GEIER: ‘Činjenica je da se premijer Plenković u EV-u priklonio protivnicima vladavine prava’

Autor:

Europski parlament

Vođa njemačke delegacije SPD-a u Europskom parlamentu Jens Geier otkriva zašto je njegova grupacija glasala protiv kandidature svoje zemljakinje Ursule von der Leyen za predsjednicu Europske komisije te što misli o ponašanju hrvatskog premijera

Prošloga je tjedna, s tankom većinom od samo devet glasova više no što joj je trebalo za prolaz, u Europskom parlamentu za novu predsjednicu Europske komisije izabrana dosadašnja ministrica obrane u njemačkoj vladi, CDU-ova Ursula von der Leyen. Naime od 571 zastupnika za nju je glasalo njih 383, dok je potrebna kvalificirana većina iznosila 374. Protiv je bilo 327 zastupnika, dok je jedan bio suzdržan.

Očekivano, za Ursulu von der Leyen su glasali zastupnici još uvijek najveće grupacije Europske pučke stranke sa 180 zastupnika, zatim Liberali okupljeni u novu političku grupu pod nazivom Renew Europe, koji imaju 108 zastupnika i pojedini zastupnici iz ECR-a – Europskih konzervativaca i reformista – dok su Socijalisti i demokrati, koji imaju 154 mjesta, bili podijeljeni. Hrvatski zastupnici iz SDP-a, usprkos činjenici da se protive potpunom napuštanju procesa spitzenkandidata i ne slažu se s načinom na koji je predložena, glasali su za Ursulu von der Leyen, dok je cijelo njemačko izaslanstvo SPD-a glasalo protiv.

Jens Geier vođa je njemačke delegacije SPD-a u Europskom parlamentu. Rođen u Frankfurtu na Majni, nakon diplome na sveučilištu Bochum u Ruhru Geier je jedno vrijeme bio zaposlen kao znanstveni istraživač na fakultetu. Njemačkom SPD-u pridružio se 1991. i do 2001. obnašao je dužnost referenta u predsjedništvu stanke. Od 2001. do 2002. bio je zamjenik glasnogovornika izvršnog odbora SPD-a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, jedno vrijeme je radio i u privatnom biznisu, u grupama Innova GmbH i Deloitte&Touche GmbH, a zastupnik u Europskom parlamentu postao je 2009. godine. Od 2017. vođa je delegacije SPD-a u Europskom parlamentu koja broji 16 zastupnika, od kojih su mnogi iskusni europarlamentarci.

NACIONAL: Zašto ste kao njemačka delegacija glasali protiv svoje sunarodnjakinje kao predsjednice Europske komisije?

Zato što odluku nismo donosili prema nacionalnoj pripadnosti, nego prema kriteriju vrijednosti koje netko zastupa i političkom programu koji nudi. Kao član SD grupe, u izborima za predsjednika Europske komisije nisam podržavao svog zemljaka iz CSU-a, nego socijalista iz Nizozemske Fransa Timmermansa. Iako su nas njemački mediji nabacivali blatom i prozivali zbog toga, ankete pokazuju da je 50 posto građana uz nas i slažu se s takvom odlukom. A to nam je jedino bitno – da smo ostali vjerodostojni.

NACIONAL: Kako gledate na dogovore o podjeli funkcija u europskim institucijama postignute iza zatvorenih vrata i bez Europskog parlamenta?

Da, bio je to dogovor postignut unutar Europskog vijeća i korak unazad u europskoj demokraciji, dok smo mi u kampanji obećali da ćemo podržati isključivo jednog od spitzenkandidata i nikog drugog. Možda sam malo staromodan, ali moji kolege iz njemačke delegacije i ja odlučili smo održati obećanje. Ovo što se dogodilo prevara je birača i uvreda za Europski parlament.

NACIONAL: Kako komentirate ponašanje hrvatskog premijera, koji je bio glavni pregovarač EPP-a, a koji je zajedno s čelnicima zemalja Višegradske skupine opstruirao dogovor Merkel i Macrona oko Timmermansa kao predsjednika Komisije? Zašto se Hrvatska grupira s problematičnim zemljama?

