UMJETNIČKE POPIJEVKE: ‘Franjo Krežma bio je genij, uz bok Schubertu i Brahmsu’

Autor:

Biljana Šimić

Nataša Antoniazzo i Mia Elezović promoviraju novi CD posvećen hrvatskom skladatelju Franji Krežmi u izdanju prestižne kuće Naxos. Od dvadeset pjesama na albumu, šesnaest ih je prvi put snimljeno i objavljeno za glas i klavir

Istaknute hrvatske glazbenice s uspješnom međunarodnom karijerom, klasična pjevačica Nataša Antoniazzo i pijanistica Mia Elezović, upravo promoviraju novi nosač zvuka posvećen manje poznatom, ali ne zato manje intrigantnom hrvatskom skladatelju Franji Krežmi „Franjo Krežma – umjetničke popijevke na stihove njemačkih romantičara“, u izdanju prestižne svjetske kuće Naxos. Izdanje obuhvaća izbor od dvadeset pjesama od kojih je šesnaest pjesama prvi put snimljeno i objavljene pjesme za glas i klavir, a to je notno izdanje uredila Nataša Antoniazzo.

Franjo Krežma (Osijek, 1862.-Frankfurt, 1881.), dječak-genij, violinist i skladatelj, studirao je na bečkom konzervatoriju, gdje je 1875. diplomirao i kojem su se radi virtuoznog sviranja divili Franz Liszt i Giuseppe Verdi, ostvario je europsku violinističku karijeru, napisao izvrsne skladbe i preminuo s 19 godina. Pjesme su nastale od sredine 1876. do kraja 1879., što znači da ih je Krežma napisao u dobi od svoje četrnaeste do sedamnaeste godine života. Bio je tijekom 1879. kratko i koncert-majstor Bielseova orkestra u Berlinu, današnje Berlinske filharmonije, a nastupao je u Italiji, Francuskoj i Austriji.

„Dok smo se pripremali za naš prošli CD ‘Das kroatische Kunstlied’ ili ‘Hrvatska umjetnička popijevka’ koji je izašao u istom sastavu kao i ovaj sadašnji, muzikologinja i akademkinja Koraljka Kos koja se čitav radni vijek bavi hrvatskom umjetničkom popijevkom, uputila me kod gospođe Bezić u knjižnicu Hrvatskog glazbenog zavoda da pogledam još neke note. Naime, program za taj CD bio je kronološki koncipiran, jedan presjek hrvatskih skladatelja 19. stoljeća i moderne. U knjižnici sam naišla na rukopise mladog skladatelja Franja Krežme, za kojeg nisam znala da se bavio skladanjem jer je poznat po svom violinističkom umijeću, kojim je proputovao cijelu Europu i kojeg su slušali i Liszt i Verdi te su ga prozvali novim Paganinijem. On je u svoje vrijeme u Hrvatskoj bio ogromna zvijezda te svaki put kad bi došao s nekog gostovanja, dočekivalo ga je oko 5000 ljudi na stanici, uz kočiju posebno za njega i pravi doček. Zamislite da danas ljudi tako dočekuju nekog umjetnika koji se bavi ozbiljnom glazbom? To nam je nažalost nepojmljivo. Pregledala sam rukopis i vidjela da se radi o sjajnom skladatelju te da su njegove umjetničke popijevke na stihove Heinricha Heinea, Nikolausa Lenaua i J. W. Goethea mala remek-djela. Već sam razmišljala o tome kako bi bilo sjajno i to snimiti i objaviti, no s obzirom na to da je rukopis bio teško čitljiv, pogotovo gotica, trebalo ga je prvo urediti kako bi se te note mogle koristiti. Tako sam uz podršku naše tri renomirane doktorice muzikologinje Nade Bezić, Vjere Katalinić i Koraljke Kos krenula u tu avanturu“, pojašnjava Nataša Antoniazzo čiji je kontinuirani interes vezan uz lied, muzičku popijevku ili malu solo-pjesmu jer umjetnica smatra da je to najviši vrh vokalne umjetnosti.

Nataša pojašnjava kako su u izvedbi takve umjetničke forme pjevač i pijanist jedna cjelina, jedna priča, jedan trenutak i osjećaj. „Zajedno trebaju razumjeti svaku riječ koju izvode, ne samo prevesti okvirno značenje pjesme, nego potpuno razumjeti svaku nijansu i bit poezije koju izvode, ući u srž, u dubinu pjesme, pogoditi atmosferu i onda biti u mogućnosti prenijeti sve slušateljima. U liedu je najvažniji tekst“, smatra Nataša Antoniazzo.

 

‘Krežma je u Hrvatskoj bio ogromna zvijezda te ga je znalo dočekivati oko 5000 ljudi na stanici, uz kočiju posebno se za njega radio pravi doček’, kaže Nataša Antoniazzo

 

Mia Elezović ističe kako je lied ‘’svijet u malome’’, zato je kao glazbena forma bio toliko popularan u doba europskog romantizma; izlaže se velik raspon emocija i događaja, ponekad samo u nekoliko taktova. U tome se očituje vještina pjevača – koliko može tehnički izraziti i slušateljima prenijeti unutarnji svijet pjesnika i skladatelja. Za novi izbor Krežminih popijevki umjetnice su nakon zimske praizvedbe u Hrvatskom glazbenom zavodu već dobile laskave glazbene kritike „za tehnički besprijekornu i duboko osjećajnu interpretaciju Krežminih pjesama“.

