GLAVAK: ‘Hrvatska će moći koristiti i dio iznosa od 300 milijardi eura iz pomoći za države eurozone’

‘Ovo nije vrijeme za sebičnost već za solidarnost, vrijeme koje traži da izgradimo nove vrijednosne sustave. Uvjerena sam da će i proračun EU-a za sljedećih sedam godina imati novi pogled u budućnost’, kaže zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu Sunčana Glavak

Sunčana Glavak, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu, prošloga tjedna je sa svojim kolegama sudjelovala na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj putem interneta.

Zastupnici su pozvali na snažnu suradnju i solidarnost s ciljem prevladavanja pandemije COVID-19, a ključnu raspravu vodili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, o jačanju koordiniranog odgovora EU-a na zdravstvenu i gospodarsku krizu, pronalaženju zajedničke izlazne strategije i planu oporavka u okviru novog ambicioznog dugoročnog proračuna za ublažavanje gospodarskih i financijskih posljedica ograničenja kretanja. Ursula von der Leyen ispričala se Italiji zbog nedovoljno brze reakcije i početnog nedostatka solidarnosti EU-a.

Izglasana je i rezolucija kojom se države članice pozivaju da izvuku pouke iz ove pandemije kako bi mogle jačati solidarnost i izgraditi još snažniju i otporniju Europsku uniju te Komisiji omogućiti poduzimanje brzih i odlučnih mjera u odgovoru na buduće katastrofe i krize.

Bivša televizijska novinarka i dugogodišnja saborska zastupnica Sunčana Glavak prvi put je izabrana u Hrvatski sabor na listi HDZ-a 2007. godine. Otada je obnašala različite stranačke i saborske dužnosti, bila je glasnogovornica HDZ-a i glasnogovornica Vlade od 2016. do 2018., kao i predsjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije. Zastupnica u Europskom parlamentu postala je 1. prosinca 2019., nakon što je Dubravka Šuica preuzela dužnost potpredsjednice Europske komisije. Članica je Odbora za vanjske poslove i Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, kao i zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te izaslanstvu za odnose s SAD-om. Nedavno je ispred Europske pučke stranke imenovana izvjestiteljicom u sjeni za izvješće „Kohezijska politika i strategije regionalnog razvoja u borbi protiv klimatskih promjena“ Odbora za regionalni razvoj.

Zbog pandemije koronavirusa većina planiranih aktivnosti vezanih uz hrvatsko predsjedanje, kao i uz rad Europskog parlamenta, odvija se online, a i prioriteti su se dramatično promijenili. Sunčana Glavak objasnila je da sjednicama fizički prisustvuju samo zastupnici koji žive u Bruxellesu, dok je ostalima omogućen rad od kuće.

NACIONAL: Prošloga tjedna održana je plenarna sjednica Europskog parlamenta, prilagođena uvjetima rada. Jeste li zadovoljni izglasanim odlukama i rezolucijom? 

Da, moram reći da je protekli tjedan bio vrlo intenzivan i iako smo se „preselili“ u digitalni prostor, to ne znači da se rasprave ne vode i odluke ne donose. Održavaju se i sastanci Predsjedništva, odbori, grupni sastanci, video-konferencije. No svi naši rasporedi i teme usmjereni su suočavanju s pandemijom koronavirusa i ublažavanju njenih posljedica. Na plenarnoj sjednici glasali smo o drugom paketu pomoći državama članicama. Prvi paket izglasali smo u ožujku, kada smo dali potporu uspostavi Investicijske inicijative vrijedne 37 milijardi eura, proširili smo područje Fonda za solidarnost EU-a na izvanredna stanja u području javnog zdravlja te smo zaustavili letove praznih zrakoplova, odgodivši primjenu regulative o korištenju slotova. Drugi paket, o kojem smo glasali prošloga tjedna, sadrži izmjene proračuna Unije. Podržali smo dodjelu 350 milijuna eura Grčkoj, koja se bori s izbjegličkim valom, 100 milijuna eura uputili smo Albaniji za obnovu nakon potresa, a sa 115 milijuna eura pojačali smo sredstva Mehanizma civilne zaštite. U svrhu jačanja borbe protiv koronavirusa mobilizirali smo dodatne tri milijarde eura za Instrument hitne podrške i program RescEU za nabavu medicinske i zaštitne opreme i stvaranje strateških zaliha, podržali smo aktiviranje neiskorištenih sredstava triju fondova kohezijske politike te smo postigli dogovor oko izmjena Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te Fonda europske pomoći za najpotrebitije kako bismo olakšali brzo korištenje dostupnih sredstava. Riječ je o koordiniranom odgovoru na pandemiju, kao putokazu za buduće aktivnosti u borbi protiv koronavirusa. Rezolucijom smo podržali implementaciju mjera i korištenje sredstava koja će spasiti radna mjesta te pomoći zdravstvenom sustavu i oporavku gospodarstva Europske unije i Republike Hrvatske.

