Glavnog tajnika HOO-a optužuju za uhljebljivanje i trošenje novca sportaša

Nacional otkriva javnosti dosad nepoznate detalje o načinu poslovanja HOO-a i zašto glavnog tajnika Josipa Čopa optužuju da troši novac na svoje miljenike jer ne postoji snažna politička volja da se njegovoj samovolji stane na kraj

Dok Zlatko Mateša putuje po svijetu, glavnu riječ u Hrvatskom olimpijskom odboru vodi glavni tajnik Josip Čop, koji je ondje uhljebio niz sebi bliskih ljudi i dao im velike koeficijente i dobre plaće. No najveći je problem u tome što je na mjesto koordinatorice za programe i projekte Europske unije, koja bi trebala osiguravati novac iz europskih projekata za hrvatske sportaše, doveo osobu koja više godišnje potroši na svoja putovanja no što uspijeva dobiti iz europskih fondova – s tim da u prosjeku godišnje putuje više čak i od predsjednika HOO-a Mateše. Pritom troškovi njezinih putovanja iznose koliko i proračuni sedam do deset manjih sportskih saveza”, tim je dramatičnim riječima visoki izvor iz sportskih krugova, izvrsno upućen u rad Hrvatskog olimpijskog odbora, opisao što se ondje događa. Dok su brojna sportska natjecanja stopirana i odgođena, a sportaši trpe posljedice koronakrize, u Hrvatskom olimpijskom odboru krize nema, a na putovanja pojedinaca troši se pravo bogatstvo. To ne bi bio problem kad bi sva ta silna putovanja bila svrsishodna i donosila korist Hrvatskom olimpijskom odboru i hrvatskim sportašima, međutim, čini se da barem neka od njih prvenstveno služe jačanju osobnih budžeta pojedinaca iz HOO-a kroz unosne dnevnice. Nacional je došao do dokumentacije, odnosno izvadaka troškova sa službene Visa Corporate kartice Alme Papić, koordinatorice za programe i fondove Europske unije u Hrvatskom olimpijskom odboru, koji pokazuju da troškovi za njezina putovanja daleko premašuju vrlo skroman iznos koji ona kao za to zadužena koordinatorica uspijeva uprihoditi iz europskih fondova. Prema podacima do kojih je došao Nacional, Alma Papić je u 2018. godini iz europskih fondova uspjela povući svega 89.744 kune, što je tek 7,48 posto u odnosu na plan koji je usvojila Glavna skupština HOO-a – a planirano je bilo iz europskih fondova povući 1,2 milijuna kuna.

Primjerice, Slovenski olimpijski odbor, koji je po svim parametrima pandan HOO-u, godišnje iz europskih fondova povlači oko dva milijuna eura. Ne kuna, nego eura. To su Nacionalu iz Slovenskog olimpijskog odbora i službeno potvrdili. U 2019. oni su iz fondova EU-a povukli 2,09 milijuna eura, u 2018. 2,03 milijuna eura, a u 2017. 1,42 milijuna eura.

Dakle, dok je Slovenski olimpijski odbor povukao više od dva milijuna eura i u 2018. i u 2019. godini, HOO je u 2018. godini – prema podacima iz Programskog i finacijskog izvješća HOO-a koje je usvojila Skupština HOO-a – povukao svega 89 tisuća kuna. Istovremeno, osoba zadužena za projekte EU-a, odnosno Alma Papić, u 2018. godini bila je čak 98 dana na službenim putovanjima u inozemstvu, za koje je plaćeno više od 300 tisuća kuna troškova – i to bez uračunatih troškova dnevnica, a prosječna dnevnica u zemljama EU-a je oko 60 eura. Prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, ona godišnje više dana provede na putu nego predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, koji inače taj posao radi volonterski, a većinu putovanja plaćaju mu europski olimpijski odbori.

