Francuska za ulazak zapadnog Balkana u EU, ali kroz novi postupak u sedam etapa

Zemlje zapadnog Balkana trebale bi ući u Europsku uniju, ali putem novog, postupnog procesa priključivanja u sedam etapa, predložila je Francuska.

Pariz je prošloga mjeseca blokirao otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevenom Makedonijom, tvrdeći da EU najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

Sada je izašao s nešto konkretnijim idejama kako bi taj proces trebao izgledati, a koje se svode na postupno uključivanje zemalja kandidatkinja prije nego što postanu punopravne članice.

Francuska je ostalim zemljama članica uputila neformalni dokument na šest stranica koji bi trebao poslužiti kao podloga za raspravu u institucijama Unije.

Prva rasprava bi se mogla održati već u utorak u Bruxellesu na sastanku Vijeća za opće poslove, a nova Komisija bi u siječnju mogla objaviti nešto detaljnije prijedloge.

Prema tom dokumentu, na koji se poziva EUobserver, specijalizirani portal za europske teme, novi proces pristupanja odvijao bi se postupno, u sedam koraka.

Pregovori o pristupanju vodili su se i još se uvijek vode tako da zemlja kandidatkinja mora usvojiti kompletno europsko zakonodavstvo podijeljeno u 35 poglavlja.

Pregovori se svode na definiranje rokova i načina kada će i kako zemlja kandidatkinja preuzeti europsko zakonodavstvo i kako će ga provoditi da bi se transformirala i postala sposobna preuzeti obveze koje sa sobom nosi članstvo u EU-u.

Kada se pregovori završe, potpisuje se ugovor o pristupanju i kandidatkinja postaje punopravnom članicom nakon što se ugovor ratificira u svim zemljama članicama.

Francuska sada predlaže da se to promijeni tako bi što bi se zemlja kandidatkinja postupno uključivala u EU dok ne postane punopravna članica.

Prema tom pristupu, proces pristupanja podijelio bi se u sedam koraka i nakon svakoga od njih, kandidatkinja bi bila uključena u određene politike i programe.

Prva etapa je vladavina prava i temeljna prava, druga obrazovanje i istraživanje, treća rad i socijalna pitanja, četvrta financijski poslovi, peta jedinstveno tržište, poljoprivreda i ribarstvo, šesta vanjski poslova i sedma “ostalo”.

Tako bi primjerice, zemlja kandidatkinja kada provede sve reforme predviđene u prvoj etapi, mogla sudjelovati u Eurojustu i Europolu.

Eurojust je agencija EU-a koja podupire pravosudnu koordinaciju i suradnju nacionalnih tijela u borbi protiv terorizma i teškog organiziranog kriminala koji utječu na više država članica EU-a, a Europol je tijelo nadležno za policijsku suradnju u borbi  protiv teškog međunarodnog kriminala i terorizma.

Slično bi, nakon što savlada petu etapu, zemlja kandidatkinja dobila pristup strukturnim fondovima iz kojih se financiraju siromašnije zemlje članice kako bi se približilie razvojnoj razini bogatijih članica.

“Završetak pregovora u svakoj etapi otvara mogućnost zemlji kandidatkinji da sudjeluje u odgovarajućim programima EU-a, povezanim s relevantnim sektorskim politikama i tamo gdje je to primjereno mogla bi koristiti određena ciljana financijska sredstva”, piše francuskom dokumentu, a konačni cilj cijeloga procesa je punopravno članstvo.

U prijedlogu stoji da šest zemalja zapadnog Balkana imaju neupitnu europsku perspektivu, dok se Turska, s kojom su pregovori otvoreni ali su već dulje vrijeme u zastoju, uopće ne spominje.

Pariz predlaže da će se definirati precizni kriteriji za prelazak u svaku sljedeću etapu i da će se ispunjavanje kriterija strogo pratiti i provjeravati. Također se predviđa i reverzibilnost procesa, što znači da da zemlja može biti vraćena u prethodnu etapu ako se pokaže da ne ispunjava svoje obveze.

Ako prijedlog naiđe na dobar prijem, Europska komisija bi mogla izaći sa zakonodavnim prijedlozima za reformu procesa pristupanja već u siječnju sljedeće godine. Postignu li zemlje članice suglasnost, reforma bi se mogla usvojiti do summita EU-a i zapadnog Balkana u svibnju 2020. u Zagrebu, navodi se u dokumentu.

Za reformu pristupnog procesa potrebna je suglasnost svih zemalja članica i pitanje je kako će na kraju izgledati novi pristup.

Ideja o tzv. “sektorskim integracijama” nije posve nova i ranije su kružile ideje da se proces pristupanja učini vidljivijim u zemljama koje pregovoraju, tako da im se primjerice otvore strukturni fondovi, umjesto da im se pomaže kroz predpristupne fondove koji su znatno skromniji.

Međutim, za to bi trebale postati dijelom jedinstvneg tržišta, što se ne čini brzo ostvarivim jer nijedna od zemalja zapadnog Balkana nema ocjenu da ima “funkcionalno tržišno gospodarstvo” koje se može nositi s konkurentskim pritiskom iz EU-a.

U svakom slučaju, čini se da bi ovako zamišljen novi pristup, bude li prihvaćen, mogao još dodatno usporiti, ionako spor i dug proces pristupanja.

Komentiraj