Infektolog zagrebačke Klinike ‘Dr. Fran Mihaljević’ koji je supotpisnik javnog apela skupine od 26 liječnika i znanstvenika, objasnio je zašto ne misli da će zbog toga snositi posljedice te zašto u Hrvatskoj očekuje visoku procijepljenost

Utrenucima u kojima se prošloga tjedna čekalo da prvih 9700 doza Pfizerova cjepiva stigne u Zagreb, razgovarali smo s profesorom Goranom Tešovićem, infektologom s međunarodnim referencama, zaposlenim u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu. Tešović je i član povjerenstva Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na čelu s vodećim hrvatskim epidemiologom Bernardom Kaićem. To povjerenstvo je savjetodavno tijelo za „aktivnu imunizaciju“, odnosno provođenje programa cijepljenja u Hrvatskoj. Klinika „Dr. Fran Mihaljević“ referentni je centar za infektivne bolesti, a već mjesecima prima isključivo bolesnike zaražene covidom-19. Izuzetak je Odjel za pedijatriju, bolnička jedinica za populaciju mlađu od 18 godina, koji je ostao otvoren i za pacijente oboljele od drugih zaraznih bolesti. Nacionalov sugovornik Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece u Klinici „Dr. Fran Mihaljević“ i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, bio je jedan od 26 liječnika i znanstvenika koji su javnim apelom izrazili nezadovoljstvo djelovanjem Nacionalnog stožera u borbi protiv epidemije.

NACIONAL: I vi ste među potpisnicima apela skupine od 26 liječnika i znanstvenika predvođenih Ivanom Đikićem, upućenog javnosti zbog teške javno-zdravstvene i društvene krize izazvane širenjem zaraze koronavirusom. Što zamjerate Vladi i Stožeru?

Stožer je počeo raditi jako dobro i rezultati njegova djelovanja bili su vidljivi. Ljeti je aktivnost virusa bila manja pa popuštanje mjera zbog turističke sezone nije imalo ozbiljnije posljedice. Međutim, kad se s jeseni pojavio prvi signal da se sprema nešto loše, da će epidemija eksplodirati, trebalo je ranije krenuti s energičnijim epidemiološkim mjerama, što nije bilo učinjeno. Sad vidimo da te energičnije mjere mogu uroditi plodom. To je bio glavni razlog što sam jedan od supotpisnika apela koji je inicirao Ivan Đikić. Znam da svi živimo od novca, ali kvalitetno i stručno mogu govoriti, razmišljati i sudjelovati samo u donošenju odluka za očuvanje zdravlja ljudi. Ne mogu taj svoj stav ublažiti da se ne bi nanijela šteta ekonomiji, jer o tome ništa ne znam.

NACIONAL: Očekujete li da ćete snositi posljedice zbog tog svog potpisa? Potpisnici apela iz Vladina Znanstvenog savjeta dobili su upozorenje Ureda premijera. Vi ste ipak u toj situaciji, na neki način, oponirali ravnateljici bolnice u kojoj radite – članici Stožera Alemki Markotić?

Nisam imao nikakve posljedice i ne očekujem ih. Doživljavam taj svoj potpis kao sudjelovanje u akciji očuvanja ljudskih života. Tako razmišljaju i svi supotpisnici koje osobno poznajem. Naša je glavna pobuda bila raditi na dobrobit svoga naroda, hrvatskih građana.

NACIONAL: Ivan Đikić je Gordana Lauca i Dragana Primorca, članove Znanstvenog savjeta, optužio za sukob interesa. Slažete li se i u tome s Đikićem?

Ne znam detalje pa ne mogu reći jesu li Gordan Lauc i Dragan Primorac u sukobu interesa ili nisu. S Đikićem nisam o tome razgovarao, ali on smatra da kod njih postoje neki elementi koji nisu imanentni znanstvenicima. Možda je riječ o njihovu presubjektivnom tumačenju nekih brojeva.