U 2019. Alma Papić iz europskih fondova uspjela je povući 191.880 kuna, što je odjedanput naraslo na gotovo 90 posto iskorištenosti jer su očekivanja naglo smanjena na 220 tisuća kuna. Nitko ne zna zašto ako su prethodne godine očekivani prihodi iz fondova EU-a bili 1,2 milijuna kuna. No i tih ostvarenih 191.880 kuna tek je 0,12 posto ukupnog godišnjeg proračuna HOO-a. Međutim, na putu je koordinatorica u 2019., prema službenim podacima koje je HOO dostavio Nacionalu, provela 67 dana, a to je HOO, prema podacima Nacionalovih izvora i dostupnoj dokumentaciji, stajalo opet više od 300 tisuća kuna plus dnevnice, koje su ukupno iznosile oko 30 tisuća kuna. Što je još gore, ističu Nacionalovi sugovornici, hrvatski sportaši nisu imali nikakve koristi od sredstava koja je Alma Papić povukla iz europskih fondova “jer su ista potrošena za organizaciju nekakvih seminara u Hrvatskoj – koje je opet ona organizirala”.

Dok je HOO u 2018. iz fondova EU-a imao prihod 89.000 kn, a u 2019. 191.000 kn, Slovenski olimpijski odbor godišnje iz istih fondova povuče dva milijuna eura. Ali zato putovanja koordinatorice stoje 300.000 kn

Međutim, vodstvo HOO-a u odgovoru na Nacionalov upit poslalo je posve drugačije podatke. Na pitanje ima li HOO prihode od projekata financiranih iz fondova Europske unije i koliko oni iznose na godišnjoj razini, naveli su: “Ukupna vrijednost projekata EU-a u kojima je HOO nositelj ili partner, a koje smo provodili u protekle dvije godine, iznosila je 22 milijuna kuna.“ Pritom su nabrojali niz projekata poput projekta ravnopravnost spolova u sportu, dobrog upravljanja u sportu, borbe protiv namještanja utakmica i drugih. Na pitanje koliki je udio sredstava iz europskih fondova u ukupnom proračunu HOO-a i koliko je iznosio godišnji plan za prihode iz projekata EU-a za 2018. i 2019., nisu dali precizan odgovor, već su napisali: “Tražena informacija sadržana je u odgovoru na prvo pitanje. Projekti EU-a su dugoročni, traju i po tri godine, tako da se efekti valoriziraju po njihovoj provedbi.“

Međutim, jedan od vodećih eksperata za povlačenje sredstava iz fondova i projekata EU-a u Hrvatskoj, koji je želio ostati anoniman, ali je spreman kao svjedok doći na sud ako bude potrebno, tvrdi da podaci o iznosima projekata koje je HOO dao Nacionalu predstavljaju ukupnu vrijednost projekata na kojima rade timovi iz više zemalja i da je pitanje koliko je Hrvatska, odnosno HOO, povukla iz svakog od tih projekata. HOO je nazvao “statistima” u tim projektima.

“Osim toga, neka pokažu kada su i gdje ta sredstava sjela na njihov račun i gdje se vide u bilanci. Da postoje, ta bi se sredstva u bilanci trebala vidjeti kao prihodi iz fondova i projekata EU-a. Što se tiče isplata, danas se novac iz europskih fondova dobiva u roku šest do devet mjeseci, nema više čekanja po tri, četiri godine. Nacional je tražio dodatno pojašnjenje i od HOO-a, ali do zaključenja broja to pojašnjenje nije stiglo.

Dok je, dakle, prihod od europskih projekata barem zasad slab, a na sporna putovanja troše se stotine tisuća kuna, godišnji iznosi koje od HOO-a dobivaju takozvani “mali sportovi” variraju između 50 i 60 tisuća kuna ili čak i manje. Primjerice, Hrvatski Ju-Jitsu savez godišnje od HOO-a dobiva svega 35.000 kuna.

