‘Geoinformatika će do 2030. stvoriti 48.000 radnih mjesta’

Pomoću Copernicusa, programa u koji je uloženo šest milijardi eura, putem satelita prate se sve promjene na Zemlji. Zagrebački Geodetski fakultet organizira 24-satno natjecanje na kojem će hrvatski srednjoškolci osmišljavati aplikacije vezane za podatke s Copernicusa, čija će se primjena ‘pogurati’ na tržište

Venecija tone, ledenjaci se ubrzano otapaju, pustinja se širi, a površina Zemlje na pojedinim se mjestima podigla i do dva metra nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi. Sve su to podaci koji se danas znaju i prate u realnom vremenu zahvaljujući Copernicusu, ambicioznom programu Europske svemirske agencije i Europske komisije koji redovito prati i nadzire atmosferu, oceane i kopnene površine. Različite usluge koje ovaj program nudi pomažu u rješavanju nekih od najtežih ekoloških izazova kao što su sigurnost hrane, porast razine mora, prirodne katastrofe, urbanizacija, otapanje ledenjaka ili sveobuhvatne klimatske promjene.

NEOGRANIČENIM NAČINIMA primjene u korištenju ovih fascinantnih podataka koji bi mogli snažno utjecati na budućnost Zemlje, uskoro će imati priliku pridonijeti i hrvatski programeri, poduzetnici, stručnjaci različitih profila, kao i učenici i studenti. Zagrebački Geodetski fakultet u listopadu organizira, a Sveučilišni računski centar će biti domaćin Copernicus Hackathona, 24-satnog natjecanja na kojem će timovi kreirati aplikacije za korištenje njegovih podataka, s konačnim ciljem kreiranja proizvoda koji u odabranom području primjene može znatno unaprijediti kvalitetu života, ekonomiju ili zaštitu okoliša.

Kako kaže Željko Bačić, redoviti profesor na Geodetskom fakultetu, voditelj projekta, temelj za provedbu Copernicus Hackathona bio je taj da je Europska unija pokrenula taj program prije pet godina:

„Program Copernicus je najkompleksniji program opažanja Zemlje, a sastoji se iz dvanaest satelita (Sentinela) posebno namijenjenih toj svrsi i onda još nizu doprinosećih satelita s određenim senzorima koji se integriraju u sustav. To je fenomenalno, u što je EU do sada uložio šest milijardi eura, a uložit će se još 5,8 milijardi eura do 2027. godine da bi sustav profunkcionirao u potpunosti. Dosad je lansirano sedam satelita, a još se treba lansirati šest. Koja je korist od satelita? Oni ne samo da opažaju kamerama Zemlju, već bilježe puno širi spektar podataka jer imaju instalirane radare i senzore za mjerenje topografije i temperature mora, kvalitete zraka, atmosferskih i klimatskih promjena. Dakle, pokušavaju s velikim brojem atributa i različitih parametara pratiti stanje i promjene na Zemlji. To daje rezultate“.

KAKO JE POJASNIO PROFESOR BAČIĆ, danas bez satelita ne bi bilo vremenske prognoze kakvu poznajemo, a mogućnosti za njihovu buduću svakodnevnu uporabu nebrojene su. Trenutačna situacija je takva da je riječ o novoj tehnologiji koja još nije dovoljno poznata pa je ulaganje u ovom trenutku puno veće od neposredne ekonomske koristi:

„Prepoznavši to, Europska komisija pokrenula je set programa kojima je cilj popularizacija Copernicusa, odnosno korištenje satelita za opažanje Zemlje iz svemira. Pozadina toga je da se procjenjuje da će to postati nova gospodarska grana i profesija u sklopu digitalne revolucije koja trenutačno čak nema ni ime. Barata se pojmovima kao što su geoinformatika, Earth Observation Science, odnosno geoprostorna znanost. Definicija profesije i cijele gospodarske grane zadaća je konzorcija u kojem sudjeluje i Geodetski fakultet koji realizira veliki Erasmus+ projekt EO4GEO, koji također treba definirati strategiju znanja i vještina te opisati buduća zanimanja u tom području za Europu. Europska komisija procjenjuje da će do 2035. 131 milijarda eura biznisa, odnosno gospodarskih aktivnosti, biti vezano uz podatke i servise opažanja Zemlje iz svemira“.

PITANJE JE, SMATRA BAČIĆ, kako ljudima približiti cijelu priču i potaknuti ih da se počnu time baviti. To još uvijek nije jednostavno. Može se usporediti s primjenom GPS-a.

