[quote_box_center]

• U izvješću se navodi da je globalna medijska sloboda pala 2014. na svoju najnižu točku u posljednjih deset godina

• Postotak stanovništva koje uživa slobodu medija i dalje je 14 posto u svijetu, a to znači da svaka sedma osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upliće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima, navodi Freedom House u izvješću “Sloboda medija 2015” objavljenom u srijedu

[/quote_box_center]

Hrvatska je medijski djelomice slobodna i svrstana je na 80. mjesto od 199 zemalja u 2014. godini, prema izvješću američke nevladine udruge Freedom House, koja ističe da je prošle godine zabilježen globalni pad medijskih sloboda zbog oštrih zakona i nasilja.

U izvješću se navodi da je globalna medijska sloboda pala 2014. na svoju najnižu točku u posljednjih deset godina.

Postotak stanovništva koje uživa slobodu medija i dalje je 14 posto u svijetu, a to znači da svaka sedma osoba živi u zemlji u kojoj se jamči sigurnost novinara, država se minimalno upliće u medijska pitanja, a mediji nisu pod zakonskim ili gospodarskim pritiscima, navodi Freedom House u izvješću “Sloboda medija 2015” objavljenom u srijedu.

Prvo mjesto na popisu kao medijski slobodne zemlje dijele Norveška i Švedska.

S rejtingom 40, Hrvatska je ostvarila blagi napredak i s 83 mjesta za 2013. došla na 80 mjesto među 199 zemalja za 2014. u skupini medijski djelomice slobodnih zemalja i to mjesto dijeli sa Srbijom i Indijom.

Među medijski slobodne zemlje svrstane su od susjednih zemalja Slovenija na 41., te Austrija na 31. mjestu. Kao i Hrvatska djelomice su slobodne Italija na 64. mjestu, Mađarska na 71. mjestu i Crna Gora na 78. mjestu. Iza Hrvatske su pak Albanija i Kosovo koji dijele 97. mjesto, Bosna i Hercegovina na 107. mjestu, a Makedonija na 125.

“Iako je Europa zadržala najvišu razinu medijske slobode u svijetu, njezin regionalni prosječni rejting je zabilježio pad drugu godinu zaredom 2014. Tijekom prošlog desetljeća, postupna erozija pravnog i gospodarskog okruženja kao i onemogućavanje novinara da osobno prate događaje, dovela je do drugog najvećeg pada Europe u svijetu od 2004. nakon Euroazije”, stoji u izvješću.

Promatrana na zasebnom popisu europskih zemalja, Hrvatska je 34. od 42. europske zemlje. Iza nje su redom Rumunjska, Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Grčka, Makedonija te Turska na posljednjem 42. mjestu.

Sjedinjene Države zauzele su 31. mjesto među medijski slobodnim zemljama.

Najgori od najgorih po medijskim slobodama

Zadnja je u skupini medijski neslobodnih zemalja Sjeverna Koreja na 199. mjestu. U skupini deset najgorih također su Bjelorusija, Krim, Kuba, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Iran, Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan. U tim zemljama neovisni mediji ili ne postoje ili jedva mogu djelovati.

Mediji su glas režima, pristup građana nepristranim informacijama je krajnje ograničen, a neslaganje se rješava zatvaranjem, mučenjem i drugim oblicima represije, navodi se u izvješću.

Ovogodišnje izvješće dokumentira porast prijetnji neovisnom novinarstvu: od vlada koje koriste legalna sredstva za kontrolu informacija, naoružanih skupina zbog kojih je izvještavanje postalo aktivnost koja može dovesti život u opasnost i vlasnika medija koji manipuliraju praćenjem vijesti zbog osobnih ili stranačkih interesa.

Istodobno, kako se navodi u izvješću, obnovljen je globalni interes za vrijednosti slobode izražavanja nakon užasnog nasilja nad novinarima, posebice okrutnih ubojstava novinara koje je počinila Islamska država i napada u siječnju na redakciju Charlie Hebdoa u Parizu. I dok najgori napadi na globalni pristup vijestima i informacije dolaze iz autoritarnih država, militantnih skupina i organiziranog kriminala, demokratske vlade svojim potezima riskiraju da pridonesu tom problemu prerevnim odgovorima na govor mržnje i propagandu.

“Širok i rastući raspon prijetnji medijskoj slobodi širom svijeta predstavlja veliki izazov demokratskim vrijednostima. Odgovor na taj izazov zahtjeva kolektivno priznanje da sva kršenja slobode medija – i brutalno nasilna i naizgled banalna ili racionalna – ograničavaju tržište ideja koje leže u srži slobodnog i demokratskog društva”, ističe se u izvješću.