Godinu koja je na izmaku u domaćem je knjižnom sektoru ponajviše obilježila propast knjižarskog diva Algoritma APM-a, no unatoč izazovima hrvatski su nakladnici u 2017. nastavili objavljivati gotovo nesmanjenom brzinom, svjetlo dana ugledao je čitav niz kvalitetnih naslova prijevodne i novih knjiga domaće literature, a posjećenost književnih sajmova rušila je sve rekorde.

Zbog nagomilanih dugova, tvrtka Algoritam APM otišla je u svibnju u stečaj, zbog čega je zatvorena 31 knjižara toga maloprodajnog knjižarskog lanca, što je ozbiljno dovelo u pitanje opstanak nekih nakladnika, koji su tako prisiljeni ovisiti o stečajnome postupku za izvršenje svojih ukupno 40 milijuna kuna vrijednih potraživanja.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek promptno je reagirala s nizom mjera koje je njeno ministarstvo pokrenulo kako bi se izbjeglo produbljivanje krize i sektor revitalizirao, te su osigurana dodatna sredstva za programe potpore poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva, a povećani su i iznosi za otkup knjiga.

U pomoć je priskočilo i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, koje je povećalo iznos za otkup knjiga za školske knjižnice, te najavilo dodatno povećanje sredstava za tu namjenu u idućoj godini. Kulminacija napora dvaju ministarstava je nacionalna Strategija za poticanje čitanja za razdoblje do 2022., koju je Vlada usvojila početkom studenoga, a kojoj je cilj razvoj kulture čitanja prilagođene suvremenom digitalnom okruženju, za društvo budućnosti spremno na izazove modernoga doba i s vizijom knjige dostupne svima.

Djelomična konsolidacija i neometano stvaralaštvo

Nakladnici su na propast Algoritma APM reagirali donekle i s olakšanjem, tvrdeći kako je raniji sustav bio na potpuno trulim temeljima, a s vremenom se tržište djelomično konsolidiralo pojavom nekih novih ‘igrača’ – nova tvrtka Hoću knjigu preuzela je šest Algoritmovih knjižara, uključujući ključno prodajno mjesto, knjižaru Megastore u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici, dok je u kolovozu vrata druge velike Algoritmove knjižare u glavnome gradu, simbola domaćeg knjižarskog sektora u Hotelu Dubrovnik u Gajevoj 1, otvorila nakladnička kuća Znanje.

Nakladnici ističu da je broj izdanja u cjelini nešto umanjen, no sektorski problemi kao da nisu omeli spisateljski mar, koji je u 2017. godini urodio brojnim novim naslovima domaće fikcije, među kojima se kao velika uspješnica nametnuo novi roman Kristiana Novaka “Ciganin, ali najljepši” (OceanMore), knjiga koja je odnijela i tportalovu nagradu za najbolji roman i nagrade Ksaver Šandor Gjalski te Fran Galović. Zapažen je i roman Damira Karakaša “Sjećanje šume” (Sandorf), koji je dobio nagradu Kočićevo pero kao i novoutemeljenu Nagradu Fric za najbolju suvremenu prozu.

Uručene su i Nagrade Vladimir Nazor, najviše državne nagrade za umjetnička ostvarenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a nagradu za životno djelo u području književnosti ove je godine primio akademik Dubravko Jelčić, dok je godišnju nagradu za književnost dobio akademik Krešimir Nemec, za monografiju “Gospodar priče: Poetika Ive Andrića”.

HAZU-ova nagrada za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća ove je godine za područje književnosti pripala Nikoli Đuretiću za knjigu “Posljednja predaja”, dok je pjesnik Goran Gatalica dobitnik ovogodišnje Nagrade “Dragutin Tadijanović” koju dodjeljuje Zaklada HAZU-a. Dodijeljena je i nagrada Hrvatskog društva pisaca “Janko Polić Kamov” za najbolje književno djelo, a ove je godine uručena Zoranu Rošku za roman “Minus sapiens.”