“Dakle, jedan uhljeb godišnje uništi sedam do deset malih saveza i uskrati mogućnost natjecanja desecima sportaša – a to je samo na temelju podataka koje znamo. Ono što ne znamo vjerojatno je daleko gore”, tvrdi Nacionalov izvor.

Troškovi putovanja Alme Papić, prema izvodima iz službene kartice do kojih je došao Nacional, dakle plaćeni putem kartice, samo u veljači ove godine iznosili su 53.392,50 kuna, u siječnju 30.864,21 kunu, u prosincu prošle godine 29.525,51 kunu, u listopadu 24.354,22 kune, u rujnu 44.239,85 kuna, u srpnju 11.614,95 kuna, u lipnju 27.629,99 kuna, u ožujku 18.066,85 kuna, u prosincu 2018. 14.804,44 kune, u studenome 2018. 30.649,39 kuna. Tako veliki troškovi privukli su pažnju mnogih u HOO-u. Naime, svi djelatnici koji koriste službenu karticu jednom mjesečno dobivaju izlist troškova svih korisnika kartica u HOO-u – a troškovi Alme Papić jednostavno su počeli upadati u oči.

“Pa su tako odnedavno njezini troškovi nestali s popisa svih troškova, kako svi djelatnici više ne bi u njih imali uvid”, rekao je Nacionalov izvor.

Nacionalovi izvori tvrde da slučaj Alme Papić samo ilustrira način kadroviranja koji u HOO-u provodi glavni tajnik Josip Čop. Čop je inače bivši nogometaš Varteksa, Dinama, NK Zagreba, Hajduka i austrijskog Sturma, nakon završetka nogometne karijere radio je kao trener, ali je i diplomirani ekonomist s dodiplomskim studijem poslovnog marketinga na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i viši trener nogometa Kineziološkog fakulteta u Zagrebu. Glavni tajnik HOO-a je od 2004. godine.

“Kad on da nalog da se nekog mora zaposliti, onda to tako mora biti. Alma Papić njegova je štićenica dugo godina. Prvo ju je zaposlio na mjesto direktorice Ureda za lokalni sport HOO-a, a protiv nje su redovito stizali što anonimni što potpisani prosvjedi zbog njezine nesposobnosti, bahatosti i arogancije. Kako bi se izbjegla javna blamaža, Čop je za nju izmislio mjesto koordinatorice za europske fondove. I tu kreću njezini zlatni trenuci i njezina turneja po bespućima zapadne Europe. Osim toga, dobila je jednu od najvećih plaća u HOO-u, istu kakvu ima i čovjek zadužen za olimpijske igre i pripremu sportaša”, tvrdi Nacionalov izvor.

No Alma Papić nije jedina “štićenica” Josipa Čopa. Kako tvrde Nacionalovi izvori, u posljednjih osam godina nijedna osoba u HOO-u nije zaposlena na temelju javnog natječaja, a zaposleno je nekoliko osoba (podaci poznati redakciji) koje je Nacionalov izvor ovako opisao:

“Kći kartaškog partnera Josipa Čopa. Sin Čopova kompanjona s nogometa. Kći drugog Čopova kompanjona s nogometa, odvjetnika kojem nije išao posao pa je kćer koja je radila kod njega odlučio uz pomoć Čopa zbrinuti u HOO-u, opet s najvećom mogućom plaćom na mjestu voditeljice jednog odjela. Toj osobi Čop je odlučio i dodatno pomoći pa ona za službena putovanja koristi privatni automobil i za svaki kilometar naplaćuje dvije kune, dok na parkiralištu HOO-a stoje neiskorišteni sponzorski automobili. Čop je prije nekoliko godina honorarno u HOO doveo i savjetnicu za sportsku opremu, pored osobe zaposlene u HOO-u kojoj je to u opisu posla. Bila je angažirana više od 12 mjeseci, a mjesečno joj se isplaćivalo 24 tisuće kuna bruto, više od najveće bruto plaće u HOO-u. Treba izvući što više novca iz HOO-a za Čopove miljenike.”