NACIONAL: No Ivan Đikić donedavno je kritizirao Vladu zato što ne uvodi oštrije epidemiološke mjere, a prošloga tjedna zasmetalo mu je uvođenje propusnica za prelazak iz županije u županiju jer je to „primjer klasičnog lockdowna“ – što i jest kategorija oštrijih mjera. Što god stožer poduzeo, Đikić se s tim ne slaže, upadajući usput i u kontradikcije.

Profesor Đikić, po meni, ima dobre namjere. Ne mislim da je kontradiktoran u svojim izjavama. Logičan zaključak je da ako novouvedene mjere daju rezultate, tada ih ne treba dodatno pooštravati. S druge strane, postoji opravdana bojazan da će se ljudi tijekom blagdana previše opustiti, što bi moglo kompromitirati postignute rezultate. Ukratko, stav profesora Đikića je logičan, ali je uvođenje propusnica dodatni „osigurač“ koji će omogućiti održavanje situacije koja je značajno povoljnija u odnosu na onu od prije par tjedana.

NACIONAL: Možemo li očekivati kraj ove pandemije, koja nam je dramatično promijenila živote?

Možemo, ali ljudi se trebaju cijepiti. Prvi put sad imamo još jednu, možda najvažniju varijablu u jednadžbi borbe protiv koronavirusa. To je novo cjepivo. Cijelo vrijeme pandemije, koja traje već gotovo cijelu godinu, nismo dobili učinkoviti antivirusni lijek. Netko bi mogao reći da to nije istina jer postoje lijekovi koji se primjenjuju u liječenju bolesnika s covidom-19. Točno je da se primjenjuju neki lijekovi, ali ne postoji specifični lijek koji je dizajniran baš za liječenje covida-19. Postoje neki lijekovi koji djeluju bolje, a neki djeluju lošije. Ali kada gledate koji od njih sigurno djeluje na smanjenje smrtnosti, onda vidite da takav lijek ne postoji, a to je ključno pitanje. Hoće li pacijent neku bolest preživjeti ili neće.

‘Možemo očekivati kraj pandemije, ali ljudi se trebaju cijepiti. Prvi put sad imamo još jednu, možda najvažniju varijablu u jednadžbi borbe protiv koronavirusa. To je novo cjepivo’

NACIONAL: Kako onda uopće liječite pacijente oboljele od covida?

Dajemo im neke antivirusne lijekove, potpornu terapiju, a provodimo i sve mjere intenzivnog liječenja. Kad se sve to zbroji, onda to ima učinak na preživljenje naših bolesnika. Ali nemamo univerzalno učinkovito antivirusno sredstvo koje djeluje na covid-19. Dosad je potvrđeno da je zaštitno učinkovito isključivo cjepivo. Ta nova varijabla sigurno će imati značajan učinak i na to kako će se dalje kretati ova pandemija.

NACIONAL: Cijepljenje je počelo u Americi i Velikoj Britaniji, ali i u Srbiji, prije nego što je počelo u Europskoj uniji. Kako to tumačite? Je li to i neka vrsta demonstracije političke moći?

Samo se djelomično slažem s tom tezom. Kod britanskog premijera Borisa Johnsona to jest bila i politička demonstracija zato što u britanskom društvu postoji veliki problem oko Brexita. Johnson je rekao se oni mogu cijepiti i to je doista bilo tako. Nabavio je cjepivo, a izlaskom iz Europske unije odobravanje cjepiva s europske spustio je na nacionalnu razinu. U Srbiji i nekim drugim zemljama cjepivo je dostavljano preko nekih međunarodnih organizacija koje vode računa o tome da i zemlje koje nemaju dovoljno vlastitih sredstava i nisu dio Europske unije, dobiju cjepivo. Tako je Srbija preko tih međunarodnih organizacija dobila nešto više od 4000 doza Pfizerovog cjepiva.

NACIONAL: Što je s ruskim i kineskim cjepivima koja su već neko vrijeme u upotrebi?

