Gallup: Svijet manje tolerantan prema migrantima, Hrvatska četvrta od 145 zemalja

Autor:

epa08675540 Human right activists protest in front of European Parliament during debate on Greek Moria refugee camp crisis at plenary session of European Parliament in Brussels, Belgium, 17 September 2020. Reports state the European Parliament opened a debate on response to situation of thousands of migrants who were displaced after a fire at the Moria camp on Lesbos island in Greece.  EPA/OLIVIER HOSLET

EPA/OLIVIER HOSLET

 

Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazuje istraživanje Gallupa objavljeno u srijedu, a Hrvatska je, prema tom istraživanju, četvrta na listi zemalja u 2019. koje najmanje prihvaćaju migrante, dok je Sjeverna Makedonija prva.

Gallup je 2016., nakon migrantske krize koja je pogodila Europsku uniju, osmislio Indeks prihvaćanja migranata, temeljen na stavovima o življenju migranata o ispitanikovoj zemlji, tome kakav je stav ispitanika prema mogućnosti da mu migrant postane susjed i da oženi člana njegove obitelji.

Gallup je postavio ta tri pitanja u 140 zemalja 2016., a 2017. je u istraživanje uključeno dodatnih pet zemalja sa 140 tisuća ispitanih metodom intervjua.

Najveći indeks – 8,46 od mogućih 9 – ima Kanada, dok najmanji indeks (1,46), odnosno najmanje prihvaćanje migranata postoji u Sjevernoj Makedoniji.

Iza Sjeverne Makedonije, po neprihvaćanju migranata je Mađarska, pa Srbija, dok je na četvrtom mjestu Hrvatska, čiji je indeks 1,81.

Potom slijede Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Latvija, Tajland, Slovačka i Turska.

U prethodnom Gallupovom istraživanju indeks Hrvatske bio je 2,39 te je Hrvatska bila deseta po neprihvaćanju migranata, a Sjeverna Makedonija i tada je bila na prvom mjestu.

Nakon Kanade najtolerantniji su prema migrantima Islanđani, Novozelanđani, Australci, stanovnici Sierra Leonea te građani SAD-a.

Od europskih zemalja među najtolerantnijima su Švedska (osmo mjesto) i Irska (deseto mjesto).

Najveće promjene prema neprihvaćanju zabilježene su u Peruu, Ekvadoru i Kolumbiji, nakon što je u te zemlje došlo puno Venezuelanaca koji bježe od ekonomske katastrofe u zemlji.

Bosna i Hercegovina, u kojoj se isto trenutno nalazi velik broj bliskoistočnih migranata, također je zabilježila veliki pad sklonosti prihvaćanju migranata, odnosno dvanaesta je na popisu zemalja s najoštrijim trendom prema neprihvaćanju migranata.

Globalno je indeks pao s 5,34 u 2016. na 5,21 u 2019., što je ponajviše potaknuto spomenutim promjenama u odnosu prema migrantima u latinoameričkim zemljama.

Europska unija u srijedu će predstaviti plan promjene postojećeg sustava prihvata migranata, po kojemu bi članice imale pravnu obvezu prihvatiti određeni udio migranata, čemu se protive zemlje Višegradske skupine (Poljska, Češka, Mađarska i Slovačka).

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.