Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je niz mjera u sklopu borbe protiv tvrdokornog siromaštva u Francuskoj, nastojeći ponovo pridobiti potporu ljevice koja smatra da je njegova politika zaboravila najsiromašnije.

Francuska u Europi najviše izdvaja za socijalnu skrb, uključujući zdravstvenu skrb, stanovanje i zapošljavanje, čak 32,1 posto BDP-a u 2015. godini.

Unatoč tome, devet milijuna francuskih građana živi ispod granice siromaštva, s oko 1.000 eura mjesečno. Čak milijun njih pao je ispod te granice u proteklih 10 godina, od velike financijske krize, i stopa siromaštva iznosi 14 posto, prema državnom statističkom uredu INSEE.

Macrona, bivšeg investicijskog bankara koji se u kampanji predstavljao kao centrist, kritičari su zbog poreznih olakšica za bogate proglasili “predsjednikom bogatih” a on se te etikete želi riješiti.

Objavljujući četverogodišnji plan borbe protiv siromaštva, vrijedan osam milijardi eura, francuski predsjednik naglasio je u četvrtak u govoru u pariškom antropološkom muzeju Musee de l’Homme da mu je fokus na poboljšanju perspektive djece rođene u obiteljima s niskim prihodima.

“Ovdje sam kako bih pokrenuo novu ključnu bitku za našu zemlju i pobrinuo se da nitko ne bude zaboravljen”, rekao je Macron, dodajući da je “skandal siromaštva” postao normalna pojava u Francuskoj.

“U svakom djetetu krije se Mozart, to vrijedi i za djecu rođenu u siromašnim obiteljina”, naglasio je francuski predsjednik, a taj se potencijal ne prepoznaje “jer smo mi odlučili da nema šanse da ikada postanu mozarti”.

Plan uključuje besplatan doručak za najsiromašniju djecu i subvencionirani ručak u školi po cijeni od jednog eura.

Najsiromašniji francuski gradovi dobit će novac za otvaranje novih vrtića, dodao je Macron.

“Budući da njihova djeca ne mogu ići u vrtić, roditelji ne mogu polaziti tečajeve odnosno ne mogu se zaposliti”, kazao je francuski predsjednik u jučerašnjem govoru.

Potpuno besplatna zdravstvena skrb bit će proširena na nekoliko milijuna ljudi, kao i programi povratka na posao, uključujući i program koji predviđa isplatu dnevnica nekvalificiranim radnicima na kraju svakog radnog dana.

I mladi će do 18. godine morati ostati u nekom obliku obrazovanja ili osposobljavanja za rad, čime će odgovarajuća dobna granica biti podignuta za dvije godine, kako bi se poboljšala zapošljivost u četvrtima s visokim stopama prekida srednjoškolskog obrazovanja.

Unatoč nacionalnom motu “Liberte, egalite, fraternite” (Sloboda, jednakost i bratstvo), Francuska već dugo muku muči s podizanjem razine društvene mobilnosti najsiromašnijih.

Tako su četiri puta veće šanse da će dijete iz siromašne četvrti napustiti školovanje nego ono iz bogatijih kvartova, čime se Francuska svrstala na dno odgovarajuče ljestvice 36-člane Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).