Gomilaju se indicije protiv Mirjane Sanader

Objavljeno u Nacionalu br. 796, 2011-02-15

NOVA OTKRIĆA pokazuju da je supruga bivšeg premijera koristila utjecaj Ive Sanadera za dobivanje sponzorstava za arheološka istraživanja i utjecala na raspodjelu opljačkanog novca

Državno odvjetništvo dolazi do sve čvršćih indicija da je Mirjana Sanader, supruga bivšeg premijera Ive Sanadera, možda i presudno poticala svog supruga na donošenje većeg broja odluka koje su značajno oštetile državni proračun. Pojavile su se i indicije da je Mirjana Sanader svoj utjecaj na supruga koristila i kako bi osobno profitirala kroz razna formalna i prikrivena sponzorstva kojima se pomagalo njenom arheološkom radu i njoj osobno. Na kraju, i da je ona u bitnoj mjeri utjecala na raspodjelu opljačkanog novca koji je završio na bankovnim računima članova njihove obitelji.

Osobe koje su za vrijeme Sanaderova mandata bile visoki dužnosnici nedavno ukinutog Fonda za privatizaciju ispričale su Nacionalu da je Mirjana Sanader znatno utjecala na privatizaciju većeg broja hrvatskih tvrtki. Visoki izvor iz Fonda za privatizaciju ispričao je Nacionalu da je Mirjana Sanader, među ostalim, presudila tko će biti većinski vlasnik tvrtke Regeneracija Zabok. Nedugo nakon privatizacije te tvrtke SDP-ov gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek u srpnju 2005. za Nacional je dao izjavu koja dodatno potvrđuje te tvrdnje: “Lokalni hadezeovci rekli su nam da iza odluke o ovakvoj privatizaciji Regeneracije stoji sam Ivo Sanader, ali se boje to potvrditi u javnosti.

ISTE OSOBE REKLE SU NAM i da su o toj temi morale ići na razgovor sa ‘zagorskim šefom’ Ivanom Jarnjakom. Jarnjak im je rekao da ne može pomoći po tom pitanju, jer iza te odluke stoje premijer Sanader, odnosno njegova supruga. Indikativno je i da se lokalni tajkun Stjepan Mihalić iz Krapine, inače dobro povezan s HDZ-om, povukao iz utrke za tu tvrtku, iako je bio vrlo ozbiljan u namjeri da je kupi. Očito je dobio instrukcije da se makne iz tog posla.” Za tvrtku Regeneracija iz Zaboka na natječaju Fonda za privatizaciju javila se tvrtka M-Profil i ponudila 8,1 milijun kuna. Međutim, Fond na čelu s tadašnjim potpredsjednikom Vlade za gospodarstvo Damirom Polančecom odlučio je prihvatiti ponudu od 5,39 milijuna kuna koliko je ponudio menadžment te tvrtke i njihov strateški partner njemačka tvrtka Kirchner. Kakav je interes mogao navesti Mirjanu Sanader da lobira za tu tvrtku moglo bi se ovih dana početi istraživati.

VISOKI IZVOR IZ FONDA za privatizaciju ispričao je Nacionalu da se više kandidata u borbi za kupovinu državnih tvrtki tijekom privatizacijskih procesa znalo pozivati na Mirjanu Sanader. U Fondu su je doživljavali kao jednog od jačih neformalnih lobista. Isti izvori tvrde da je većina takvih “klijenata” Mirjane Sanader njene usluge kasnije plaćala kroz razna javna ili prikrivena sponzorstva za arheološka iskapanja, ili čak njoj osobno. Još je jedan zanimljiv detalj koji ide u prilog tvrdnjama da je Mirjana Sanader mogla imati značajnu ulogu u privatizacijskim procesima. Ona je jedno vrijeme, sve donedavno, imala svoj fakultetski ured doslovno u prostorijama Fonda za privatizaciju, koji je dio svojih prostora za jednu kunu iznajmio zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje Mirjana Sanader radi.