Za razliku od članica Europske unije, Srbija je iskazala interes i za nabavu ruskog i kineskog cjepiva. Dakle, u Srbiji će se građani moći cijepiti i ruskim Sputnjikom, što ne bih rekao da će biti problematično. Poznavajući ljude koji rade u infektologiji i epidemiologiji u Srbiji, znam da rade odgovoran i dobar posao. Znam da im neće promaknuti nuspojave i da ćemo dobiti vrijedne informacije o vrijednosti ruskog i kineskog cjepiva. Iz razgovora s kolegama u Srbiji znam da je i Kina iskazala interes za plasiranje svog cjepiva na srpsko tržište. Hoće li se to i ostvariti, ovog časa još ne znam.

NACIONAL: Znači, u Srbiji će se testirati i djelotvornost cjepiva zapadnih proizvođača i djelotvornost cjepiva iz Rusije i Kine?

Čini se da će biti tako. Kad pogledate platformu na kojoj je razvijeno rusko cjepivo Sputnjik, to nije bitno drugačija platforma od one na kojoj su ga zajednički razvili Sveučilište u Oxfordu i AstraZeneca. To su vektorska cjepiva strukturalno različita od Pfizerova i Modernina. To su cjepiva u kojima je adenovirus nosač, dakle virus u nereciplirajućoj formi koji nosi glavni antigen koronavirusa na koji ljudsko tijelo razvija imunološki odgovor. Tako štiti ljude od bolesti.

NACIONAL: Oksfordsko cjepivo za koje je Europska unija osigurala najviše rezervacija, pa onda i rezervacije za Hrvatsku, kasni za američkom farmaceutskom industrijom. Otvara se sada i problem dostupnosti cjepiva u Europskoj uniji, pa i u Hrvatskoj.

Problem je u tome što kod oksfordskog cjepiva postoje neke nedoumice vezane uz njegovu zaštitnost. Ponovo se provjeravaju brojevi o njegovoj učinkovitosti, odnosno zaštitnosti. Kada se pribave dokazi da zaštitnost tog cjepiva nije samo 62 posto nego da je 90 posto, onda će i to cjepivo biti registrirano. Osnovna postavka je bila da ta zaštitnost treba biti od 60 do 70 posto, ali su onda Pfizer i Moderna podigli tu ljestvicu, jer njihova cjepiva imaju zaštitnost veću od 90 posto. Nakon toga je i Putin rekao da je zaštitnost ruskog Sputnjika preko 90 posto pa su sada standardi viši nego što se u početku očekivalo.

NACIONAL: Na zapadnom tržištu, dakle, trenutno imamo samo dva cjepiva: Pfizerovo i cjepivo Moderne, čija je zaštitnost deklarirana na više od 90 posto. Ta se cjepiva razlikuju od svih dosadašnjih. Hrvatska je, međutim, najviše naručila AstraZenecina cjepiva, nastalog u suradnji farmaceutske industrije s laboratorijima u Oxfordu. U čemu je razlika među tim cjepivima?

Cjepivo Pfizera i Moderne nastalo je potpuno novom tehnologijom na tzv. glasničkoj ribonukleinskoj kiselini, što je revolucija u vakcinologiji. Prvi put se to događa, a ta kiselina sadrži zapis na osnovi kojeg nastaje određeni protein SARS-CoV-2, a to je onaj protein kojim se virus veže za stanice u ljudskom organizmu koje na svojoj površini nose receptor. Spomenuti se receptor (ACE2) nalazi na mnogim stanicama u ljudskom organizmu, a najviše ga ima na sluznici gornjeg dišnog sustava, plućima, ali i na stanicama probavnog sustava, bubrezima. Odatle i sposobnost virusa da razvija simptome bolesti na raznim organskim sustavima. Cjepivom u tijelo ne unosite antigen virusa, već zapis za stvaranje virusnog proteina koji potom proizvodi samo ljudsko tijelo. Taj „spike“ ili šiljasti protein prepoznaju imunokompetentne stanice koje onda stvaraju antitijela. Tako nastala protutijela onemogućuju prianjanje virusa za stanice domaćina i tako se zaustavlja razvoj bolesti. Ako se virus ne probije do stanice domaćina, onda prirodno odumire. Ukratko, to je revolucionarna metoda u stvaranju cjepiva.

