GOPODARSTVO U RECESIJI: Upozorenje poslodavaca: Kriza donosi 50.000 otkaza

Autor:

07.11.17., Osijek - Novac, kune i euri. 
Photo: Dubravka Petric/PIXSELL

Dubravka Petric/PIXSELL

Objavljeno u Nacionalu br. 680, 2008-11-24

Mjere koje predlaže Vlada upućuju na jedno: najveći teret krize podnijet će građani, a jedna od najtežih posljedica nadolazeće recesije bit će gubitak radnih mjesta i povećanje nezaposlenosti

Iako se pravi razmjeri gospodarske krize koja će zahvatiti Hrvatsku u 2009. zasad mogu samo nazrijeti, potezi i mjere koje predlaže Vlada, kao i prijedlog državnog proračuna, upućuju na jedno: najveći teret krize podnijet će građani a jedna od najtežih posljedica nadolazeće recesije bit će gubitak radnih mjesta i povećanje već ionako zabrinjavajuće nezaposlenosti. Da je tako vidi se iz prijedloga državnog proračuna koji je Vlada dostavila sindikatima, kojim je ministar financija Ivan Šuker odlučio u idućoj godini smanjiti državnu potrošnju za 13,2 milijarde kuna. A kad u Hrvatskoj štedi država, gospodarstvo ima manje prihode jer veliki dio investicija pokreće javni sektor.

Kako stvari sad stoje, za svoja radna mjesta ne mora se brinuti samo onih 300 tisuća zaposlenih u javnom sektoru. Za razliku od njih, najviše razloga za strah imaju građevinci, tekstilci, turistički djelatnici i osobe zaposlene u drvnoj industriji pa se iz te perspektive najava zamrzavanja plaća čini manjim problemom za sindikate. Hrvatsku je već ove godine zahvatio pad industrijske proizvodnje a iz načina na koji Vlada u idućoj godini namjerava zadržati stabilnost državnih financija i spasiti državu od bankrota može se zaključiti kako su na Markovu trgu i ubuduće odustali od mogućnosti bilo kakvog gospodarskog rasta. Pitanje je kako Vlada namjerava održati gospodarsku aktivnost kad su prijedlogom proračuna smanjeni poticaji poduzetništvu za 133 milijuna kuna a poticaji za zapošljavanje za 83 milijuna kuna. U situaciji kad banke pooštravaju uvjete kreditiranja, država diže ruke od poduzetništva pa se može očekivati da mnoge male i srednje tvrtke, prije svega iz građevinske, tekstilne i drvne industrije te turizma, neće biti u stanju prebroditi krizu. Tvrtke će završiti u stečaju a njihovi zaposlenici na ulici. Veliki sustavi poput Instituta građevinarstva Hrvatske i hotelijerskih kompanija morat će smanjiti troškove poslovanja a prvi na štednoj listi naći će se radnici. Sve u svemu, procjenjuje se da će se brojka od 229 tisuća osoba s liste Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u idućoj godini znatno povećati.

Zbog kresanja troškova za građevinske infrastrukturne projekte prva se na udaru našla građevinska industrija. S obzirom na činjenicu da najveći dio hrvatske građevinske industrije otpada na javne investicije, odluka Vlade o sveopćoj štednji direktno je ugrozila građevinske tvrtke, koje zapošljavaju 85.000 ljudi. Zbog nedostatka novca u proračunu, dio njih izgubit će vrijedne poslove koje im je proteklih godina dodjeljivala upravo država pa se procjenjuje da će bez posla ostati najmanje osam tisuća građevinaca. Iz prijedloga državnog proračuna, vrijednog 122,6 milijardi kuna, razvidno je da je Vlada definitivno odustala od najskupljih infrastrukturnih projektata, ili, u najboljem slučaju, da je predviđena aktivnost u njihovoj realizaciji svedena na minimum. Tako je Vlada Hrvatskim cestama ukinula 2 milijarde kuna predviđenih za gradnju i održavanje cesta a neće se graditi novi putnički terminal u zagrebačkoj zračnoj luci, za koji je prije bilo predviđeno oko 190 milijuna kuna. Čak je i premijer Sanader prošli tjedan dao naslutiti da se namjerava odustati i od njegova omiljenog projekta, gradnje mosta Pelješac. Zbog zaustavljanja velikih građevinskih projekata, nužno će doći do pada potražnje za građevinskim materijalom, pa će prije svih Nexe grupa i Dalmacijacement zapasti u teškoće.
Indikativno je da je od 13,2 milijarde kuna uštede u proračunu za sljedeću godinu najviše skresano ministarstvima koja su dosad bila nosioci najvećih infrastrukturnih investicija: ministru infrastrukture Božidaru Kalmeti oduzeto je čak 2,25 milijardi kuna, a ministru regionalnog razvoja Petru Čobankoviću proračun je smanjen za 1,8 milijardi kuna. Pad građevinskih aktivnosti već se počeo osjećati. Zbog globalne financijske krize i pada međubankarske likvidnosti, banke postavljaju sve rigoroznije uvjete kreditiranja pa su u Zagrebu već zaustavljeni mnogi građevinski projekti, prije svega gradnja poslovnih nebodera. Prema službenoj zagrebačkoj statistici, broj izdanih dozvola u prvih devet ovogodišnjih mjeseci manji je za 24 posto u odnosu na prošlu godinu, pa se procjenjuje da je vrijednost novogradnji u Zagrebu pala za 130 milijuna kuna.

Analitičari su složni u tome da će zbog već prisutne krize u EU i pada potrošačke moći stradati tvrtke koje većinu prihoda ostvaruju u inozemstvu. Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, do kraja ove godine u tekstilnoj i drvnoprerađivačkoj industriji posao će izgubiti oko 4000 radnika, što je gotovo 10 posto ukupno zaposlenih u tim granama industrije.