‘Pokazalo se da građani cijene iskrenost i odgovornost. Morate reći informacije čak i kada one nisu najugodnije. Ono što zna Vlada, a to je isticao i premijer, promptno saznaju i hrvatski građani’

NACIONAL: Uslijed pandemije koronavirusa Europski parlament svoje je prostore ponudio beskućnicima. O tome se malo zna iako je to u Belgiji veliki problem?

Tako je, beskućnici su veliki problem u Belgiji i zato je predsjednik Parlamenta David Sassoli 9. travnja objavio da dio prostora daje na korištenje beskućnicima. Prošloga tjedna je i posjetio zaposlenike koji s udrugama kuhaju i distribuiraju oko tisuću obroka dnevno, kako za beskućnike tako i za liječnike. Osim toga, i vozila Europskog parlamenta stavljena su na raspolaganje i koriste se za prijevoz liječnika od njihovih kuća do bolnica. Mislim da je to najmanje što se moglo učiniti u ovim okolnostima. Inače, Belgija je uvela izvanredne mjere kasnije nego Hrvatska, tako da možemo konstatirati da je naša reakcija bila pravovremena i ogledni primjer za ostale, kako u stručnom, tako i u komunikacijskom smislu. Zato je moj prijedlog i bio da se komunikacijski segment uslijed krize unese u rezoluciju o kojoj smo prošloga tjedna glasali. Hrvatska je ugrozu od koronavirusa prepoznala na vrijeme. Zahvaljujući brzoj reakciji i pravovremenim mjerama usporeno je širenje zaraze i situacija nije eskalirala kao u nekim drugim zemljama. Premijer Plenković i Vladin Stožer civilne zaštite u prvi plan stavili su živote i zdravlje građana, transparentno se i redovito komunicira o svemu što je važno za primjenu mjera i zaštitu građana. Postoji povjerenje građana u funkcioniranje institucija, što je najvažnije u ovakvim okolnostima krize.

NACIONAL: Rekli ste da u Belgiji nema takve vrste komunikacije s javnošću, da nema dnevnih konferencija za novinare, kao i da građani ne dobivaju informacije redovito, kao u Hrvatskoj?

Da, takav sustav ne postoji, belgijska premijerka obratila se putem televizije tek nekoliko puta. Smatram da je takav način dnevnog  komuniciranja s javnošću, u ovakvim potpuno novim okolnostima, od presudne važnosti. Ono što zna Vlada, a to je više puta isticao premijer Plenković, promptno saznaju i hrvatski građani. Morate reći relevantne činjenice i točne informacije čak i kada one nisu najugodnije. U Hrvatskoj je ta komunikacija iskrena, ne samo oko pandemije koronavirusa, već i nakon zagrebačkog potresa. Pokazalo se da građani itekako cijene tu iskrenost, ali i odgovornost. Nakon moje inicijative i neke druge zemlje preuzele su taj model, i to ne samo u komunikacijskom već i u epidemiološkom smislu. Dakle, država stvori okvir, donese se zakonska podloga i o tome se obavještava javnost. Taj trokut završava medijima koji su izuzetno važni, novinari su odradili lavovski dio posla i dugujemo im veliku zahvalnost jer sa zdravstvenim radnicima i svim ostalim službama obnašaju važnu javnu dužnost.

NACIONAL: Od početka pandemije koronavirusa čule su se mnoge kritike na račun EU-a i njegovih nedovoljno brzih reakcija, nedovoljne solidarnosti i usporenosti institucija. Vi ste u svom osvrtu na razdoblje epidemije koronavirusa naveli da je nužno demontirati mit o europskom nečinjenju tijekom aktualne krize, no slučajevi najpogođenijih članica, poput Italije ili Španjolske, pokazuju da to ipak nije samo mit?