Zanimljivo da je javni natječaj sigurno bio raspisan jedino za radno mjesto samog Josipa Čopa jer je tako propisano Statutom HOO-a koji se u tom slučaju nije mogao zaobići. Da je to tako i da glavni tajnik uistinu može zapošljavati bez javnih natječaja, iz HOO-a su Nacionalu i službeno potvrdili rekavši da su bili obvezni raspisati javni natječaj samo za mjesto glavnog tajnika. „Za ostala radna mjesta u Stručnoj službi HOO-a nije propisana obveza provedbe javnog natječaja te isti nisu provođeni. Pravilnikom o radu HOO-a propisano je da je glavni tajnik HOO-a ovlašten za donošenje odluka o popuni određenog radnog mjesta i o zaključenju ugovora o radu. Sukladno Statutu, osobe s posebnim ovlastima u Stručnim službama imenuje Vijeće HOO-a“, stoji u odgovoru koji je potpisao osobno Josip Čop. On je ujedno potvrdio i podatak o honorarnom zapošljavanju savjetnika za sportsku opremu od 15. ožujka 2012. godine do 31. siječnja 2014. godine, ali tvrdi da tada nije postojalo radno mjesto s takvim opisom posla.

Čopu zamjeraju i što je dozvolio da se novac potroši i na osnivanje Knjižnice HOO-a u koju od otvaranja, kako tvrde izvori, nije ušla gotovo nijedna osoba. U toj knjižnici uglavnom su časopisi HOO-a i tematske sportske knjige, a dio literature dostupan je i u virtualnoj knjižnici. Izvor tvrdi:

“Da bi farsa bila potpuna, Čop je sistematizirao i radno mjesto ‘knjižničara’ u HOO-u i samo se čeka kojeg će uhljeba tamo smjestiti.”

Dovođenjem svojih ljudi u HOO, tvrde sugovornici, Čop potpuno ovladava stručnim službama kako bi mogao raditi što ga je volja bez ikakve kontrole. Jedini oblik kontrole je Središnji državni ured za sport, kojem je do studenoga prošle godine na čelu bila proslavljena hrvatska skijašica Janica Kostelić, a zamijenio ju je Tomislav Družak. Iz tog su Ureda na pitanje Nacionala je li HOO raspisivao javne natječaje za zapošljavanje i je li HOO obvezan raspisivati javne natječaje za zapošljavanje, odgovorili: “Središnji državni ured za šport nije upoznat s podatkom je li HOO raspisivao javne natječaje za zapošljavanje, međutim mišljenja smo kako sva krovna športska udruženja i nacionalni športski savezi, koji zastupaju javni interes športa i njihov rad je više od 90 % financiran javnim novcem, trebaju djelovati javno i transparentno te bi i natječaji za radna mjesta trebali biti provedeni na isti način.

‘Jedan uhljeb godišnje uništi sedam do deset malih saveza i uskrati mogućnost natjecanja desecima sportaša. Mali savezi dobiju između 50 i 60 tisuća kuna godišnje, Ju-Jitsu savez svega 35.000 kuna’

Prema dostavljenim Programskim i financijskim izvješćima HOO-a za razdoblje 2016. – 2020. HOO u navedenom razdoblju nije povećavao broj zaposlenika odnosno broj zaposlenih po godinama je iznosio: 2019. – 54 zaposlena, 2018. – 55 zaposlenih, 2017. – 55 zaposlenih i 2016. – 55 zaposlenih. Za 2020. godinu HOO je najavio zapošljavanje jednog radnika (radno mjesto arhivist) u zamjenu za radnika koji je otišao u mirovinu, ali u ovom trenutku nemamo podatak je li to i realizirano.”