Nemam nikakvih dokaza o tome kako se točno ponašao hrvatski premijer Plenković, no prema rezultatima mogu zaključiti da su čelnici nekih država vrlo uspješno torpedirali prijedlog da spitzenkandidat Socijalista Frans Timmermans postane predsjednik Europske komisije i to iz jednog jedinog razloga. A to je da se on snažno zalaže za vladavinu prava u zemljama članicama, što je neke očito smetalo. Ne znam do koje mjere se ovo odnosi i na gospodina Plenkovića u njegovoj motivaciji, ali za ostale iz te skupine to je sasvim jasno bio razlog. Tako se jedino i može tumačiti zahtjev šefova tih država, jer ih se većina ne osjeća komforno u sustavu izbora spitzenkandidata, koje su istaknule političke grupacije iz Europskog parlamenta. Svi oni bi se rado vratili onim zgodnim vremenima kada su oni sami kao šefovi država odlučivali o nekome iz njihovog kruga i imenovali ga predsjednikom Europske komisije. Gledao sam to dok je bio biran Barroso, koji je prije svake svoje odluke nazivao određene glavne gradove, kako bi provjerio odgovaraju li pojedinim premijerima njegovi postupci.

NACIONAL: Kako onda objašnjavate činjenicu da su predstavnici Višegradske skupine na kraju podržali Ursulu von der Leyen? Znači li to da će ona biti manje stroga prema onima koji ne poštuju vladavinu prava u svojim zemljama od Timmermansa?

To su tračevi koji su se proširili iz grupe Europskih konzervativaca nakon njenog saslušanja kod njih, koje ona nije demantirala. Bilo je nekoliko objava na Twitteru u kojima je netko od njih upravo to rekao. Naime, kada su Ursulu von der Leyen pitali o tome, ona nije eksplicitno rekla: ‘Ne, to nije istina!’ Govorila je: ‘Da, vladavina prava je ključna, to je najvažnija europska vrijednost koju moramo čuvati unutar EU-a, a na kraju imamo i Sud Europske unije.’ Iako je to malo jače naglasila u svom govoru u Parlamentu, ono što nismo čuli jest jasna izjava: ‘Komisija je čuvar i provoditelj Europskog sporazuma, vladavina prava temelj je tog ugovora i ja ću to braniti svim snagama!’ Srećom, mi za sljedeće financijsko razdoblje razvijamo novi mehanizam koji bi i bez pokretanja članka 7 kaznio one članice čiji čelnici ne poštuju vladavinu prava, tako da im se spriječi pristup operativnim EU fondovima. Mislim da je to vrlo efikasan način da se neke uvjeri kako se trebaju ponašati unutar europske obitelji.

‘Nemam dokaze kako se točno ponašao hrvatski premijer, no prema rezultatima zaključujem da su čelnici nekih država torpedirali prijedlog da Timmermans postane predsjednik Europske komisije’

NACIONAL: Hoće li činjenica da ste glasali protiv bivše ministrice u njemačkoj vladi utjecati na slom vladajuće koalicije u Njemačkoj i mogu li se očekivati prijevremeni izbori?

Neće. I točka. Znam da su se mediji o tome uvelike raspisali, osobito u Njemačkoj, ali ništa od toga.

NACIONAL: I predstavnici AfD-a, kao i ostale nacionalističke stranke i stranke krajnje desnice, bili su protiv Ursule von der Leyen. Nije li čudno da ste se u glasanju složili s njima?

Nije. Jer smo to učinili iz sasvim različitih razloga. Nije uvijek progresivno raditi sve suprotno krajnjoj desnici. Jasno je da smo mi to učinili zato što se ne slažemo s potpunim ignoriranjem sistema spitzenkandidata, a oni to rade zato što se ne slažu s postojanjem Europske unije kao takve. Bilo bi jako pojednostavljeno da smo rekli da ćemo, ako oni glasaju protiv, onda mi učiniti suprotno, iako neke političke grupacije upravo tako razmišljaju i djeluju.”

NACIONAL: Došlo je do podjele unutar grupacije SD-a, predstavlja li vam to problem?