NACIONAL: Kažete da se ljudi trebaju cijepiti protiv koronavirusa. Ali što s antivakserima, pokretom za koji se procjenjuje da je veća prijetnja zdravlju ljudi od same pandemije?

Cjepivo ni po čemu nije problematično. Kada gledate rezultate iz prelicencijskih studija, a to je za nas koji se bavimo kliničkom medicinom najrelevantniji pokazatelj učinkovitosti i sigurnosti cjepiva prije njegova stavljanja u široku upotrebu, oni su neupitno pozitivni. Sumnjam, međutim, da bismo antivaksere mogli i u što uvjeriti, jer njihovi stavovi su ideološki. Pretvorili su se u politički, a ne zdravstveni pokret. Međutim, mislim da se preuveličava njihov značaj. Naravno, oni nanose određenu štetu, ali su njihov broj i značaj preuveličani. Na temelju naših spoznaja iz nekih ranijih istraživanja, njihov broj u populaciji u Hrvatskoj, kao i nama sličnim zemljama, kreće se oko 10 posto. Međutim, imate puno značajniju skupinu od oko 25 posto ljudi koji oklijevaju s cijepljenjem. Njih bi se, uvjetno govoreći, moglo nagovoriti da se priklone jednoj od strana – zagovornicima cijepljenja, ali, nažalost, i antivakserima.

‘Broj antivaksera u Hrvatskoj kreće se oko 10 posto. Puno značajnija je skupina od oko 25 posto ljudi koji oklijevaju oko cijepljenja. Oni se mogu prikloniti zagovornicima cijepljenja, ali nažalost i antivakserima’

NACIONAL: Hoćemo li onda imati potrebnu procijepljenost stanovništva od oko 70 posto, za što se javno založio premijer Andrej Plenković?

Mislim da hoćemo.

NACIONAL: Kažete da hoćemo, a u vašoj bolnici još ne postoji precizan plan cijepljenja. Ne znate još ni kojim će ritmom cjepivo pristizati.

Mi ćemo u početku dobiti relativno mali broj doza cjepiva. Prema prošlotjednim informacijama, 100 doza će dobiti Infektivna klinika Fran Mihaljević, a nas se za cijepljenje prijavio puno veći broj. Klinika Fran Mihaljević ima više od 700 zaposlenika. Međutim, u sljedećim tjednima dolazit će nove doze cjepiva. Procjenjujem da će se do kraja siječnja u našoj ustanovi cijepiti svi oni koji to žele. Bolesnici se neće cijepiti nego zdravstveno osoblje.

NACIONAL: Trebaju li se cijepiti i oni koji su preboljeli covid-19?

Ako pogledate studije imunogeničnosti potaknute cijepljenjem, a to otprilike odgovara kliničkoj kategoriji zaštitnosti, onda vidite da je koncentracija protutijela kod osoba koje su cijepljenje puno viša nego koncentracija protutijela kod osoba koje su se oporavile od covida-19. Drugim riječima, i kod ljudi koji su preboljeli covid, cijepljenje ima smisla.

NACIONAL: Je li to zato što su se pojavile i informacije da su neki koji su preboljeli covid-19, ponovo oboljeli?

U posljednjih nekoliko mjeseci sve se više piše o reinfekcijama, a u zadnje vrijeme impresionirani smo i mutacijama virusa koje su se pojavile u južnoj Engleskoj i Južnoafričkoj Republici. Mutacija ima, međutim, mnogo više, jer je genetski materijal covida-19 ribonukleinska kiselina (RNK), a ona je, za razliku od DNK, vrlo nestabilna.

NACIONAL: Trebaju li se cijepiti imunokompromitirane osobe?