Nacionalovi izvori slažu se s tvrdnjom da se ukupan broj zaposlenih nije mijenjao, ali ističu da su ljudi koji su dovedeni nakon odlazaka pojedinaca u mirovinu, dovedeni bez ikakvih natječaja, pa i kriterija. Najnovije zapošljavanje dogodilo se 2. svibnja, u vrijeme Vladine zabrane zapošljavanja u institucijama koje su korisnice državnog proračuna, a HOO oko 90 posto sredstava dobiva iz proračuna.

Na pitanje jesu li dobili pritužbe oko navodnih nepropisnih zapošljavanja u HOO-u, iz Središnjeg državnog ureda za šport odgovorili su da su zaprimili jednu predstavku “u kojoj je iznesena pritužba na rad u Hrvatskom olimpijskom odboru te je navedena predstavka trenutačno u obradi”. Vezano uz iskorištenost europskih fondova odgovorili su da o tome podatke dobivaju na temelju Programskog i financijskog izvješća Hrvatskog olimpijskog odbora te da su uvidom u to izvješće utvrdili da su za 2019. godinu prihodi iz fondova EU-a iznosili 191.880,00 kuna. No napomenuli su da „Središnji državni ured za šport nema neposrednu nadležnost nad europskim projektima koje provodi HOO te ne može procjenjivati njihovu uspješnost“.

Nacionalovi izvori smatraju da Josip Čop zato i može raditi što hoće jer ne postoji snažna politička volja da se njegovoj samovolji stane na kraj.

“Zlatko Mateša pustio ga je da radi što hoće pa tu činjenicu Čop nemilosrdno iskorištava. Ni iz Državnog ureda za šport nisu zainteresirani ulaziti u odnose u HOO-u pa ne reagiraju. A usprkos činjenici da ima 66 godina, Čop ni ne pomišlja na mirovinu jer mu se sviđa ovo faraonsko vladanje HOO-om pa je na kolegiju svojih suradnika pred 20-ak osoba izjavio da će se ponovno kandidirati za radno mjesto glavnog tajnika. On doista ima namjeru doživotno raditi u HOO-u i sa svojim štićenicima nesmiljeno otimati novac hrvatskih sportaša. Nažalost, Zlatko Mateša ne poduzima ništa da ga u tome spriječi”, rezolutan je bio Nacionalov izvor. Najveći dio tih informacija napisan je i u predstavki upućenoj državnom tajniku za sport Tomislavu Družaku. Ondje je, između ostalog, navedeno sljedeće:

“Čop je bio u ozbiljnim sukobima s ministrom Draganom Primorcem i ministrom Željkom Jovanovićem, oni su upozoravali na mešetarenje Josipa Čopa. Je li problem bio u njima ili je Čop prešao sve granice jer misli da mu nitko ništa ne može?”

U vrijeme dok je ministar znanosti, obrazovanja i sporta bio SDP-ov Željko Jovanović, Čop se s njim otvoreno sukobljavao. Portal Net.hr ovako je opisao tu situaciju: “Početkom 2013. godine iz Ministarstva su zatražili sistematizaciju radnih mjesta u HOO-u s pripadajućim koeficijentima, a Čop im taj dokument nije želio dostaviti. Pokazalo se da je to zato što nije htio otkriti visinu svoje plaće koja je iznosila 45.338 kuna bruto. Zato se oglušio na spomenuti zahtjev, zbog čega je HOO-u i hrvatskom sportu bio stopiran prijenos sredstava od igara na sreću. Iako se predsjednik HOO-a Zlatko Mateša hvalio time da je sve brzo izgladio na sastanku s tadašnjim ministrom Željkom Jovanovićem, mira više nije bilo. I Vlada i Sabor od tada su odbacili sva godišnja izvješća HOO-a, pod posebnim nadzorom inspekcije i revizije stalno su i HOO i Sportska televizija, isplate HOO-u kasne, a komunikacija između HOO-a i ministarstva odvija se preko pisama, novina i advokata.”

No u vrijeme HDZ-ove vlade situacija se, barem naoko, primirila. Ili nije bilo političke volje da se duboko zagrebe u princip rada HOO-a.

Komentiraj