Da, oko 40 posto naših zastupnika glasalo je protiv. Osim nas, to su bile i delegacije iz Nizozemske, Austrije, Francuske, Belgije, Francuske, dio Poljaka… Sve skupa gotovo 50 od 154 naša zastupnika. No to nije narušilo jedinstvo naše političke obitelji jer je sličnih situacija bilo i prije i bit će ih opet. Sve dok se manjina i većina međusobno poštuju, sve je u redu. U najvećem broju situacija ipak glasamo jedinstveno.

NACIONAL: Predsjednica vaše grupe Garcia Lopez rekla je da ju je Ursula von der Leyen svojim govorom u Europskom parlamentu uvjerila da je prihvatila mnoge bitne sugestije koje s došle iz SD-a – od klimatske neutralnosti EU-a do 2050. do rodne ravnopravnosti u europskim institucijama i borbe protiv nasilja nad ženama. Vas nije uvjerila?

Bio je to jako dobar govor, u kojem je bilo puno socijaldemokratskih elemenata, možda čak i previše za ukus dijela EPP-a. No ja takve stvari ne uzimam zdravo za gotovo, nego sa zrncem soli. Čuti takve stvari je lijepo, ali njihovo ostvarivanje je nešto sasvim drugo. U ovom trenutku Ursula von der Leyen niti ima novca za ono što je obećala niti političku pozadinu u vidu većine u Parlamentu koja bi je poduprla, a imam osjećaj da neće imati puno razumijevanja niti u svojoj vlastitoj političkoj grupaciji. A neće je podržati ni Europsko vijeće. Možda to nije lijepo reći, ali bila je to jeftina priča i pecanje glasova u Parlamentu. Ako ona doista uspije ispuniti svoja obećanja, ja ću je pohvaliti i aplaudirati joj. Pričekajmo da prijeđe s riječi na djela, ako to bude mogla i htjela, a onda ćemo je procjenjivati. Naime, glasanje protiv nje sada ne znači da ćemo mi biti u opoziciji prema njoj sljedećih pet godina. Ako izađe s prijedlozima koji su u skladu s našim zahtjevima, podržat ćemo je.

NACIONAL: Kao rezultat trgovine iza zatvorenih vrata SD je dobio predsjednika Europskog parlamenta na dvije godine i visokog predstavnika za vanjsku politiku. Nije li to premalo, s obzirom na činjenicu da ste druga najveća politička grupacija?

Imat ćemo i prvog potpredsjednika Europske komisije. Cijela ideja bila je da jednu europsku instituciju vode socijaldemokrati. No moj osobni stav je drugačiji – ja ne mislim da postoji paket različitih europskih funkcija i da SD mora zgrabiti što više može. Ja puno više razmišljam unutar institucionalnog okvira. Zato mislim da bi bilo lijepo da nas je Europsko vijeće pustilo da donosimo vlastite odluke unutar naše kuće, a to je Europski parlament. I da nam je dopustilo da utječemo na izbor predsjednika Europske komisije, a ne da nam oni nameću svoje kandidate. Tako demokracija funkcionira. A onda neka se oni dogovaraju i natežu oko svih ostalih funkcija kako god žele. To je njihova stvar. No nije njihova stvar tko je predsjednik Europskog parlamenta i drago mi je da smo na tu poziciju izglasali Sassolija iz naše grupacije.

NACIONAL: Kako komentirate prvo izlaganje novog zastupnika iz Hrvatske Mislava Kolakušića, koji je Nijemce optužio da su dobili 20 predsjedničkih i potpredsjedničkih mjesta u parlamentarnim tijelima, dok Hrvatska i Slovenija nisu dobile niti jedno?

