Gomilanje plastičnog otpada: Svaki put za gotovu hranu nova posuda, jer tako propisuju zakoni

I međunarodni propisi, ugrađeni u zakone, doprinose gomilanju plastičnog otpada, zaključio je nacional.hr nakon što je od dva trgovačka lanca koji prodaju kuhanu hranu dobio objašnjenje zašto je svaki put pakiraju u nove plastične posude.

Svatko tko kupuje gotovu kuhanu hranu u trgovačkim lancima mogao je zapaziti da će, svaki put kad kupuje, hranu dobiti u novim plastičnim posudama. Trgovci odbijaju poslužiti hranu u posudama koje kupac sam donese, čak i ako su kupljene ranije u istoj toj trgovini.

Nacional.hr pitao je Konzum, Kaufland i Spar da objasne zašto tako čine, jer je očito da time gomilaju ogromne količine plastičnog otpada. I dok Spar nije odgovorio, objašnjenja Konzuma i Kauflanda podudaraju se: HAACP načela, ugrađena u Zakon o hrani, ne dopuštaju da se ambalaža nepoznatog porijekla unosi u prostor u kojemu se priprema i prodaje gotova hrana.

Objašnjenje što su HAACP načela može se naći na web stranicama Zavoda za javno zdravstvo. Riječ je o akronimu engleske sintagme “Hazard Analysis and Critical Control Point”, koji se čita “hasap”. Sustav je baziran na znanstvenim činjenicama, a predstavlja proces analize i preventive kako bi se osigurala zdravstveno ispravna hrana. “Najjednostavnije se može reći da je HACCP zapravo sustav samokontrole, ali i sustav kvalitete kojim osiguravamo neškodljivost hrane”, objasnio je ZZJZ, ističući kako su ta su načela unesena i u Zakon o hrani, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009.

Tako su iz Kauflanda odgovorili i na pitanje portala nacional.hr zašto kupac mora svaki put dobiti nove plastične posude kada kupuje gotovu hranu. “Prema načelima HACCP-a u prostor u kojemu se manipulira s hranom nije dozvoljeno unositi prehrambenu ambalažu nepoznatog porijekla. Kako ne znamo na koji se način s takvom ambalažom postupalo, ne bismo mogli jamčiti higijensku ispravnost hrane. U ovim trenucima, s obzirom na pandemiju koronavirusa, osobito je važno poštivati ta načela”, odgovorili su iz Kauflanda.

Napomenuli su, također, kako su “na samom početku 2020. godine ukinuli prodaju plastičnih vrećica na blagajnama te naši kupci mogu birati između alternativnih varijanti, poput papirnatih ili platnenih. Također smo iz prodaje povukli jednokratno plastično posuđe te pribor za jelo, kao i plastične štapiće i slamke, zamijenili ih alternativnim rješenjima te konstantno radimo na inovacijama i boljim, održivim rješenjima kada je riječ o ambalažama koje koristimo u prodaji naših proizvoda”.

Sličan odgovor dobili smo i iz Konzuma. “Jela koja se pripremaju na Konzumovim gastro odjelima uvijek se pakiraju u nove, nekorištene posude što je u skladu s propisima i odredbama sustava kvalitete i sigurnosti hrane HACCP. Jedino na taj način možemo kupcima jamčiti sigurnost i sukladnost kad je riječ o higijenskim i sanitarnim uvjetima pakiranja pripremljenog jela. Upravo zato što odgovaramo za svaki proizvod i kontroliramo njegovu zdravstvenu ispravnost, ne možemo dozvoliti da se pripremljena jela pakiraju u posude koje donose kupci.”

Ni iz Konzuma ni iz Kauflanda nismo dobili odgovor na pitanje koliko, uz sadašnji način pakiranja hrane, dnevno ili mjesečno troše plastičnih posuda. Nismo, također, dobili odgovor tko za Konzum proizvodi plastične posude za hranu.

Komentar smo tražili i od hrvatskog ogranka globalne ekološke organizacije Greenpeace, koji je u odgovoru kazao kako su se kompanije, pod pritiskom okolišnih organizacija i kupaca, “napokon počele baviti problemom jednokratne plastike, ali pritom najčešće pribjegavaju lažnim rješenjima.”

Odgovor Greenpeacea razotkriva koliko je problem golem, ali i teško rješiv. “Ovu krizu možemo doista riješiti jedino tako što će kompanije drastično smanjiti svoj plastični otisak kad je riječ o distribuciji proizvoda, na način da napuste postojeći poslovni model jednokratne upotrebe i počnu ulagati u sustave za višekratnu upotrebu i ponovno punjenje”, kažu u Greenpeaceu.

Jer, “budemo li masovno koristili papir kao alternativu, povećat se sječa šuma. Biorazgradiva kompostabilna plastika razgrađuje se samo na visokim temperaturama i u uvjetima visoke vlažnosti, što podrazumijeva odlaganje u postrojenja za industrijsko kompostiranje, ukoliko ona uopće prihvaćaju takvu vrstu otpada. Recikliranje, iako nužno, samo po sebi nije rješenje – na globalnoj razini, zasad se reciklira manje od deset posto otpadne plastike. K tome, nijedno od navedenih ‘rješenja’ ne rješava problem jednokratne upotrebe i raširene kulture bacanja”.

Photo: Luka Stanzl/PIXSELL

Zato Greenpeace podsjeća da “diljem svijeta pojedini restorani usvajaju praksu izdavanja hrane ‘za van’ u višekratnim posudama. Istu praksu vidimo i kod brojnih lokala koji poslužuju kavu ‘za van’. Pri tome može biti riječ o vlastitim posudama ili šalicama koje kupci donesu, ili o naplati kaucije kada kupci daju polog za posudu koji se pri povratu vraća. Predlažemo da Konzum i drugi trgovački lanci počnu usvajati istu praksu, a svakako da uvedu opciju izdavanja višekratnih posuda uz kauciju koje će kupci vraćati, a oni propisno prati odnosno čistiti.”

Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da će trgovački lanci uvažiti apele ekoloških aktivista i logiku zdravog razuma, kada čak i međunarodni standardi ispravnosti hrane, ugrađeni u zakone, ohrabruju neopravdano trošenje nove plastične posude za svaki prodani obrok kuhane hrane. I hoće li sve ostati kako jest dok se svi zajedno ne ugušimo u plastici?

Komentiraj