Kod imunokompromitiranih osoba postoji realan problem kod cijepljenja živim cjepivima u kojima postoje cijeli živi mikroorganizmi. To su, primjerice, cjepiva protiv ospica, zaušnjaka, rubeole ili tuberkuloze. U cjepivu protiv ospica postoji živi virus ospica, a u cjepivu protiv tuberkuloze živa bakterija tuberkuloze, ali su oni izgubili svoje virulencijske karakteristike. Njihovo prisustvo neće izazvati bolest, nego će samo poticati razvijanje učinkovitog imunološkog odgovora. Međutim, ako je nekome imunološki sustav oslabljen HIV-om, naslijeđenim ili stečenim imunološkim deficitom zbog korištenja imunosupresivnih lijekova, kemoterapijom, onda i takav oslabljeni mikroorganizam može izazvati bolest. Zato se takve osobe ne cijepe živim cjepivima. Kod cjepiva protiv covida, međutim, ne postoji živi virus pa nisu problematična. Dakle, odgovor je da se i imunokompromitirani mogu cijepiti protiv covida.

‘Bitno je da medicinski stručnjaci sudjeluju u kreiranju odluka i mjera koje donosi Stožerm ali nisam siguran je li bitno da je čovjek medicinske struke na čelu Stožera’, rekao je dr- Goran Tešović. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Član ste i savjetodavnog tijela za aktivnu imunizaciju, odnosno cijepljenje, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Koja je vaša uloga u ovoj kampanji za cijepljenje protiv covida-19?

Naša uloga kao savjetodavnog tijela je analizirati predložene promjene u nacionalnom imunizacijskom programu, dakle prvenstveno programu cijepljenja djece. Mi dajemo stručno mišljenje o nekom cjepivu koje će se uvesti ili neće uvesti u program cijepljenja. Međutim, kao savjetodavci nismo bili uključeni u ovaj program cijepljenja protiv covida-19. Možda i zato što se adolescenti i djeca neće cijepiti. Nije predviđeno da se mlađi od 16 godina cijepe.

NACIONAL: Zašto se populacija mlađa od 16 godina neće cijepiti?

Razlog je banalan. Nije zato što je cjepivo opasno za adolescente i djecu, nego zato što u predlicencijskim studijima nisu bile obuhvaćene i osobe mlađe od 16 godina. Proizvođač cjepiva zbog toga se štiti naglašavajući da je indikacijsko područje cjepiva od 16 godina naviše.

NACIONAL: Ova virusna infekcija napada ljude, ali ne i životinje. S druge strane, smatra se da je virus nastao baš na životinjama. Na temelju čega se došlo do takvog zaključka?

Do tog zaključka došlo se zbog njegove sličnosti s drugim dvama virusima za koja se definitivno zna da su prešla sa životinja na ljude. To su bili virusi koji su uzrokovali SARS i MERS. MERS je bio najubojitiji jer je uzrokovao najveću smrtnost, ali je sretna okolnost bila što je od MERS-a obolio relativno mali boj ljudi.

NACIONAL: Kako je bilo moguće da se SARS pojavio i onda odjednom nestao, a za njega se nisu pronašli ni cjepivo ni lijek?

Oni koji su se zarazili ozdravili su ili umrli, ali je epidemija bila zaustavljena vrlo brzom epidemiološkom akcijom i ostao je ograničen na tri zemlje, a to su bile Kina, Južna Koreja i Kanada. Najviše slučajeva bilo je u Južnoj Koreji, a u Kanadi samo nekoliko, i to na jednom aerodromu.

NACIONAL: Kažete da je SARS bio zaustavljen brzom epidemiološkom akcijom. Kakvom akcijom? U čemu se ona razlikovala od današnjih epidemioloških mjera?

Problem je bio prepoznat na vrijeme, a onda je uslijedilo nošenje maski, socijalno distanciranje, ograničavanje putovanja iz područja u kojem se virus pojavio…

NACIONAL: Nije li to isto što epidemiolozi rade i sada?