Jedan je od problema i to što drvna industrija više neće moći računati na 200 milijuna kuna pomoći koju joj je obećala Vlada prije dvije godine. Operativnim programom razvoja industrijske prerade drva, što ga je u srpnju 2006. donijela Vlada, do 2010. predviđeno je da se trećina proizvodnje piljene građe usmjeri u proizvodnju namještaja. Cilj je bio da se broj zaposlenih u tom sektoru poveća s 11 tisuća na 15 tisuća, te da primanja zaposlenih u preradi drva dosegnu državni prosjek. Osim pomoći iz državnog proračuna, planirano je da se u razvoj drvne industrije u pet godina kroz povoljne kredite plasira 1,7 milijardi kuna. Od realizacije tog plana zasad će se morati odustati.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da će u prvom valu krize bez posla ostati oko 50 tisuća ljudi. Predsjednik te udruge Damir Kuštrak kaže da još uvijek nema pouzdanih procjena o mogućem porastu nezaposlenosti te da će se glavni indikatori znati u veljači. Međutim, napominje da Hrvatska zbog svog turističkog karaktera tradicionalno pati od sezonske nezaposlenosti. “To znači da svake godine nakon ljeta ima 20 do 30 tisuća više nezaposlenih a sad je veliko pitanje hoće li ti ljudi na proljeće, kad počinju pripreme za turističku sezonu, dobiti posao. Tu se ne radi samo o zapošljavanju u turističkim tvrtkama, nego i o granama koje dijelom ovise o turizmu, kao što su transport, trgovina i poljoprovreda”, kaže Kuštrak.

Kad se određeni sektori gospodarstva nađu u problemima, kriza će se lančano proširiti i na povezane gospodarske grane, jer će prvo doći do problema u naplati. Stoga je vrlo važno da Vlada osigura likvidnost. To je i jedan od najvažnijih zahtjeva HUP-a: državno podmirivanje dospjelih obveza radi izbjegavanja spirale nelikvidnosti. Iz HUP-a su se već prije žalili da svi koji posluju s državom imaju problema s neplaćanjam, odnosno da im se plaća s odgodom od 180 dana. Skora otpuštanja radnika prve su najavile tvrtke u stranom vlasništvu, što je logično s obzirom na to da su njihove matične kompanije u inozemstvu već počele osjećati posljedice krize. Prva je s programom zbrinjavanja viška zaposlenih u javnost izišla hotelijerska tvrtka Sunčani Hvar, čiji se vlasnik Orco grupa našao u problemima zbog pada tržišta nekretnina u Europi. Predviđa se da će se u sljedećoj godini i T-HT suočiti s viškom zaposlenih. Ako iduće godine u Hrvatsku doputuje manje stranaca tijekom turističke sezone, past će i telekomunikacijski prihodi od roaming usluga, koje čine veliku stavku u prometu telekomunikacijskih kompanija. Zbog pada građevinskih aktivnosti i ovogodišnje potražnje za cementom od 1 posto, u Dalmacijacementu, čiji je vlasnik meksička građevinska grupacija Cemex, najavili su otpuštanje 80 radnika.

Očekivani pad turističkog prometa negativno će utjecati na mnoge tvrtke koje nisu direktno povezane s turizmom, ali tijekom ljeta značajno povećavaju svoje prihode. Međutim, prvi će se na udaru naći hotelijeri, koji će pad prihoda nastojati kompenzirati zatvaranjem hotela izvan ljetne sezone. Zatvaranje svojih dvaju luksuznih hotela u Dubrovniku već je najavila grupacija Jadranski luksuzni hoteli u vlasništvu Gorana Štroka. Početkom prosinca svoja će vrata na tri mjeseca zatvoriti hotel Bellevue a u siječnju i veljači neće raditi hotel Dubrovnik Palace. “Prema svim se predviđanjima očekuje da će 2009. nesumnjivo biti godina neizvjesnosti i gospodarskog pada pa su u JLH-u za iduću godinu najavljene daljnje mjere štednje i obustavljene sve veće investicije, prije svega planirana temeljita obnova Hotela Kompas. Određenom broju radnika, kojima u studenome i prosincu istječu ugovori o radu, ugovori se zbog smanjenog obujma rada tijekom zimskih mjeseci neće produljiti”, kažu u JLH-u.

Prvi put nakon niza godina Svjetska turistička organizacija objavila je da bi se turističke kompanije iduće godine trebale zadovoljiti ponavljanjem ostvarenog prometa u 2007. a to znači pad od najmanje 6 posto. Hrvatska je korigirala svoje planove za 2009. na ponavljanje fizičkih rezultata iz 2008., dok bi prihodi od turizma trebali rasti oko 3 posto i doseći 7,31 milijardu eura. Ako se i ostvari takvo, po mnogima preoptimistično predviđanje, mnoge kompanije neće biti u stanju financirati troškove svog poslovanja i dospjele dugove a zatvorit će se mnoga od 336 tisuća radnih mjesta u turizmu. Zbog najavljenog smanjenja javne potrošnje, u problemima bi se mogla naći i informatička industrija. Ako Vlada zbog štednje zaustavi informatizaciju državne uprave, u pitanje će doći realizacija poslova vrijednih 2,8 milijardi kuna. Zabrinjavajući je podatak da od ukupne vrijednosti hrvatskog informatičkog tržišta na javni sektor otpada oko 40 posto.

Sindikati izlaze na ulice

Šef Nezavisnih sindikata Krešimir Sever kaže da trošak krize uvijek pada na leđa radnika te da je zadatak sindikata da taj teret ublaže. ‘Ako Vlada na silu pokuša nametnuti svoja rješenja mi ćemo izići na ulice’, kaže Sever.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.