Kritika da su u početku neke zemlje djelovale autonomno, da ne kažem sebično, stoji, to je bilo pogrešno i zbog toga mi je jako žao, kao i većini mojih kolega. To je kod mnogih građana izazvalo bojazan pa i skepsu. Osobito u Italiji i Španjolskoj. No vrlo brzo se pokazalo da nitko ne može sam i solidarnost je pobijedila. Ipak se sinergija vrlo brzo vratila i EU je ponovo pokazao svoju snagu. Suradnja država članica očituje se i kroz primanje pacijenata iz Italije i Španjolske u Njemačkoj i Austriji, iz Francuske ih prebacuju u Luksemburg, Poljaci, Nijemci i Rumunji šalju medicinsko osoblje u talijanske bolnice, Austrija je Talijanima uputila pomoć u vidu 1,5 milijuna zaštitnih maski i slično. A i nakon potresa u Zagrebu sedam je država članica promptno poslalo pomoć Hrvatskoj – Slovenija, Francuska, Austrija, Italija, Mađarska, Litva – a pridružila se i Crna Gora i na tome smo zahvalni. I tu se pokazalo da se europski projekt pokrenuo.

NACIONAL: Zbog krize izazvane koronavirusom i ekonomske krize koja slijedi, dramatično se mijenja i agenda Europske unije za sljedećih pet godina, kao i proračun za sljedeće višegodišnje financijsko razdoblje. Vidite li tu neke pozitivne pomake za Hrvatsku? Hoće li biti novca iz kohezijskih fondova? 

Svima je jasno da su se prioriteti globalno promijenili. Ovo nije vrijeme za sebičnost već za solidarnost, vrijeme koje traži da izgradimo nove vrijednosne sustave. Uvjerena sam da će i novi  Višegodišnji financijski okvir, dakle proračun EU-a za sljedećih sedam godina, imati novi pogled u budućnost. Naime, prve rasprave o tome događale su se u radikalno drugačijim okolnostima. Europska komisija će, koliko mi je poznato, predložiti novi plan socio-ekonomskog oporavka, što uključuje i nove prioritete. To znači i promjenu stavova oko onoga za što su se zalagale tzv. starije i novije članice. Za Hrvatsku je važno, a to je hrvatsko predsjedništvo već ranije predlagalo, što će sredstva iz Kohezijske politike imati istaknuto mjesto u budućem proračunu i izgledno je da će se ona povećati. Ne smijemo zaboraviti da su upravo zaslugom premijera Plenkovića u budući VFO dodane dvije za Hrvatsku jako važne stavke. Dobit ćemo kompenzaciju za depopulacijske trendove te dodatnih 600 milijuna eura jer smo jedina država koja je do sada koristila samo jedan VFO.

NACIONAL: Budući da Hrvatska nije članica eurozone, na nju se ne odnosi ni odobrena pomoć od 540 milijardi eura za spašavanje radnih mjesta. Sam ministar Marić rekao je da će se država morati zaduživati na domaćem i stranom tržištu. Koliko takve činjenice produbljuju sumnju u smisao članstva u EU-u? 

Dapače, Hrvatska će moći koristiti dio iznosa od 300 milijardi. On je namijenjen zaštiti i očuvanju radnih mjesta te poticanju gospodarskog oporavka kroz inicijativu SURE „tešku“ 100 milijardi eura te dodatnih 200 milijardi eura pomoći pogođenim tvrtkama iz jamstvenog fonda Europske investicijske banke. Trenutna kriza pokazuje važnost punog integriranja Republike Hrvatske u eurozonu jer ćemo tako ostvariti puni pristup mehanizmima za stabilizaciju i oporavak u slučaju krize. Hrvatska je na dobrom putu, što potvrđuje i dogovor Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke o valutnom ugovoru o razmjeni u protuvrijednosti od dvije milijarde eura. Taj dogovor je značajan za poziciju Vlade u realizaciji mjera za oporavak gospodarstva, a i potvrda dobrih poteza Vlade u smislu stabilizacije i upravljanja javnim financijama u proteklim godinama. I druga sredstva i instrumenti Europske unije Hrvatskoj stoje na raspolaganju, recimo Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus, unutar koje je Hrvatskoj preraspodijeljeno 1,158 milijardi eura postojećih sredstava. Zatim, postoje sredstva u Fondu solidarnosti Europske unije, Fondu za pomorstvo i ribarstvo, a ne smijemo zaboraviti i na preostala sredstva u fondovima kohezijske politike. Zamislimo samo drugačiji scenarij, u kojem Hrvatska nije članica Europske unije. Uvjerena sam da bi nam bilo znatno teže.

