Ukrajina je u srijedu obilježila 37. godišnjicu nuklearne katastrofe u Černobilu i pozvala svijet da ne poklekne pod ruskom “ucjenom” nuklearnim postrojenjima koje je zaposjela tijekom invazije.

Bivši zaposlenici nekadašnje nuklearne elektrane u Černobilu (NPP) započeli su niz komemorativnih događanja noćnim bdijenjem u sjevernom gradiću Slavutiču kako bi se prisjetili žrtava najgore nuklearne katastrofe u povijesti 26. travnja 1986.

Slavutič, smješten 50 kilometara od Černobila, namjenski je izgrađen za raseljene ljude iz blizine nuklearke.

Reaktor broj 4 Černobila na sjeveru Ukrajine eksplodirao je tijekom sigurnosne provjere nešto prije pola dva ujutro 26. travnja 1986. Idućih deset zastrašujućih dana gorjelo je nuklearno gorivo, šaljući oblake otrovne radijacije diljem kontinenta. Posebno su teško bile zahvaćene Ukrajina te susjedne Rusija i Bjelorusija.

Više od 30 radnika i vatrogasaca podleglo je akutnoj bolesti radijacije neposredno nakon nesreće. Desetljećima poslije, još su tisuće umrle od bolesti povezanih s radijacijom. Točan broj mrtvih od dugoročnih posljedica izloženosti radijaciji nije poznat i do danas je predmet intenzivne rasprave.

Svjetsku su javnost uzbunili Šveđani 28. travnja detektiravši neobjašnjiv porast radijacije iznad svoje zemlje.

Tek kad se saznalo za nesreću, Sovjeti su premjestili 116.000 ljudi iz zone 30 kilometara oko nuklearke. U idućim godinama ista će sudbina zadesiti još 230.000 stanovnika.

Oko 600.000 ljudi, koje će poslije nazvati “likvidatorima”, a uglavnom su to bili vojnici, policajci, vatrogasci i državni zaposlenici, poslani su po naredbi Moskve da pomognu u gašenju požara, postavljanju prvog betonskog sarkofaga iznad uništenog reaktora te u sanaciji terena.

Golemi ožiljak na cijeli svijet

– Prije 37 godina, nesreća u nuklearnoj elektrani u Černobilu ostavila je golemi ožiljak na cijeli svijet, napisao je predsjednik Volodimir Zelenski na Telegramu, aplikaciji za slanje poruka.

Na dan obilježavanja godišnjice katastrofe u Černobilu ukrajinski dužnosnici su optužili Moskvu da zabrinutost za sigurnost ukrajinskih nuklearnih postrojenja, koja su pod kontrolom ruskih snaga, koristi za ucjenjivanje Kijeva i njegovih zapadnih saveznika kako bi pristali na ruske zahtjeve vezane uz invaziju.

Rusija odbacuje te optužbe.

– Ne smijemo terorističkoj državi dati šansu da nuklearnim postrojenjima ucjenjuje Ukrajinu i cijeli svijet, rekao je Zelenskij.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je rusku okupaciju nuklearne elektrane Zaporižije, na jugu Ukrajine, i traži da Rusi napuste tu najveću nuklearku u Europi.

U Slavutiču, stanovnici i bivši zaposlenici u nuklearnoj elektrani su sa svijećama u rukama hodali uzduž fotografija žrtava.

– Sve sam ih poznavao. Bila je to moja smjena u nuklearki, rekao je Serhij Akulin.

– Ovdje sam da ih se prisjetimo. Oni su svi živi, sve dok ih se sjećam, dodao je Akulin.

Broj ljudi koji su umrli u danima i godinama nakon nesreće nije poznat. UN je 2005. objavio kontroverzno izvješće o 4000 mrtvih od posljedica radijacije u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji. Godinu poslije Greenpeace je objavio svoje izvješće u kojem je broj smrti od posljedica kontaminacije procijenio na zastrašujućih 100 000.

Nakon nesreće četvrtog, preostala tri reaktora u Černobilu nastavila su raditi. Posljednji je ugašen 2000. pod pritiskom zapada.