S prosječnom ocjenom 3,71 američka nevladina udruga Freedom House svrstala je Hrvatsku na 11. mjesto po demokraciji među 29 tranzicijskih zemalja u izvješću za 2017., u kojem kaže da su populisti uzdrmali posthladnoratovski poredak u Europi i Euroaziji, ali bi to mogao biti i poziv na buđenje i provedbu reforma.

Ukupna ocjena u izvješću FH-a objavljenom pod naslovom “Lažna populistička obećanja” izračunata je za svaku pojedinu državu iz zbroja pojedinačnih ocjena za osam kategorija pri čemu je najbolja ocjena 1, a 7 je najlošija.

Svrstana u kategoriju polukonsolidirane demokracije, Hrvatska je najbolju ocjenu – 2,75 dobila za sektor civilnog društva, a najlošiju za pravosuđe i neovisnost 4,50.

Slijede od boljih prema lošijima ocjene za izborni proces (3), demokratsko upravljanje na nacionalnoj razini (3,50), demokratsko upravljanje na lokalnoj razini (3,75), te korupcija i neovisnost medija, oba područja ocijenjena s 4,25 u Hrvatskoj.

Prema usporednoj tablici objavljenoj u izvješću vidljivo je da su se prosječne ocjene za demokraciju u Hrvatskoj kretale od 3,64 u 2008. i blago oscilirale do najlošije 3,71 koju je dobila 2009. i 2010., do najbolje 3,61, u 2012,. te 2013., odnosno 3,68 u 2015. i 2016. pa je u 2017. nešto lošije ocijenjena kod Freedom Housea nego u prošloj godini.

Od ukupno 29 tranzicijskih zemalja koje FH svrstava u skupine Središnje Europe, Balkana i  Euroazije, Hrvatska je zauzela 11. mjesto.

Zanimljivo je da američka udruga koja zagovara demokraciju, političke slobode i ljudska prava Hrvatsku smješta u skupinu Balkana, a Bugarsku u skupinu srednjoeueorpskih zemalja.

Najbolju ukupnu ocjenu u 2017. dobila je Estonija 1,93, a najlošiju Uzbekistan 6,96 koji se nalazi u euroazijskoj skupini.

Iz susjedstva je najbolje ocijenjena Slovenija s 2,04, a najlošije Kosovo s prosječnom ocjenom  4,96.

Ispred Hrvatske u regiji su Bugarska (3,36), Rumunjska (3,39), Mađarska (3,54), a iza Srbija (3,82), Crna Gora (3,89), Albanija (4,14), Makedonija (4,43) te Bosna i Hercegovina (4,54).

U izvješću za 2017., FH piše da su uspjesi populista na izborima u Zapadnoj Europi i u Sjedinjenim Državama uuzdrmali svijet, pa tako i postkomunističku Europu i Euroaziju. U srži populizma mitski je poziv naciji da se uz karizmatskog vođu suprotstavi korumpiranim elitama, ali populizam postavlja prava pitanja, no nudi pogrešne odgovore, tvrdi FH citirajući političke stručnjake.

Tako je u Europskoj uniji populizam iskoristio duboko nezadovoljstvo ljudi postojećim društveno ekonomskim modelom, iskoristio je njihove strahove, ekonomsku nesigurnost i nejednakost, piše FH i ocjenjuje da populistički trenutak treba biti poziv na izgradnju održivog društva i očuvanje demokracije.

Balkan, Srednja Europa i Euroazija

U skupini Balkana u izvješću se ističe nestabilna situacija u Makedoniji te u Bosni i Hercegovini gdje mnogi političari igraju na kartu etničkih podjela radi ostvarenja vlastitih političkih ciljeva. Prkošenjem Ustavnom sudu BiH ‘istaknuo se’ lider srpskog entieta Milorad Dodik, piše u izvješću.

Od kraja ratova 90-ih godina na području bivše Jugoslavije dilema Europske unije bila je ostvariti ravnotežu između potrebe za provedbom dugoročnih reforma i kratkoročnih prioriteta održavanja stabilnosti, navodi se.

“EU je oprezno radio na tome da održi mir, ali njegove institucionalne krize i prekršena obećanja narušila su mu vjerodostojnost”, piše FH i napominje da to smanjuje prostor za reforme na Balkanu.

Projekt “Nacije u tranziciji” počeo je 1995., a jedna od hipoteza bila je da su zemlje u tranziciji krenule na put u jednom smjeru: osloboditi se diktature, ostaviti za sobom prošlost i napredovati različitom brzinom prema liberalnoj demokraciji, piše u izvješću. Međutim, sadašnja slika govori da je prosječna ocjena za demokraciju u središnoj Europi pala brže nego u drugim dvjema subregijama, na Balkanu i u  Euraziji, piše FH.

Najveći pad pretrpjela je Mađarska u kojoj vladajuća stranka ostvaruje vlastite ciljeve licemjernom protuuseljeničkom kampanjom, smatra Freedom House.

Zabrinjava i stanje u Poljskoj gdje vladajuća stranka nizom poteza nastoji neutralizirati neovisnost pravosuđa i drugih institucija.

U području civilnog društva stanje se pogoršalo u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj, te u Ukrajini.

Nasilni ekstremistički i radikalni elementi postoje u svakom društvu, no uobičajeno potisnuti su na rub konsolidiranih demokracija. Prijetnja je danas u tome što su u te četiri navedene zemlje, ali i u drugima u regiji, političari etabliranih stranaka počeli slati retoričke signale prema ekstremistima, upozorava se. Ostvaruje se tako simbioza između istaknutih političara i nekih ekstremista što je najveća prijetnja demokratskim standardima.

Kad je riječ o Ukrajini FH posebno poziva međunarodne partnere da ne zaborave, da je potiču na ostvarenje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, jer će samo tako ta zemlja imati izbor da nastavi napredovati putem reforma.

Komentiraj

FOTO:FaH/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.