Bilo je isto što se radi i sada jer su to klasične epidemiološke mjere, ali išlo nam je na ruku i to što se taj virus malo teže prenosio nego što se prenosi ovaj SARS–COV-2. Bio je puno niži indeks infekcioznosti. Zato se ta epidemija okončala u nekoliko mjeseci od jeseni 2002. do proljeća 2003. godine, a da se poslije toga više nije pojavila.

NACIONAL: Koliko je trajala španjolska gripa za koju se tvrdi da je odnijela više ljudskih života nego Prvi svjetski rat? Procjene govore da je od španjolske gripe umrlo od 30 do 60 milijuna ljudi. Te brojke variraju.

Španjolska gripa je trajala od 1918. pa čitavu 1919. i 1920., a dijelom i 1921. godinu. Trajala je tri godine, a relativno je kasno prepoznata kao opasnost. Procjene govore da je u Prvom svjetskom ratu poginulo oko 24 milijuna ljudi pa je doista španjolska gripa odnijela više života nego rat. Ta je gripa počela u trenutku kada je svijet još bio u ratu pa se i socijalno distanciranje nije provodilo, a ljudi su bili iscrpljeni ratom, psihičkim traumama, stresom, glađu. S druge strane, gripa je specifična. Gripa vas može ubiti ili vas toliko oštetiti da vas ubije bakterijska infekcija poslije gripe. Ljudi su dobivali pneumokokne upale pluća nakon što su već bili iscrpljeni teškom infekcijom, a antibiotika nije bilo. SARS-CoV-2 djeluje drugačije i čini se da bakterijske superinfekcije nisu toliki problem. Uostalom, u međuvremenu su otkriveni i brojni učinkoviti antibiotici.

NACIONAL: Je li postojalo cjepivo u vrijeme španjolske gripe?

Nije postojalo. Da biste napravilo cjepivo protiv neke infekcije, najprije se mora prepoznati uzročnik bolesti. Prvi put je virus influence, dakle gripe, izoliran 1933. godine, 12 godina nakon što je epidemija španjolske gripe završila. Drugim riječima, cjepivom protiv gripe moglo se intervenirati tek poslije Drugog svjetskog rata. Španjolska gripa se iscrpila kada je poubijala sve koje je mogla. To zvuči brutalno, ali je istinito.

NACIONAL: Ljude je početkom 20. stoljeća napadala i tuberkuloza, koja je često završavala smrtnim ishodima, baš kao i kuga u srednjem vijeku.

Kuga se pojavljuje i u ovo suvremeno doba, posljednji put na Madagaskaru, ali znala se pojaviti u sjevernoj Indiji, stalno se povremeno pojavljuje u zemljama poput Vijetnama, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama svake godine pojavi se nekoliko slučajeva kuge. Međutim, kuga je bakterijska bolest koja se lako liječi. Uzrokuje je bakterija za koju danas postoji niz učinkovitih antibiotika, koji u srednjem vijeku nisu postojali. Nema razlike između pandemije kuge u 14. stoljeću i španjolske gripe u prvom desetljeću 20. stoljeća. U tih 560 godina nije se razvilo nijedno učinkovito oruđe protiv takvih svjetskih pošasti. Poslije toga u razdoblju od 100 godina razvila su se cjepiva, kao i antibakterijski i antivirusni lijekovi, antibiotici i antivirotici. To je veliki napredak u medicini koji se dogodio u zadnjih sto godina i bilo bi nerazumno sada odbijati cijepljenje, koje u konačnici spašava ljudske živote. I uzročnik tuberkuloze je bakterija i može se liječiti antibioticima.