Mia Elezović uz koncertne nastupe predaje klavir na Akademiji u Osijeku, od 2019. pročelnica je Odsjeka za instrumentalne studije. Objavila je nedavno u izdanju Cantusa i samostalni novi nosač zvuka s kompozicijama za klavir i elektroniku, na kojemu su dvije nove kompozicije koje je za tu prigodu naručila od dvojice skladatelja, Gordana Tudora i Tibora Szirovicze.

U svojem pristupu glazbi Nataša Antoniazzo i Mia Elezović u kontinuitetu rade na aktualizaciji domaće glazbene baštine iz raznih stoljeća, odrađujući tako i istraživački, muzikološki dio interesa za glazbu. „Naravno da treba raditi na aktualizaciji domaće glazbene baštine, ali to još neki moji kolege rade, prošle godine izašla su dva nosača zvuka opera, ‘Nikole Šubića Zrinjskog’ Ivana pl. Zajca i opere ‘Ere s onoga svijeta’ Jakova Gotovca, a i prije par tjedana je dirigent Ivan Repušić dobio prestižnu međunarodnu nagradu za klasičnu glazbu, za CD ‘Hrvatski glagoljaški requiem’ Igora Kuljerića. Zatim i Zagrebački solisti i drugi ugledni komorni ansambli promoviraju hrvatske skladatelje na pozornicama diljem svijeta“, tumači Nataša Antoniazzo.

Što se tiče notnog izdanja kojem je urednica, kaže: „Upustila sam se u taj pothvat jer se bavim liedom preko dvadeset godina, a imala sam sjajne profesore od Mladena Hauslera, Nade Puttar Gold, Snježane Bujanović Stanislav, Ruže Pospiš Baldani sve do jedne od svjetskih najpoznatijih izvođačica te vokalne forme Grace Bumbry, koja je direktna nasljednica velike primadone Lotte Lehmann koju se još dan danas smatra najvećom pjevačicom lieda. Ne bih se usudila uopće ulaziti u takav projekt bez podrške muzikologa. Naime, kada sam ugledala kvalitetu tih rukopisa našeg mladog i prerano preminulog genija Franja Krežme, odmah mi je sinula ideja da te pjesme snimimo i izdamo, ali ih je bilo nemoguće pjevati iz rukopisa jer su bile nečitke i zato sam krenula u uređenje tih nota.“

Što se tiče Franje Krežme, obje umjetnice smatraju kako on spada u sam vrh skladatelja te vokalne forme i da su te njegove pjesme mala remek-djela te se može staviti uz bok svjetskim skladateljima kao što su Schumann, Schubert, Brahms. Na prošlom CD-u „Das Kroatische Kunstlied“ koji je objavljen 2019. i također ostvario svjetsku distribuciju, Nataša i Mia snimile su njegove dvije pjesme, a njemački su ga kritičari iznimno nahvalili i usporedili s Robertom Schumannom. Imale su potrebu komentirati i aktualnu situaciju sa stanjem i paketima potpora za samostalne umjetnike iz Ministarstva kulture i medija, s obzirom na to da su dobro upoznate s inozemnim statusom kolega umjetnika u drugim državama. Nataša Antoniazzo kaže:

„Iz svojeg iskustva vidjela sam da mnogi kod nas ne znaju što to znači samostalni umjetnik. Dobiti službeni status samostalnog umjetnika i time ujedno postati član HZSU-a je privilegija jer za taj status treba ispunjavati određene uvjete propisane zakonom. Taj naziv treba steći umjetničkim radom. Međutim, ima dosta umjetnika koji se nazivaju samostalnim jer nisu nigdje stalno zaposleni i nisu članovi HZSU-a. Oni osim što moraju sebi nalaziti poslove, također plaćaju i zdravstveno i mirovinsko osiguranje, što članovi HZSU-a ne trebaju. Takvim samostalnim umjetnicima je znatno teže jer imaju i veće troškove, a kod nas je tržište maleno. No kada se piše o samostalnim umjetnicima, uglavnom se misli na ove koji su članovi HZSU-a te su neki od natječaja za razne potpore uglavnom za takve umjetnike i tu dolazi do nesporazuma u medijima i krivo predstavljanje samostalnih umjetnika.“

Obje glazbenice navode kako će zajedno raditi na nastupima promocije CD-a Franje Krežme u 2021. koliko im epidemiološka situacija bude dopustila. Veliku promociju CD-a napravit će sredinom godine, s obzirom na to da su nedavno u HGZ-u imale koncertnu promociju notnog izdanja. Mia Elezović kaže:

„S obzirom na pandemiju ne znamo što i kako planirati jer je situacija toliko nesigurna, da je nekoliko mjeseci unaprijed vrlo nezgodno planirati. Doslovno se stvari mijenjaju iz dana u dan. Prošle godine smo tri puta mijenjale datum koncertne promocije nota, zatim smo nekoliko solističkih i komornih koncerata prebacivale iz mjeseca u mjesec. Na kraju smo sve planirano uspjeli održati, ali u vrlo stresnim okolnostima. Imamo još nastupe koji su nam pomaknuti iz 2020. na ovu godinu i još ne znamo ništa. Vrlo je teško u ovoj situaciji išta planirati.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.