‘Kritika da su u početku neke zemlje djelovale autonomno, da ne kažem sebično, stoji, to je bilo pogrešno i kod građana izazvalo bojazan pa i skepsu. No pokazalo se da nitko ne može sam i solidarnost je pobijedila’

NACIONAL: Kako komentirate ponašanje pojedinih svećenika, a osobito Josipa Delaša koji je usprkos svim zabranama održavao mise i na Cvjetnicu, i na Uskrs, i na Veliki ponedjeljak, ugrožavajući tako vjernike, vrijeđajući i fizički napadajući novinare i policajce? Je li bilo sličnih primjera negdje u EU-u?

Biskupska konferencija se ispričala, protiv nasilnika su podnesene kaznene prijave. Takvo ponašanje je apsolutno neprimjereno, a ja bih tu citirala ono što je rekla profesorica Alemka Markotić: „Ako može papa, onda mogu i svi ostali!“ Što se tiče napada i vrijeđanja novinara, smatram da svi koji profesionalno obavljaju dužnost od javnog značaja moraju biti zaštićeni, a prema kaznenom zakonu ovo će biti i prvi slučaj kaznenog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od interesa ili je u javnoj službi. Novinari trebaju obavljati svoj posao kao i svaka službena osoba, bez ikakvog ometanja ili, što je još gore, nasilja.

NACIONAL: Za razliku od Nacionalnog kriznog stožera koji dvaput dnevno strpljivo odgovara na pitanja novinara, gradonačelnik Bandić vrijeđa i građane i novinare. Kako to komentirate, s obzirom na to da je HDZ s njegovom strankom u koaliciji i na nacionalnoj razini i u Zagrebu?

Osnovno pravilo za sve one koji su u politici jest sljedeće: kad iziđete pred novinare morate biti spremni na svako i ugodno i neugodno pitanje. Nema zabranjenih pitanja jer oni rade u interesu javnosti. Što se tiče suradnje sa strankom Milana Bandića na razini Hrvatskog sabora, sve ono što je dobro za Hrvatsku i što predlaže hrvatska vlada, svi razumni zastupnici će podržati. Puno je manje populizma i partikularnih interesa iako je iz najveće opozicijske stranke bilo nekih iznenađujućih izjava i nevjerojatnog nerazumijevanja i neupućenosti u odluke koje se donose na razini Vlade, kao i svega što se događa u Hrvatskoj. Osobito se tu istaknuo Davor Bernardić.

NACIONAL: Hrvatskoj je iz Fonda solidarnosti odobrena i pomoć nakon potresa u Zagrebu. No to nije bezuvjetno jer Hrvatska u relativno kratkom roku mora sastaviti popis projekata za koje traži sufinanciranje. Je li to odgovornost Grada Zagreba ili države? I hoćemo li to stići napraviti? 

Iz Fonda solidarnosti zemljama članicama na raspolaganju je 800 milijuna eura – radi se o 500 milijuna eura redovnog godišnjeg proračuna plus neiskorištena sredstva iz prethodnih godina. Točno je da se Fond može koristiti na temelju zahtjeva upućenih na razini države. Na primjer, o pomoći za Albaniju nakon potresa glasali smo prošloga petka na plenarnoj sjednici. Podnositelj zahtjeva mora biti nacionalna vlada ili neko nacionalno tijelo, poput ministarstva, a podnosi se Generalnoj upravi za regionalnu i urbanu politiku. Zahtjev se mora podnijeti 12 tjedana nakon prve službene reakcije zbog izvanrednog stanja. U pripremi je i Zakon o obnovi Zagreba i okolice nakon potresa. Fond solidarnosti samo je jedan od izvora sredstava za obnovu potresom pogođenih područja.

NACIONAL: Pojedini premijeri iz redova EPP-a – Janša, Vučić ili Viktor Orbán, čiju stranku Fidesz Donald Tusk zato želi izbaciti iz obitelji Europskih pučana – koriste krizu koronavirusa da bi proglasili izvanredno stanje i ukinuli demokraciju. Čak je i Ursula von der Leyen upozorila da se to ne smije dopustiti. No kako ih u tome spriječiti kada sankcije EU-a prema zemljama članicama koje krše temeljna europska načela, ne funkcioniraju ni u normalnim okolnostima? 