Nemam točan pregled svih mjesta u odborima i ostalim tijelima, no Njemačka je ipak najveća zemlja, s najviše stanovnika i najvećim brojem zastupnika u Parlamentu – njih 96 – a ujedno i najveći uplatitelj u Europsku uniju. Logično je da je mnogo zastupnika raspoređeno na određene funkcije, kao što ima i dosta Nijemaca na čelnim pozicijama u administraciji. S druge strane, smiješno je kada se u Njemačkoj bune da nismo dovoljno zastupljeni u Europskoj uniji, s obzirom na naš golemi ekonomski doprinos i činjenicu da uplaćujemo 20 posto budžeta EU-a. Kada dolazite iz malih zemalja s malim brojem zastupnika, naravno da nije moguće dobiti isti broj pozicija. No mi kao Socijalisti uspjeli smo izglasati mađarskog kolegu za potpredsjednika Parlamenta. Biljana Borzan potpredsjednica je naše političke grupe, što ipak pokazuje da nastojimo paziti na ravnopravniji odnos Istoka i Zapada. Ipak, meni osobno je neprihvatljivo kada se Europskoj uniji prilazi isključivo s nacionalnih pozicija i broji koliko je koja zemlja dobila, a ne s pozicija političkih ideja i stranaka.

‘Iako u Njemačkoj imamo jedan AfD i iako ekstremna desnica raste, strah od takvih pokreta nije utjecao na bolji rezultat SPD-a na parlamentarnim ili lokalnim izborima, za razliku od Nizozemske’

NACIONAL: Zeleni, koji su postigli odličan rezultat i osvojili 74 mjesta, ljute se jer nisu uključeni u dogovore koalicije proeuropskih stranaka, a njihovi prijedlozi se nisu ni razmatrali. Nije li u novom sazivu Parlamenta ipak trebalo proširiti dogovore, s dvije najveće stranke na četiri?

Zeleni su uključeni točno onoliko koliko žele. Oni su s nama kompatibilni, no ono što me razočaralo jest činjenica da na početku procesa uvijek kažu da su spremni na suradnju, a kada treba preuzeti odgovornost i napraviti neke kompromise onda se povlače. Njima je uvijek puno komotnije biti u opoziciji i svojim biračima reći da nisu htjeli zaprljati ruke prljavim kompromisima.

NACIONAL: SPD je na prošlim parlamentarnim izborima u Njemačkoj ostvario najgori rezultat u posljednjih nekoliko desetljeća a nedavno ste izgubili i lokalne izbore. Zašto? Zbog velike koalicije u vladi?

To bi bilo prejednostavno objašnjenje. Razlozi sežu možda čak i deset godina unatrag. Izgubili smo velik dio biračkog tijela jer im se čini da smo se prestali brinuti o njima. Iako smo unutar ove vlade donijeli neke dobre mjere, poboljšali socijalnu agendu i povećali plaće, ljudi nam zapravo više ne vjeruju. Zato sam ja ovoga puta i bio toliko tvrdoglav oko izbora Von der Leyen. Rekao sam – obećali smo da je nećemo podržati i tako ćemo i postupiti. Ali obnova i reforma SPD-a je herkulski posao. U prosincu biramo novog predsjednika stranke i nadam se da ćemo konačno prevladati krizu političkog vodstva.

NACIONAL: Socijaldemokrati su pobijedili u Španjolskoj, Finskoj i Danskoj; je li to reakcija na jačanje krajnje desnice u mnogim zemljama?

Bilo bi mi drago da je rast socijaldemokracije odgovor na strah od radikalne desnice, populista i nacionalista, ali nije u svim članicama tako. Pojedinačni rezultati ipak su toliko različiti i u potpunosti ovise o nacionalnoj politici da ne možemo govoriti o jednom valu povratka socijaldemokracije na europsku scenu. Jer, iako u Njemačkoj imamo jedan AfD i iako ekstremna desnica raste, strah od takvih pokreta nije utjecao na bolji rezultat SPD-a na parlamentarnim ili lokalnim izborima. S druge strane, pobijedili smo u Španjolskoj, u Nizozemskoj zbog Timmermansa, u Finskoj i Danskoj također.

NACIONAL: Hrvatski SDP ostvario je dobar rezultat na proteklim euroizborima, je li vas to iznenadilo?

Biljana Borzan nam je dala uvid u ono što se događalo u Hrvatskoj i bilo nam je jako drago da su toliko dobro prošli. Što bolje socijalisti prolaze u svojim zemljama, to smo jači ovdje u EP-u.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.