigli visoku razinu razumijevanja. Ovo je upravo pravi prikaz kako se povjerenje gradi godinama, a ruši u danu. Ova događanja dovode do situacije velikih praznina koje će netko neminovno popuniti. Svaka kriza predstavlja i neke prilike i upravo su te tržišne rupe koje sad nastaju prilika našim tvrtkama da zauzmu ponegdje i značajne tržišne udjele – samostalno ili s novim inozemnim strateškim partnerima.

Kako svaki novčić ima dvije strane, tako će se i ovaj prekid suradnje na žalost odraziti i na naše tvrtke koje imaju kvalitetno poslovanje i prisutnost na ruskom tržištu. Tu možemo, nadam se kratkoročno, očekivati gubitak poslovanja, tržišta, pa i proizvodnih pogona nekih naših snažnih izvozno orijentiranih tvrtki. Upravo u ovom segmentu moramo iznaći načine na koje ćemo omogućiti ovim tvrtkama opstanak i nastavak dosadašnjeg rasta na nekim drugim tržištima.

Ukrajina, s druge strane, predstavlja sasvim drugačiji pristup i problematiku. Komora je upravo u odnose s Ukrajinom uložila puno napore, provodeći konkretne aktivnosti u spajanju naših tvrtki do nekoliko dana prije agresije. Ti potencijali i dalje postoje i nadam se kako će brzi završetak sukoba vratiti sve naše zajedničke napore na pravi kolosijek. U ovom slučaju nema govora o gubitku povjerenja, već upravo suprotno – ono će se pojačati, bliskost naših naroda će postati još tješnje, a u prvim koracima moramo svi skupa pomoći Ukrajini da se osovi na svoje noge, da krene s normalnim životom, a gospodarske teme koje su sada sekundarne će se tada i ponovno snažno razvijati.

Pored ovoga, čeka nas novo preslagivanje karata, redefinicija karte geostrateških podjela i interesa, nova energetska strategija s naglaskom na izvore i dobavljače. Očekujemo kako će se povećati pritisak na inflatorne učinke koji se krenuli i prije agresije, a sad će postati još jači. Isključivanju Rusije iz trenutnog globalnog života nitko se nije nadao niti je priželjkivao i nitko nije sretan zbog toga. Također, mislim da smo svi vjerovali kako nećemo doživjeti nove podjele na globalne blokove, no moramo biti spremni na sve. Vjerujem kako će i te moguće nove okolnosti biti samo kratkoročne, a naše će tvrtke, unatoč poteškoćama, sa svojim radnim mjestima, uz direktnu pomoć Komore, nastaviti rasti i predstavljat će i dalje temelje snažne i prosperitetne Hrvatske.