Demokracija ni u kojem slučaju ne smije biti suspendirana, a EK i Europski parlament u svojim dokumentima pozivaju države članice da tijekom ove izvanredne situacije uvedu mjere koje će biti privremene, ciljane i sukladne ugrozi s kojom se suočavamo. Poseban naglasak stavlja se na osiguravanje demokratskog nadzora primjene tih mjera. Osobito se u ovo vrijeme moraju jamčiti pravna sigurnost i sloboda izražavanja. I Ursula von der Leyen posebno je naglasila da demokracija ne može funkcionirati bez slobodnih i neovisnih medija.

‘Nije točno da na razini Europske unije postoje zabrane prikupljanja podataka, no zahtjev je europskih institucija da taj sustav bude postavljen transparentno i da se podaci prikupljaju anonimno’

NACIONAL: U Hrvatskoj je opozicija oštro napala namjere Vlade da promijeni Zakon o elektroničkim komunikacijama tako da se može elektronički pratiti prekršitelje mjera samoizolacije, što su mnogi protumačili kao prvi korak prema diktaturi.

Vladi to ne pada na pamet i pokušalo se imputirati nešto što nikako nije bila intencija niti bilo što bi ugrozilo osobne slobode – to je potpuno deplasirano. Zakon je u drugom čitanju i namjera mu nikako nije bila kontrola komunikacija ili zadiranje u privatnost. Poznato je da je diljem RH oko 20 tisuća ljudi pod mjerama samoizolacije, kao i da ih neodgovorni pojedinci krše, ugrožavajući svoj i tuđe živote. U tom se smislu tražio najbolji način da ih se u tome spriječi. Nije točno da na razini Europske unije postoje zabrane prikupljanja podataka, no zahtjev je europskih institucija da taj sustav bude postavljen transparentno i da se podaci prikupljaju anonimno. Dakako da treba biti oprezan s takvim mjerama, ali to je bila zlonamjerna interpretacija mjere koja je trebala biti relativno brzo provedena, isključivo s namjerom zaštite javnog zdravlja.

NACIONAL: Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a ostat će u sjeni svih ovih kriza. Mislite li da će do početka srpnja ipak biti održan Zagreb Summit i što će na kraju biti rezultat tog predsjedanja? 

Mislim da nije malo to što je 24. ožujka podržano otvaranje pristupnih pregovora za punopravno članstvo Sjeverne Makedonije i Albanije, kao i što je pitanje proširenja, upravo zalaganjem predsjednika Plenkovića, ponovo stavljeno na dnevni red EU-a, što je bio jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Fascinantno je i kako se slogan predsjedanja „Snažna Europska unija u svijetu punom izazova“ poklopio s kriznim razdobljem u kojem smo se našli. Nitko nije ni slutio da ćemo se suočiti s izazovima s kakvima se svijet dosad nije susreo.

Kriza je svakako uvelike utjecala na teme kojima se bavimo na razini EU-a i država članica. Na početku predsjedanja uspješno smo proveli uređeni ugovorni Brexit i zahvaljujući angažmanu hrvatskog predsjedništva usvojili smo mandat za pregovore o budućim odnosima s Ujedinjenim Kraljevstvom. U trenutku pojave epidemije koronavirusa Hrvatska je, kao predsjedavajuća, aktivirala i poseban Krizni mehanizam Europskog vijeća, dakle politički odgovor na krizu. Kroz taj mehanizam uspješno smo ujedinili funkcioniranje svih institucija EU-a, što je uključivalo niz sastanaka na ministarskoj razini, dok premijer Plenković redovito ima video-konferencije sa šefovima država i vlada članica EU-a. Zato mislim da je vidljivost europskog predsjedanja jako dobra. Upravo je zalaganjem i brzom reakcijom hrvatskog predsjedništva pokrenuta izmjena pravila korištenja fondova, kojom je omogućeno potpuno slobodno korištenje sredstava sukladno potrebama države članice. A što se tiče Zagreb Summita, odnosno Sastanka na vrhu zemalja EU-a i Zapadnog Balkana, zbog trenutačnih okolnosti on se neće održati 6. i 7. svibnja, kako je planirano, no to ne znači da neće biti održan u lipnju ili u nekom drugom obliku. Razgovaramo i o pokretanju Konferencije o budućnosti Europe. U ovim okolnostima tako će portfelj potpredsjednice Šuice biti posebno u fokusu, a održavanje će ovisiti o razvoju trenutnih prilika. Hrvatska je dokazala da je i u ovim izvanrednim okolnostima dorasla zadatku usmjeravanja aktivnosti i prioriteta EU-a.

Komentiraj