NEDAVNO SU DO NACIONALA došle i informacije koje bude sumnju da Mirjana Sanader svoj utjecaj na supruga nije koristila tek sporadično, nego je to neprekidno činila kroz sve godine njegova premijerskog mandata. Poduzetnik i rukometni dužnosnik Zoran Gobac ispričao je Nacionalu da je Mirjana Sanader pomagala Josipu Radeljaku kada je on pokušavao neprijateljski preuzeti tvrtku Drava International, gdje je Gobac jedan od vlasnika. U intervjuu Nacionalu Gobac je iz zasad nepoznatih razloga izbjegao detaljnije govoriti o tom angažmanu Mirjane Sanader. On je na izravno pitanje o utjecaju Mirjane Sanader na pokušaj neprijateljskog preuzimanja tvrtke Drava International izjavio sljedeće: “Ne bih puno govorio o Mirjani Sanader. Radeljakov lobi u jednom se trenutku ozbiljno motao oko Drave International pokušavajući je preuzeti bez novca. To se dogodilo kad smo u Austriji nabavljali strojeve za preradu PET ambalaže. U Radeljakovu lobiju bila je splitska ekipa ljudi koji su bili bliski Sanaderovoj obitelji. Indikativno je da su upravo tada, 2008., neki mediji plasirali informacije da se Dravi International oduzima koncesija.” Izvori bliski HDZ-u ispričali su Nacionalu da je Mirjana Sanader razvila i bliske prijateljsko-poslovne odnose s nekim poduzetnicima koji posluju u poslovnoj zoni Čaporice, u blizini Trilja, gdje ona godinama vrši arheološka iskapanja. Ona se ondje sa suradnicima još od 1998. bavi iskapanjem rimskog vojnog logora Tilurij u mjestu Gardun kod Trilja. Premda je čak i ona sama u jednom intervjuu spomenula da u Gardunu ne može biti senzacionalnih znanstvenih otkrića jer je to ipak “bivši vojni logor, a ne grad”, ona i njezini studenti ondje već dvanaest godina provode istraživanja za koja financijsku i drugu pomoć dobivaju s raznih strana: od Ministarstva znanosti, Ministarstva kulture, Hrvatske vojske, Splitsko-dalmatinske županije, lokalnih vlasti, pa čak i nikad imenovanih sponzora.

ČINI SE DA SE BLIŽI VRIJEME kada će se početi propitivati jesu li i ti nikad imenovani sponzori zauzvrat dobivali razne usluge od Vlade, što je moglo oštetiti državni proračun. U prošlih sedam godina na arheologiju su državne tvrtke, ponajprije Hrvatske autoceste, potrošile čak 507 milijuna i 400 tisuća kuna. Radilo se o novcu za brojna arheološka istraživanja na gradilištima hrvatskih cestovnih pravaca. Da bi tvrtke koje grade velike infrastrukturne projekte uopće mogle dobiti lokacijske dozvole, morale su platiti svojevrsni arheološki reket – višemilijunske iznose za često posve besmislena arheološka istraživanja kojima je često suštinski rukovodila Mirjana Sanader.

JEDAN DIO TOG NOVCA direktno je pripao Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje je Mirjana Sanader redovna profesorica, a ostatak je raspodijeljen drugim znanstvenim institucijama poput Instituta za arheologiju, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Odsjeka za arheologiju HAZU-a, gradskih i lokalnih muzeja, pa čak i – privatnih tvrtki. Tvrdi se da je supruga bivšeg premijera, zajedno s bliskim prijateljem obitelji Sanader, tadašnjim ministrom kulture Božom Biškupićem, imala golem utjecaj na odluku tko će i koliko novca dobiti iz vrlo pozamašne blagajne. U posljednje vrijeme sve su brojniji oni koji tvrde da je tijekom premijerske vladavine Ive Sanadera njegova supruga imala svoju znanstvenu igračku na koju su netransparentno utrošene gomile novca. Nakon političkog pada Ive Sanadera, a osobito nakon njegova pritvaranja u Austriji, i utjecaj Mirjane Sanader počeo je znatno slabjeti. To se počelo primjećivati i na nekim naoko banalnim razinama. Nedugo nakon početka Sanaderovih pravnih problema Fond za privatizaciju gotovo bez najave raskinuo je ugovor s Filozofskim fakultetom u Zagrebu o iznajmljivanju poslovnih prostora. Nije se u tom slučaju radilo o nekom spornom ugovoru, jer je legitimno da država pomaže sveučilište. Međutim, teško je povjerovati da bi se taj ugovor jednostrano raskinuo da u iznajmljenim prostorijama nije boravila supruga bivšeg premijera. Zato se i taj čin može smatrati neizravnim distanciranjem državnih dužnosnika od Sanadera i njegove obitelji, iako se raskid ugovora može obrazlagati i time da se Fond za privatizaciju ukida i seli iz tih prostora na drugu adresu.

ODNEDAVNA SE U DRŽAVNOM odvjetništvu počelo sumnjati i da je Mirjana Sanader bila ključna figura koja je određivala kako će obitelj Sanader međusobno razdijeliti novac iz crnog fonda HDZ-a, koji je završio u naručju njenog supruga. Ponajprije se sumnja da je ona sudjelovala u otvaranju bankovnih računa za svog oca u inozemstvu, gdje je skriven dio opljačkanog novca. Teško je povjerovati i da je bez njenog znanja dio novca u posjedu Sanaderovih završio na računima njihovih kćeri. Te indicije pokazuju da je ona u najmanju ruku bila svjesna da je riječ o nelegalno stečenoj imovini, ali i objašnjavaju zašto je ona pokušala sakriti tajnu sobu u njihovoj obiteljskoj kući od pretraživanja istražitelja Uskoka. Neki pravnici ispričali su Nacionalu da je Mirjana Sanader možda u tim trenucima bila na milimetre udaljena od optužbi za sprečavanje dokazivanja u predmetu koji je Uskok poveo protiv njenog supruga. Drugi pravnici pak tvrde kako su moguće optužbe za sprečavanje dokazivanja tek manji dio problema s kojima bi se Mirjana Sanader uskoro mogla suočiti.

Komentiraj