NACIONAL: Koliko su točni podaci koje čujemo od Stožera civilne zaštite? Raspredaju se i priče da su ti podaci koji dopiru do javnosti frizirani, da je situacija s infekcijom u Hrvatskoj dramatičnija od informacija koje dospijevaju u javnost…

To je pretjerano. Jedan od mogućih razloga za te takozvane nedoumice je činjenica da se bolesnicima ne pribrajaju i oni pacijenti koji su pozitivni na brze, antigenske testove kojima se rezultati dobivaju za petnaestak minuta. Među inficirane ubrajaju se samo oni pacijenti koji su pozitivni na PCR testove. Treba imati na umu da je to europski standard, koji je prihvatila i hrvatska epidemiologija. Osobno nemam razloga sumnjati u službene brojke koje dobivamo od Stožera.

‘Radimir Čačić nije ni medicinar ni ministar, ali je u njegovim rukama kao župana bila izvršna vlast u županiji. Vidio je što se događa i imao je dovoljno političke snage da utječe na donošenje odluka Stožera i Vlade’

NACIONAL: Kako komentirate procjene biokemičara Gordana Lauca iz Vladina Znanstvenog savjeta za borbu protiv koronavirusa, da je stvarno zaraženo više od 30 posto, možda čak i preko 50 posto ukupne odrasle populacije? Slažete li se s njegovom ocjenom da tako veliki broj ljudi koji su u međuvremenu postali otporni na covid-19, znači da možemo biti sigurni da će se pad broja zaraženih nastaviti neovisno o najnovijim epidemiološkim mjerama ograničenja kretanja?

Uvedene mjere dokazuju da i sama Vlada nije uvjerena u to što tvrdi Gordan Lauc. Ne slažem se s njegovom procjenom broja zaraženih. Zaraženih sigurno ima više nego što to govore službene brojke. To nije zato što se prave brojke kriju, nego zato što se ne testira cijela populacija kao što je to bio slučaj u Slovačkoj. Kada bi se svi testirali, onda bi se sigurno pokazalo da zaraženih ima više nego što to pokazuju službene brojke. Radi se o zaraženim ljudima koji imaju blaže kliničke slike ili uopće nemaju kliničke slike da su zaraženi. Tako je to i kod svih ostalih zaraznih bolesti, posebno virusnih bolesti. To je pitanje na koje, s obzirom na dinamiku epidemije, nitko ne može dati precizan odgovor. Ove restriktivne mjere koje je Vlada uvela prije tri tjedna, dale su rezultate upravo onda kada smo ih očekivali.

NACIONAL: Dokazuje li to i da je župan Radimir Čačić bio u pravu kada je vršio pritisak na koalicijske partnere u Vladi da se uvedu restriktivne epidemiološke mjere?

Pokazuje se da je bio u pravu iako nije ni doktor ni epidemiolog, ali je čovjek koji razmišlja logično. Analizirao je situaciju u drugim zemljama i njihove postupke. Ispravno je zaključio da ako se osigura provođenje tih mjera i smanji broj socijalnih kontakata, onda će se epidemija moći kontrolirati.

NACIONAL: Koliko su restriktivne mjere pouzdane u suzbijanju epidemije?

Kada su šeficu stručne savjetodavne skupine Vlade Republike Slovenije Bojanu Beović, koja je specijalistkinja infektologije i kliničke farmakologije, pitali zašto strože mjere – koje su u Sloveniji uvedene puno prije nego u Hrvatskoj – ne daju rezultate, odgovorila je da je to zato što ih se ljudi ne pridržavaju.

NACIONAL: Mislite li da ministar Vili Beroš nema političku težinu – iako je i on član HDZ-a?

Nisam siguran je li bitno da je čovjek medicinske struke na čelu Stožera. Stožer donosi administrativne mjere. Bitno je da medicinski stručnjaci sudjeluju u kreiranju odluka i mjera koje donosi Stožer. Primjerice, Radimir Čačić nije ni medicinar ni ministar, ali je u njegovim rukama kao župana bila izvršna vlast u jednoj županiji. Vidio je što se događa u njegovoj županiji i imao je dovoljno političke snage da može utjecati na donošenje odluka Kriznog stožera i Vlade. Po slijedu događaja naslućuje se da je njegova uloga bila veoma važna u donošenju najnovijih mjera za obuzdavanje epidemije.