‘COPERNICUS SATELITI daju snimku istog područja svakih šest dana, a prije toga smo radili snimanje države iz zraka tek svake dvije do tri godine’, kaže profesor Željko Bačić

„Danas GPS imamo na mobitelu i svi ga koristimo, to je postalo toliko jednostavno da i ne razmišljamo o tome da je jedan vrlo kompleksan sustav ugrađen u mobitel. Međutim, prije 30 godina, kad je 1990. Geodetski fakultet kupio tri uređaja koji su bili prvi u Hrvatskoj, to je bilo svjetsko čudo. To je bila te godine najveća investicija u znanosti u Hrvatskoj, a danas ga skoro svatko ima u mobitelu. Pitanje je kako i kad ćemo postići to da podatke sa satelita, informacije iz svemira, počnemo koristiti kao GPS, da mobiteli i sateliti komuniciraju i neposredno koristimo satelitske podatke. No sigurno je da će se to dogoditi u budućnosti. Primjera u kojima se može govoriti o revoluciji u slučaju primjene satelitskih podataka i servisa je već danas mnogo – praćenje stanja usjeva primjerice sa satelitima moguće je sa zadrškom od nekoliko dana. Donedavno su se isključivo koristila snimanja iz aviona, što je ovisno o vremenskim prilikama moglo trajati i nekoliko mjeseci prije nego što su se podaci mogli koristiti. U budućnosti će vatrogasac, primjerice, moći dobiti informacije o požaru sa satelitske snimke na mobitelu. Ovog trenutka to možemo tek naknadno saznati, ne u realnom vremenu. Jedan od razloga je sadržan u činjenici da su GPS podaci točke i zapisa podataka koje treba prenijeti maleni, dok su satelitski podaci ‘teški’, riječ je o megabajtima, gigabajtima i terabajtima, pa se očekuje da će se Copernicus podaci u širokoj primjeni početi koristiti za 10 ili 20 godina“.

ŽELJKO BAČIĆ KAŽE DA ĆE RAZVOJEM tehnologije primjena biti brža jer će ukloniti uska grla koja postoje. Trenutačno je veliki problem ‘’spustiti’’ podatke sa satelita na Zemlju. Puno se radi na razvoju softvera koji bi ubrzali ‘’downloadanje’’ takvih podataka. Politika Europske unije je ta da se svi Copernicusa podaci mogu koristiti bez naknade i slobodnim pristupom na cijeloj Zemlji svatko se može ulogirati i preuzeti podatke. Zato danas Copernicus ima 300.000 korisnika u sustavu, a ambicija je imati ih puno više. No korištenje Copernicus podataka još uvijek nije jednostavno i traži stručnu osobu koja se mora ‘’probiti’’ kroz sve korake i ulažu se veliki napori da se pojednostavi pristup i korištenje podataka kroz razvoj dodatnih servisa i promociju Copernicusa.

Vesna Poslončec-Petrić, koordinatorica promidžbe Hackathona, istaknula je: “Čim se krenulo u aktivnost promocije Copernicusa, zagrebački Geodetski fakultet uključio se kao partner iz Hrvatske, član je asocijacija Copernicus Academy i Copernicus Relays koje promiču primjenu Copernicusa. Tako danas publicirano elektronske novine Svemirski žurnal koje šaljemo na oko 1900 adresa. S druge strane, kroz organizaciju Hackathona i raznih konferencija promiče se cjelokupan program“.

Zvonimir Nevistić, organizator natjecanja Copernicus Hackathon, pojasnio je o kakvom se natjecanju radi:

„Europska komisija je odlučila organizirati različite programe kojima se potiče korištenje podataka s Copernicusa. Jedan od tih programa je Copernicus Hackathon, natjecanje kojem je cilj okupiti IT stručnjake, programere i eksperte za daljinska istraživanja na jednome mjestu kako bi istražili mogućnosti sustava Copernicus s ciljem razvoja aplikacija koje će koristiti Copernicus podatke. Komisija je prethodnih godina natjecanje organizirala na razini EU-a i to se nije pokazalo kao dobar model jer su se na natječaj javljali samo timovi iz najrazvijenijih europskih država. Stoga se od kraja prošle godine organiziraju regionalna natjecanja. Na natječaj EI smo se i mi prijavili i u konkurenciji 25 prijava izabrani smo za organizatora jednog od 11 regionalnih natjecanja koje pokriva područje Hrvatske i Slovenije. Uz službenu kategoriju, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja koje je pokrovitelj Hackathona, odlučili smo organizirati dodatnu učeničku kategoriju. Hackathon je i više od natjecanja, riječ je o industriji budućnosti, a Copernicus, odnosno podaci Copernicusa će otvoriti i brojna nova radna mjesta. Studije EU-a ukazuju na to da se do 2030. očekuje 48.000 radnih mjesta povezanih isključivo uz ovu tehnologiju. Europska komisija je, osim toga, geoinformatiku okarakterizirala kao ‘hot topic’, odnosno kao jednu od profesija budućnosti. Zato smo i odlučili organizirati srednjoškolsku kategoriju, da potaknemo naše srednjoškolce na upis našeg i drugih tehničkih fakulteta te da im pojasnimo što je to geoinformatika i koji su njeni potencijali”.