Rekordna posjećenost književnih sajmova

Vjerojatno najviše pozornosti čitateljske publike u 2017. su godini privukla dvojica doajena hrvatske kulture; književnik, intelektualac i društveni kritičar Igor Mandić (“Predsmrtni dnevnik”, VBZ) i glumac, pjesnik i glazbenik Rade Šerbedžija (“Poslije kiše”, Hena com), čiji su nastupi na ovogodišnjim sajmovima Interliber u Zagrebu i pulskome Sa(n)jmu knjige u Istri bili među najposjećenijim događanjima obiju manifestacija.

Jubilarni 40. međunarodni sajam knjiga Interliber, koji se ove godine održao od 7. do 12. studenoga, brojčano se pokazao izuzetno uspješnim: organizatori su izvijestili o rastu posjeta za barem 10 posto u odnosu na prošlu godinu, na preko 130 tisuća, dok su nakladnici uknjižili 10 do 20 posto veće prihode.

Godinu je obilježio i čitav niz manjih književnih sajmova, poput Zagreb Book Festa (ZBF), koji je od 22. do 28. svibnja ugostio u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) više od stotinjak gostiju iz zemlje i svijeta; dok je Festival svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna predstavio 52 autora iz 17 zemalja.

Festival europske kratke priče (FEKP) u svojem se 16. izdanju održao od 28. svibnja do 2. lipnja u Zagrebu i Rijeci s tridesetak renomiranih gostiju iz svijeta domaće i strane kratkopričaške scene, a više od stotinu umjetnika i kritičara sudjelovalo je od 31. svibnja do 10. lipnja u programu riječkoga vRiska nakladnika VBZ-a.

Pojačan naglasak na knjigu i čitanje

Uz brojne domaće goste, festivalska se publika imala prilike upoznati s brojnim važnim imenima svjetske kulturne književne scene. ZBF je, tako, ugostio istaknutu austrijsku novinarku i književnicu Ericu Fischer, nizozemskog kulturalnog filozofa i esejista Roba Riemena, kontroverznu katalonsku doktoricu teologije i benediktinsku časnu sestru Teresu Forcades, te uglednog austrijskog pisca i intelektualca Karla-Markusa Gaussa.

Na FEKP-u su se domaćim čitateljima, među ostalima, predstavili istaknuti iračko-finski književnik Hassan Blasim, ugledna španjolska spisateljica i novinarka Rosa Montero i najprevođeniji argentinski autor Guillermo Martinez. Na FSK-u su, uz ostale, gostovali nagrađivani austrijsko-njemački književnik Daniel Kehlmann, istaknuti gvaltemalski književnik Eduardo Halfon, ugledni francuski pisac, scenarist i redatelj Philippe Claudel, te jedan od najčitanijih suvremenih autora u Finskoj Tuomas Kyro.

Sa(n)jam knjige u Istri ove je godine imao poseban program “A propos” posvećen francuskoj književnosti, a najveća zvijezda sajma bio je pisac, političar i ekonomist armenskog podrijetla Varužan Vosganjan.

Pozornost nastavlja privlačiti i festival Europea U Dvorištu Naklade Ljevak, koji periodično tijekom čitave godine domaćim čitateljima predstavlja dobitnike Nagrade Europske unije za književnost, a 13. Revija malih književnosti književnog kluba Bookse predstavila je od 5. do 10. prosinca u Zagrebu po prvi puta suvremenu književnost na arapskom jeziku.

Da Hrvatska stavlja pojačani naglasak na knjigu i čitanje, te da za to nalazi dovoljno opravdanja u posjećenosti književnih događanja pokazuje i podatak da je 6. Noć knjige ove godine trajala čak četiri dana, od 21. do 24. travnja, te da je okupila više od 500 sudionika s preko tisuću programa u 234 hrvatska grada.

Razlog za blagi optimizam daju i ovogodišnji podaci o čitanosti koji su, prema anketi koju je provela agencija za istraživanje tržišta Gfk, pokazali da je u proteklih godinu dana zabilježen i 6-postotni rast čitanosti.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.