Ministar državne imovine Goran Marić ustvrdio je u srijedu kako upravljanje poduzećem ovisi o menadžmentu, a ne o vlasništvu, kazavši kako smo svjedočili brojnim primjerima gdje je država bila loš gospodar, no kako najnovija događanja pokazuju da ni privatno vlasništvo nije jamstvo dobrog gospodarenja te da i ono može ostaviti strašne posljedice i traume.

Na konferenciji ‘Državno, a efikasno: Kakva javna poduzeća trebamo?’ u organizaciji poslovnog tjednika Lider i Centra za istraživanje i razvoj upravljanja, Marić je istaknuo da postoji potreba i za državnim poduzećima, kao i za privatizacijom. “Danas se trebamo što više okrenuti tržišnom gospodarenju, no ne smijemo pristati na jedno i jedino rješenje, a to je isključivanje države iz upravljanja poduzećima”, rekao je Marić.

Na razini političke organiziranosti od osamostaljenja Hrvatske, kako je ustvrdio Marić, vlasništvo je imalo neprimjeren organizacijski status, a ‘naš odnos prema državnoj imovini je maćehinski, nezreo i dezorijentacijski’, što predstavlja izazov za ministarstvo kojem je na čelu.

“Države nema bez vlasništva, a gospodarenjem svime što ima vlasnički atribut države treba otkloniti sugestiju, apriorizam i podvalu da država ne može biti dobar gospodar i upravitelj”, naglasio je Marić.

Kako je napomenuo, točno je da državne tvrtke trebaju biti učinkovitije i tržišno konkurentnije, što je moguće ostvariti, a kako je ustvrdio, pokazatelj su brojne tvrtke u europskom i svjetskom okruženju.

Marić je najavio kako će ministarstvo slijedećih dana uputiti u javnu raspravu prijedlog novog zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, a kako je istaknuo, postupci upravljanja raspolaganja državnom imovinom njime će postati ‘jednostavniji, brži, učinkovitiji, egzaktniji i životniji’.

Na pitanje novinara drži li se i dalje plana da će država ove godine od prodaje državne imovine uprihoditi 1,4 milijarde kuna te što se konkretno kani prodati, Marić je kazao kako su u zakonu o izvršenju proračuna predviđeni primici od 1,4 milijarde kuna od prodaje državne imovine, no ustvrdio je da bi se najavljivanjem prodaje imovine smanjila njezina tržišna cijena.

“Kada bismo najavili što namjeravamo prodati, to bi značilo da bi najmanje 30 posto smanjili cijenu. To se ne najavljuje, nego učini, a kako bi se postigla što veća cijena”, odgovorio je Marić.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Darko Tipurić prilikom uvodnog predavanja ustvrdio je da državna poduzeća nisu stvar prošlosti, kazavši kako je početkom 2017. godine više od deset posto najvećih kompanija u svijetu bilo u pretežito državnom vlasništvu.

“One dolaze iz 37 zemalja i imaju 3,6 bilijuna dolara prihoda, što je deset posto svih prihoda od 2.000 najvećih poduzeća u svijetu”, rekao je Tipurić, dodavši da danas postoje brojni hibridni modeli kada je u pitanju vlasništvo, kao što je mješovito vlasništvo ili javno-privatno partnerstvo.

“Energija, transportne mreže i ključni resursi danas su u pretežito državnom vlasništvu, jer ti sektori čine temelj uspjeha i nacionalne konkurentnosti svih zemalja danas”, naglasio je Tipurić.

Kako je istaknuo, Hrvatska je duboko vezana za državnu imovinu, stoga mora razviti kvalitetne mehanizme i metode upravljanja. Pritom je iznio podatak kako je relativni udjel državnih poduzeća u nacionalnoj ekonomiji u odnosu na Hrvatsku veći samo u pet zemalja – Kini, Turskoj, Poljskoj, Rusiji i Rumunjskoj.

“Privatizacija nije i ne smije biti jedino rješenje, moramo pobjeći od neoliberalne doktrine te radikalno promijeniti upravljačku paradigmu”, poručio je Tipurić, kazavši kako je osnivanje Ministarstva državne imovine prvi korak, pri čemu moramo koristiti iskustva zemalja poput Austrije, Norveške, Švedske i Francuske.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Daniel KASAP / dk
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.