SUDIONICIMA NATJECANJA koje će se održati 23. i 24. listopada u Sveučilišnom računalnom centru, objasnit će se koje sve podatke mogu koristiti, a potom prijavljeni ili na licu mjesta sastavljeni timovi u 24 sata morati razraditi ideju i osmisliti aplikaciju. Zadane su tri opće teme – primjena Copernicusa za pametne gradove i pametnu upravu, zaštita okoliša i klimatske promjene i treća, možda najprimjenjivija za hrvatske prilike, primjena daljinskih istraživanja u poljoprivredi, šumarstvu i industriji. Na temelju tih tema koje će razraditi, timovi će razvijati aplikacije i prezentirati ih, a stručni žiri će odabrati pobjednike. Svaki tim će imati mentora koji će timovima pomagati u razradi ideje. Glavnu nagradu osigurava Europska komisija, a riječ je o programu Copernicus Akcelerator kojim EU pruža korisnicima podršku u obliku boot-kampova, mentorstva, izrade poslovne sheme, odnosno pomoć da se ta aplikacija s Hackathona pretvori u stvarni proizvod, odnosno plasira na tržište. Cijena tog programa iznosi oko 20.000 eura.

Kako kaže profesor Željko Bačić, iznimno je važno da se upravo mladi uključe u ovaj projekt:

„Mi držimo prezentacije mladima da im približimo Copernicus i pojačamo percepciju tog programa. Dio tih mladih, uglavnom nadareni programeri, usmjerit će se prema ovoj industriji. Kroz Hackathon se traži ideja, a ne gotov proizvod. Ako je ideja dobra i ako se procijeni da je moguća primjena te ideje na globalnoj razini, onda slijedi uključivanje u program Akcelerator. Nakon toga slijedi program Inkubator, u sklopu kojeg Europska komisija daje podršku od 50.000 eura za osnivanje tvrtka i komercijalizacije ideje. A danas ideje imaju mladi te ih stoga želimo što prije uključiti u ovu industriju. Rezultat bavljenja geoinformatikom ilustrira to da naši studenti, sa završenim studijem geodezije i geoinformatike, danas nemaju problema sa zapošljavanjem“.

‘PROCJENJUJE SE da će do 2035. čak 131 milijarda eura biznisa biti vezana uz podatke opažanja Zemlje iz svemira, a Copernicus podaci bit će u primjeni za 10-ak godina’, kaže Bačić

COPERNICUS, POJAŠNJAVA BAČIĆ, omogućuje povezivanje satelitskih podataka s podacima prikupljenima na Zemlji, odnosno ‘’in situ’’ podacima. Kombinacija tih podataka omogućuje nam dobivanje potpuno nove informacije:

„Uzmimo banalni primjer – divlji deponiji smeća mogu se lakše detektirati, zatim putem satelita možemo lakše detektirati azbestne ploče na krovovima, mogli bismo lakše doći do informacija o bespravnim objektima, stanju vegetacije, šumama u prirodi, ali i na gradskim površinama. Na Marjanu je aktualna bolest četinjača koja se vrlo lako može detektirati putem satelita, na Velebitu se pojavio smrekov potkornjak… Sateliti Copernicus daju snimku istog područja svakih šest dana, što omogućuje izradu ‘filma’ promjena na nekoj lokaciji. Prije podataka s Copernicus i drugih satelita u Hrvatskoj smo provodili aerofotogrametrijsko snimanje države iz zraka svake dvije do tri godine u svrhu izrade ortofoto karata. Sad promjene možemo pratiti i karte izrađivati svakih šest dana. Vidite koja je to razlika“.

COPERNICUS ĆE, NAJAVLJUJE PROFESOR Bačić, u budućnosti ostvariti velike rezultate u poljoprivredi, praćenju kvaliteti zraka i osiguranju. Osiguranje je jedan od ključnih faktora brojnih ljudskih aktivnosti jer se troškovi osiguranja mogu, kvalitetnim procjenama, značajno smanjiti. Primjerice, osiguranje usjeva. Praćenjem stanja usjeva iz svemira može se poboljšati procjena visine police osiguranja za neko području i kulturu. To je važno i zbog poticaja. Ako se netko prijavi za poticaje za neki usjev, korištenjem Copernicusa podataka moći će se provjeriti sadi li netko upravo proizvod za koji je tražio poticaje. Neće se više trebati izlaziti na teren, već se sve može obrađivati preko satelitskih snimki. Kako Bačić kaže, otvara se posve novi biznis:

„Danas su u Hrvatskoj među najvećim korisnicima Copernicus podataka Državni hidrometeorološki zavod i Državna uprava za spašavanje koji za potrebe vremenske prognoze i u slučaju prirodnih nepogoda, imaju direktan i ekspresan pristup podacima sa satelita. Copernicus ima šest servisa i jedan je namijenjen sigurnosti, koji primjerice alarmira u slučaju havarija na moru, kojem Hrvatske i službe drugih EU država imaju neposredan pristup. Copernicus se koristi, odnosno moći će se koristiti i za bolju zaštitu i nadzor granica. To znači da se prati neposredno stanje na vanjskoj granici Europske unije ali i, primjerice, migracijski tokovi na afričkom kontinentu. Službe prate određene koridore po kojima se kreću ljudi prema obali Mediterana i može se lakše procjenjivati koliki je pritisak ljudi na obale Tunisa ili Libije i koliki će pritisak ljudi biti prema granicama EU-a. Iz današnje perspektive možemo reći da su mogućnosti Copernicusa bezgranične“.

Komentiraj